Ovim se pravilnikom određuju tehnički normativi za skloništa i dvonamjenske objekte i prostorije za zaštitu stanovništva od ratnih djelovanja i tehnički normativi za sredstva, opremu i uređaje za upotrebu u skloništima.

Skloništem za zaštitu od ratnih djelovanja smatra se, prema ovom pravilniku, građevinski objekt odnosno dio građevinskog objekta namijenjen za upotrebu u vrijeme rata koji mora imati:

1) zatvorene i funkcionalno povezane prostorije koje osiguravaju zaštitu od mehaničkog, toplinskog, radijacijskog i kemijskog djelovanja oružja;
2) ulaz i pomoćni ulaz koji su otporni na udarni val eksplozije;
3) ugrađena sredstva, opremu i uređaje za zaštitu otvora te za zadovoljavanje fizioloških potreba osoba predviđenih za boravak u skloništu.

Dvonamjenskim objektom odnosno dvonamjenskom prostorijom smatra se, prema ovom pravilniku, građevinski objekt odnosno dio građevinskog objekta namijenjen za upotrebu u vrijeme mira, koji je izgrađen ili prilagođen tako da udovoljava uvjetima ovog pravilnika te da se u vrijeme rata može upotrebljavati kao sklonište.

Transformacija objekta za upotrebu u vrijeme rata mora se izvršiti najkasnije za 24 sata.

Zaštitna svojstva skloništa iskazuju se otpornošću na djelovanje oružja što ga sklonište može podnijeti bez narušavanja funkcije, i to:

1) s obzirom na mehaničko djelovanje:

- veličinom natpritiska zračnog udarnog vala eksplozije (u nastavku teksta “natpritisak”),
- kalibrom avionske bombe ili drugog projektila koji izravno pogodi sklonište;

2) s obzirom na radijacijsko djelovanje – jakošću i intenzitetom radioaktivnih zračenja (gama-zrake, neutroni);
3) s obzirom na toplinsko djelovanje – intenzitetom i količinom topline;
4) s obzirom na kemijsko djelovanje – koncentracijom otrovnih tvari u vanjskoj atmosferi.

Zaštitna svojstva ulaza i pomoćnih izlaza skloništa iskazuju se otpornošću na mehanička djelovanja prema točki 1.

Zaštitna svojstva skloništa iskazuju se veličinom natpritiska odnosno kalibrom avionske bombe koja izravno pogodi sklonište, pri čemu se razumijevaju i pripadajuća zaštitna svojstva prema drugim djelovanjima (u nastavku teksta “opseg zaštite”).

Karakteristike skloništa

Sklonište dopunske zaštite mora imati:

1) opseg zaštite od 50 kPa natpritiska;
2) funkcionalno riješene prostorije opremljene za višesatno zadržavanje do 50 osoba.

Sklonište osnovne zaštite mora imati:

1) opseg zaštite od 100 kPa do 300 kPa natpritiska;
2) funkcionalno riješene prostorije opremljene za sedmodnevni neprekidni boravak do 300 osoba.

Sklonište pojačane zaštite mora imati:

1) opseg zaštite od izravnog pogotka avionske bombe kalibra najmanje 300 kg;
2) funkcionalno riješene prostorije opremljene za četrnaestodnevni neprekidni boravak do 2000 osoba.

Tehnički normativi za skloništa pojačane zaštite određuju se posebnim propisom.

Uvjeti za planiranje i izgradnju skloništa

Sklonišni prostor određuje se:

1) za porodična skloništa – za predviđeni broj članova domaćinstva, a najmanje za tri osobe;
2) za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok – prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m² razvijene građevinske (bruto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika;
3) za skloništa za organizaciju udruženog rada ili drugu organizaciju – za dvije trećine ukupnog broja radnika u organizaciji, a pri radu u više smjena – za dvije trećine broja radnika u najvećoj smjeni u vrijeme rata;
4) za javna skloništa – prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koji nije osigurano kućno sklonište ili sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa.

Mreža skloništa u okviru urbane jedinice treba da udovoljava ovim uvjetima:

1) da polumjer gravitacije bude toliki da se osigura dolazak u sklonište za predviđeno vrijeme;
2) da udaljenost između skloništa dopunske zaštite odnosno osnovne zaštite bude najmanje 15 m;
3) da udaljenost iz točke 2) ovog člana može biti i manja ako u skupini skloništa dopunske zaštite nema više od 50 osoba odnosno 300 – u skupini skloništa osnovne zaštite;
4) da su na što većoj udaljenosti od lakozapaljivih i eksplozivno opasnih mjesta;
5) da je osigurano napuštanje skloništa u slučaju da se razori urbana jedinica ili jedan njezin dio u kojem se nalazi sklonište.

Udaljenost od ulaza skloništa do najudaljenijeg mjesta s kojeg se polazi u sklonište iznosi najviše 250 m (polumjer gravitacije). Visinska udaljenost računa se trostruko.

Domet ruševina odnosno moguća udaljenost do koje bi se glavne količine ruševina rasprostrle pri razaranju zgrada, mjereno okomito na stranice osnovice zgrade, iznosi:

d = H / 2

gdje je:

d – domet ruševina u m, a H – visina zgrade u m, mjereno od površine tla do donjeg ruba krova.

Skloništa se, u pravilu, grade tako da budu ukopana.

Pod ukopanih skloništa treba da bude ispod razine okolnog zemljišta na dubini:

H_u(m) >_(m_p – d*r_o)/r_u +d+h

gdje je:

H_u – dubina mjerenja od najniže kote površine tla iznad skloništa do kote poda skloništa;

d – debljina gornje ploče u m;

h – visina prostorije za boravak u m;

m_p – površinska gustoća;

r_b – gustoća betona u kg/m³;

r_z – gustoća tla u kg/m³.

Skloništa u zgradama s više podzemnih katova moraju se nalaziti, u pravilu, na najdonjem podzemnom katu.

Ako se zbog visoke razine podzemne vode ne može udovoljiti uvjetu iz stava 2. ovog člana, skloništa mogu biti djelomično ukopana odnosno zasuta ili nadzemna.

Podna ploča skloništa treba da bude najmanje 30 cm iznad utvrđene ili projektirane razine podzemne vode.

Sklonište treba zaštititi od atmosferske, površinske i podzemne vode primjenom uobičajenih mjera u građevinarstvu.

Kroz sklonište ne smiju prolaziti instalacije za vodovod, kanalizaciju, grijanje i plin, a ni električne instalacije visokog napona i dr., koje ne pripadaju skloništu.

U skloništu se ne smiju nalaziti kontrolne, razdjelne i druge šahte, dimnjaci, dimovodi, ventilacijski kanali i razne odvodne cijevi (za smeće, kišnicu i dr.) koji ne pripadaju skloništu.

Objekti i prostorije koji se mogu rekonstruirati u skloništa moraju, udovoljavati i ovim uvjetima:

1) da su građeni od krutoga i nezapaljivog materijala;
2) da se nalaze ispod površine tla, a najmanje do dvije trećine svijetle visine skloništa;
3) da ukupna površina otvora na vanjskim zidovima, u pravilu, nije veća od 10% od površine poda prostorije;
4) da imaju stropove od armiranog betona.

« Prethodna

[ Natrag ]

EURO EDUKA/EVIZ

EURO EDUKA

Ustanova za obrazovanje odraslih

EVIZ

Program za vođenje evidencija ZNR/ZOP

Banneri

Vezani članci
Nesreće s opasnim tvarima ispuštenim u okoliš