Obveze poslodavca, odjel za zaštitu i spašavanje…

ZAŠTITA OD POŽARA, EVAKUACIJA I SPAŠAVANJE

Koje su obveze poslodavca u svezi zaštite od požara?

Poslodavac je dužan u svakom objektu uzimajući u obzir tehnološki proces, tvari koje se u radu koriste, način rada, uskladištene tvari kao i veličinu objekta, poduzeti mjere da do požara ne dođe, a ako ipak do njega dođe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguću mjeru (čl. 59. ZZR).

Za koje slučajeve je poslodavac dužan organizirati i osigurati evakuaciju i spašavanje?

Ovisno o prirodi procesa rada poslodavac je dužan organizirati i osigurati evakuaciju i spašavanje za slučaj iznenadnog događaja koji može ugroziti njihovu sigurnost i zdravlje (elementarne nepogode, požari, eksplozije, ispuštanje opasnih tvari u količinama iznad dopuštenih i sl.) i osposobiti osobe koje će provoditi evakuaciju i spašavanje.

Osobama koje su određene za provođenje evakuacije i spašavanja poslodavac mora staviti na raspolaganje potrebnu opremu (čl. 60. ZZR).

Što je poslodavac dužan poduzimati za moguće slučajeve izvanrednih događaja?

Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaja izvanrednog događaja i s njim upoznati sve zaposlenike.

Na osnovi tog plana moraju se provesti vježbe najmanje jedanput u dvije godine (čl.61. st. 1. i 2. ZZR).

Odjel za zaštitu i spašavanje

DJELATNOSTI ODJELA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Gotovo u svim zemljama zaštita stanovništva od opasnosti izazvanih prirodnim nepogodama, tehnološkim i tehničkim nesrećama i od ratnih opasnosti definirana je na približno jednak način.

Pri tome je redovito u zakonodavstvu tih država primjenjivana međunarodna regulativa, za zaštitu od ratnih opasnosti Ženevska konvencija o zaštiti civilnih žrtava rata, odnosno VI. glava II. dopunskog protokola uz Ženevske konvencije, a u području mirnodopskih nesreća (prirodne nepogode i tehnološke nesreće) primjenjuju se odredbe međunarodnih konvencija (na razini Europske unije, Svjetske organizacije rada, Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodne organizacije civilne zaštite - agencije Ujedinjenih naroda) i drugih organizacija koje se bave zaštitom u industrijskim pogonima i akcidentima na takvim objektima.

Sukladno navedenim konvencijama i u svijetu prihvaćenim standardima civilna zaštita je u  Republici Hrvatskoj, jednako kao i drugdje u svijetu, definirana kao humanitarna djelatnost kojoj je cilj zaštita ljudi i imovine od posljedica prirodnih nepogoda, tehničko - tehnoloških i ekoloških nesreća i ratnih djelovanja, a obuhvaća provedbu samozaštite pučanstva, mjere zaštite i spašavanja te aktiviranje i rad službi, tijela za vođenje i zapovijedanje i posebnih postrojbi namijenjenih izvršavanju različitih zadataka zaštite ljudi i imovine.

Svrha provedbe mjera zaštite i spašavanja je angažiranje i uključivanje svih raspoloživih snaga kako bi se spriječilo nastajanje nesreće (primjerice izgradnjom dodatnih nasipa kod obrane od poplava) ili proširenje njena opsega (primjerice u istoj situaciji evakuacija ljudi i imovine), s konačnim ciljem smanjenja ljudskih gubitaka i materijalne štete.

U državi s organiziranim sustavom zaštite i spašavanja u trenutku nastanka opasnosti ili nesreće, odnosno u trenutku kad odgovarajuće službe o tome dobiju podatke ili saznanja, mjere se provode postupno (od općine do države), počevši od provedbe samozaštite građana u vlastitoj sredini, te se zatim postupno, planski i organizirano provodi uključivanje ponajprije snaga i službi kojima je zaštita i spašavanje redovita djelatnost, a zatim i dopunskih stručnih snaga, sve do masovnog uključivanja postrojbi civilne zaštite specijalističke i opće namjene i svih radno sposobnih građana.

Uobičajeno je da se mjere zaštite i spašavanja dijele po vrsti opasnosti ili vrsti zaštite koju osiguravaju, a osnovne su (prema II. dopunskom protokolu Ženevskih konvencija za ratnu situaciju):

• pravodobno obavješćivanje pučanstva o nastanku opasnosti i uzbunjivanje (služba uzbunjivanja),

• evakuacija,

• sklanjanje ljudi i imovine i zaštita od bojnih otrova,

• spašavanje iz ruševina,

• pružanje prve medicinske pomoći i skrb o povrijeđenima i oboljelima,

• borba protiv požara,

• otkrivanje i označavanje opasnih zona (obuhvaća RKB detekciju, te otkrivanje  zaostalih razornih i eksplozivnih sredstava) te RKB dekontaminaciju i   razminiranje terena,

• prihvaćanje ugroženog pučanstva i smještaj,

• asanacija terena.

Osim navedenih mjera zaštite i spašavanja Pravilnikom o metodologiji izrade i sadržaju planova zaštite i spašavanja (NN 31/95) još su obuhvaćene sljedeće mjere zaštite i spašavanja:

• zaštita i spašavanje od rušenja visokih brana te obrana od poplava,

• veterinarska zaštita i pomoć,

• zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda,

• zaštita i spašavanje na vodi te

• zaštita od epidemija.

U posljednje vrijeme sve se više javlja potreba za zaštitom i spašavanjem ljudi i otklanjanjem posljedica od nesreća izazvanih djelovanjem čovjeka, ili na objektima koje su izgradili ljudi, kao što su velike nesreće u prometu, ispuštanja u okolinu otrovnih, zapaljivih, eksplozivnih ili agresivnih tvari, pucanja brana ili nasipa i slično.

U tom smislu Odjel za zaštitu i spašavanje u svom djelokrugu rada obuhvaća:

• vođenje evidencije o obveznicima civilne zaštite i vojnim obveznicima s ratnim  rasporedom u civilnoj zaštiti,

• ustroj postrojbi civilne zaštite specijalističke i opće namjene na razini države,  županije, gradova općina,

• planiranje i provođenje obuke postrojbi civilne zaštite,

• vođenje evidencije o povjerenicima civilne,

• ustroj stožera civilne zaštite, zapovjedništva i područnih zapovjedništava civilne  zaštite na svim razinama ustroja lokalne uprave i samouprave,

• vođenje evidencije skloništa osnovne zaštite i praćenje stanje skloništa (920 skloništa na području Grada Zagreba i 72 skloništa na području Zagrebačke   županije),

• vođenje evidencije obveznika s ratnim rasporedom na mjestu voditelja skloništa  (1067 voditelja skloništa u Gradu zagrebu i 94 voditelja skloništa za područje   Zagrebačke županije),

• davanje mišljenja na urbanističke planove u svezi s mjerama zaštite i    spašavanja,

• izradu Procjene ugroženosti od prirodnih, tehničkih, tehnoloških i ekoloških   nesreća, kao i od ratnih razaranja,

• izradu Plana zaštite i spašavanja,

• praćenje provođenja mjera sanacije izvanrednih događaja manjih razmjera te   izrada izvješća o učinjenom,

• skrb o materijalnim i tehničkim sredstvima civilne zaštite, te planiranje njihove nabave sukladno materijalnim formacijama.

Djelatnici Odjela za zaštitu i spašavanje Policijske uprave zagrebačke sudjelovali su u nizu važnih akcija:

• tijekom rata sudjelovali u operativnim akcijama,

• osposobljavali skloništa osnovne zaštite,

• dolazak Svetog Oca 1994. i 1998. godine,

• sudjelovali na gašnju požara otvorenog prostora na Korčuli 1998. godine,

• pomagali za vrijeme poplave (1998.) na području Zagrebačke županije,
  
• sudjelovali u Međunarodnoj vježbi gašenja požara i spašavanja ljudi u suradnji   s NATO – “Kroćenje zmaja – Dalmacija 2002”,
  
• sudjelovali na Međunarodnoj vježbi “Bogorodsk 2002”.