Godišnji izvještaj, način obavještavanja u slučaju ozljede ili profesionalnog oboljenja

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O POVREDAMA I PROFESIONALNIM OBOLJENJIMA RADNIKA NA RADU

Izvještaj o povredama i profesionalnim oboljenjima radnika na radu za proteklu godinu (u daljem tekstu: godišnji izvještaj) podnosi se nadležnom organu inspekcije rada (članak 47. Zakona o zaštiti na radu), najkasnije do 31. siječnja naredne godine.

Godišnji izvještaj podnosi se na obrascu GI koji je otiskan uz pravilnik i njegov je sastavni dio.

Godišnji izvještaj izrađuje se na temelju podataka iz evidencije radnika koji su se na radu povrijedili (član 10. ovoga pravilnika) i evidencije radnika koji su na radu oboljeli od profesionalne bolesti (član 11. ovoga pravilnika).
 

Opći dio izvještaja sadrži:

• naziv i sjedište organizacije odnosno poslodavca;
• djelatnost organizacije odnosno poslodavca;
• prosječni broj uposlenih u godini za koju se podnosi godišnji izvještaj. 

Dio godišnjeg izvještaja koji se odnosi na povrijeđene radnike na radu sadrži:

• ukupan broj povrijeđenih radnika;
• broj povrijeđenih radnika prema spolu;
• broj poginulih na mjestu rada;
• broj umrlih od zadobivenih povreda na putu od mjesta rada do organizacije udruženog rada zdravstva;
• broj povrijeđenih na mjestu obavljanja poslova i radnih zadataka;
• broj povrijeđenih na redovnom putu od stana do stalnog mjesta rada i obratno, na službenom putu ili na drugom mjestu prilikom obavljanja radnih   zadataka;
• broj povrijeđenih prema odgovarajućim oznakama za "prirodu povrede";
• broj povrijeđenih prema odgovarajućim oznakama za "povrijeđeni dio tijela";
• broj povrijeđenih prema odgovarajućim oznakama za "izvor povrede";
• broj povrijeđenih prema odgovarajućim oznakama za "način nastanka povrede";
• broj povrijeđenih prema odgovarajućim oznakama za "uzrok povrede";
• izgubljeno radno vrijeme radnika izraženo u radnim satima i danima zbog   povreda radnika na radu na mjestu obavljanja poslova i radnih zadataka, na   putu od stana do mjesta rada i obratno, na službenom putu te na drugom mjestu   i zbroj ukupno izgubljenih radnih dana radnika zbog povreda na mjestima rada,   putu na posao, službenom putu i drugom mjestu.

Dio godišnjeg izvještaja koji se odnosi na radnike, koji su na radu oboljeli od profesionalnih bolesti sadrži:

• ukupan broj oboljelih radnika od profesionalnih bolesti;
• broj oboljelih radnika prema spolu;
• broj oboljelih radnika prema vrstama profesionalnih bolesti;
• broj oboljelih od profesionalnih bolesti na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem;
• izgubljeno radno vrijeme radnika izraženo u radnim satima i danima zbog oboljenja radnika od profesionalnih bolesti.

Godišnji izvještaj podnosi se organu inspekcije rada koji je nadležan za nadzor nad provođenjem propisa o zaštiti na radu u organizaciji odnosno kod poslodavca.

Organizacija odnosno poslodavac koji svoju djelatnost ostvaruje na području nadležnosti više organa inspekcije rada podnose svakom od tih organa godišnji izvještaj s podacima za radnike koji su se na radu povrijedili i koji su oboljeli od profesionalne bolesti na području na kome taj organ vrši nadzor.

Ako se na jednom mjestu izrađuje godišnji izvještaj za više organizacija, za svaku od njih podnosi se poseban izvještaj.

Godišnji izvještaj potpisuje ovlaštena osoba u organizaciji odnosno poslodavac.
 

OBAVJEŠTAVANJE ORGANA INSPEKCIJE RADA O DOGAĐAJIMA NA RADU KOJI SU IZAZVALI SMRT, TEŽU POVREDU KAO I POVREDU DVAJU ILI VIŠE RADNIKA

Organizacije i poslodavci dužni su obavijestiti organ inspekcije rada o svakom događaju na radu koji je izazvao smrt radnika, težu povredu radnika, kao i povredu dvaju ili više radnika, neovisno o težini povrede, odmah po nastanku tog događaja telefonom, telegramom, teleksom ili na drugi način.

Obavještavanje organa ne odnosi se na povrede nastale prilikom dolaska i odlaska radnika na mjesto rada, službenom putu, kao i u drugim slučajevima kada povreda nije nastala na mjestu rada.

U roku od 48 sati od nastanka događaja, organizacije i poslodavci dužni su o događaju koji je izazvao smrt radnika, težu povredu radnika, kao i povredu dvaju ili više radnika neovisno o težini povrede dostaviti nadležnom organu inspekcije rada pismenu obavijest.

Obavijest podnosi se na obrascu OIR-1 koji je otiskan uz ovaj pravilnik i njegov je sastavni dio.

Obavještenje o događaju na radu sadrži:

• naziv i sjedište organizacije odnosno poslodavca;
• točno mjesto na kome je nastao događaj na radu (mjesto, adresa, bliža oznaka mjesta rada);
• datum i točno vrijeme kada je nastao događaj na radu;
• opis događaja na radu;
• prezime i ime, mjesto i datum rođenja poginulih na mjestu rada, umrlih na putu do predaje organizaciji udruženog rada zdravstva, teže povrijeđenih radnika, ili istovremeno više povrijeđenih radnika neovisno o težini povrede;
• mjesto i adresu gdje se povrijeđeni nalaze poslije događaja na radu;
• izvor povrede;
• način nastanka povrede;
• uzrok povrede;
• priroda povrede;
• povrijeđeni dio tijela;
• prezime, ime, te funkciju radnika pod čijim neposrednim rukovođenjem je obavljen rad pri kome je nastao događaj na radu;
• mjere poduzete nakon događaja na radu radi zaštite života i zdravlja radnika;
• prezime, ime i funkcija radnika koji su se u vrijeme događaja na radu nalazili na mjestu gdje je on nastao;
• prezime, ime, funkcija, te vlastoručni potpis ovlaštenog radnika – poslodavca koji podnosi obavještenje.

U obavještenju o događaju na radu podaci se daju opisno u obliku traženog odgovora.

Obavještenje o događaju na radu podnosi se organu inspekcije rada koji je nadležan za nadzor nad provođenjem propisa o zaštiti na radu u organizaciji odnosno kod poslodavca prema mjestu gdje je događaj na radu nastao.
 

OBAVJEŠTAVANJE ORGANA INSPEKCIJE RADA O PROFESIONALNIM OBOLJENJIMA RADNIKA I O DOGAĐAJIMA KOJI SU IZAZVALI PROMJENE NA SREDSTVIMA RADA ZBOG KOJIH JE UGROŽEN ŽIVOT RADNIKA

Organizacija i poslodavci dužni su dostavljati nadležnom organu inspekcije rada obavještenje o profesionalnim oboljenjima radnika na radu nakon što se oboljenje utvrdi i o događaju koji je izazvao promjene na sredstvima rada zbog kojih je ugrožen život radnika (u daljem tekstu: promjene na sredstvima rada).

Obavještenje podnosi se na obrascu OIR-2 ili OIR-3 koji su otiskani uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio.
 

Obavještenje o profesionalnom oboljenju radnika na radu sadrži:

• naziv i sjedište organizacije odnosno poslodavca;
• bliža oznaka mjesta rada na kojemu su radnici oboljeli od profesionalne bolesti;
• prezime i ime, mjesto i datum rođenja oboljelih radnika;
• mjesto i adresa gdje se nalaze oboljeli radnici;
• opis poslova i radnih zadataka koji su izazvali profesionalno oboljenje;
• naziv štetnog agensa – uzročnika oboljenja;
• naziv profesionalne bolesti prema samoupravnom sporazumu o listi profesionalnih bolesti;
• naziv nadležne organizacije udruženog rada zdravstva koja je utvrdila profesionalno oboljenje;
• datum kada je nadležni zdravstveni organ utvrdio da je radnik obolio;
• da li se na poslovima odnosno radnim zadacima koje je radnik obavljao prije oboljenja računa staž osiguranja s povećanim trajanjem;
• mjere poduzete nakon otkrivanja profesionalnog oboljenja radi zaštite života i zdravlja drugih radnika na mjestima rada;
• mjere poduzete s oboljelim radnicima;
• prezime i ime rukovodioca OOUR-a ili poslodavca u trenutku utvrđivanja profesionalnog oboljenja radnika;
• prezime i ime, funkcija i vlastoručni potpis ovlaštenog radnika koji podnosi obavještenje.

Obavještenje o promjeni na sredstvu rada sadrži:

• naziv i sjedište organizacije odnosno poslodavca;
• datum i točno vrijeme kada se je dogodila promjena na sredstvu rada;
• mjesto na kome se dogodila promjena na sredstvu rada (mjesto, adresa, bliža oznaka radilišta, naziv i broj sredstva rada);
• opis događaja koji je izazvao promjenu na sredstvu rada;
• prezime, ime, te funkciju radnika pod čijim neposrednim rukovođenjem je obavljen rad pri kojem je nastao događaj na radu;
• mjere poduzete nakon događaja na radu radi zaštite života i zdravlja radnika;
• prezime, ime, funkcija te vlastoručni potpis radnika koji podnosi obavještenje.

U obavještenju o profesionalnom oboljenju radnika i promjenama na sredstvima rada podaci se daju opisno u obliku traženog odgovora.

Obavještenje o profesionalnom oboljenju radnika i promjenama na sredstvu rada podnosi se organu inspekcije rada koji je nadležan za nadzor nad provođenjem propisa o zaštiti na radu u organizaciji odnosno kod poslodavca prema mjestu na kojem su radnici oboljeli od profesionalne bolesti ili na kome se dogodio događaj koji je izazvao promjene na sredstvu rada.

Obavještenje o profesionalnom oboljenju radnika i promjenama na sredstvu rada podnosi se organu inspekcije rada na propisan način pismenim putem najkasnije u roku od 48 sati nakon što je profesionalno oboljenje utvrđeno, odnosno nakon što je nastala promjena na sredstvu rada.
 

NAČIN ČUVANJA ISPRAVA KOJE SE KORISTE PRI PROVOĐENJU MJERA ZAŠTITE NA RADU

Po odredbama ovoga pravilnika čuvaju se slijedeće isprave:

• tehnička dokumentacija iz koje su vidljiva primijenjena osnovna pravila zaštite na radu za objekt ili dio objekta što ga organizacije ili poslodavac koristi za radne i pomoćne prostorije s pripadajućim instalacijama i uređajima (u daljem tekstu: tehnička dokumentacija);
• uputstva o načinu korištenja i održavanja oruđa za rad s povećanim opasnostima što su ih izdale organizacije udruženog rada i samostalne zanatlije koje su ih izradile (u daljem tekstu: uputstva);
• planovi uređenja privremenih radilišta na kojima se obavljaju građevinski ili montažni radovi ili radovi na iskorištavanju šuma;
• isprave (zapisnici i uvjerenja) o obavljenim ispitivanjima oruđa za rad s povećanim opasnostima i radne okoline.

Tehnička dokumentacija čuva se tamo gdje se nalazi objekt na koji se ona odnosi, sve dok se taj objekt koristi.

Uputstva se čuvaju na mjestu gdje se oruđe za rad koristi, sve dok se ono koristi.

Plan uređaja privremenog radilišta čuva se na radilištu, sve dok se ono koristi.

Isprave o obavljenim ispitivanjima oruđa za rad s povećanim opasnostima i radne okoline čuvaju se na mjestu gdje se vodi evidencija rokova ispitivanja oruđa za rad i radne okoline, a njihovi duplikati na mjestu gdje se koriste sredstva za rad, na koje se isprave odnose, sve dok se nakon ponovnog pregleda odnosno ispitivanja ne izdaju nove isprave.

Za ispravu koja se tokom korištenja ošteti, prije nego izgubi upotrebnu vrijednost, mora se izraditi nova isprava.
 

SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA KNJIGE NADZORA IZ PODRUČJA ZAŠTITE NA RADU

Knjiga nadzora koju po zakonu vode organizacije i poslodavci sastoji se od odgovarajućeg broja upisanih araka povezanih u korice.

Oblik i sadržaj knjige nadzora otiskani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Na koricama knjige nadzora označava se "Knjiga nadzora iz područja zaštite na radu".

Na listu između korica i prvog upisnog arka knjige nadzora upisuje se:

• naziv i sjedište organizacije odnosno poslodavca, za plovilo bližu oznaku
• plovila, a za izdvojenu poslovnu jedinicu ili privremeno radilište, naziv,
• mjesto i adresu poslovne jedinice odnosno radilišta;
• datum osnivanja odnosno zaključenja knjige nadzora;
• broj upisanih araka u knjizi nadzora odnosno broj upisnog arka sa kojim je
• knjiga nadzora zaključena;
• prezime, ime i funkcija radnika određenog za osnivanje, čuvanje i
• zaključivanje knjige nadzora i vlastoručni potpis tog radnika.

Upisni arci povezani u korice knjige nadzora označavaju se tekućim brojem. U upisni arak ovlašteni radnici, organi u organizaciji i inspektori rada upisuju svoje odluke u duplikatu.

Jedan primjerak upisnog arka izdvaja ovlaštena osoba koja je upis izvršila, ili inspektor rada, a drugi primjerak ostaje u knjizi nadzora.

Ovlašteni radnici, organi u organizaciji i inspektori rada upisuju u knjigu nadzora:

• naziv organa odnosno funkciju ovlaštenog radnika, prema propisu odnosno
• samoupravnom općem aktu;
• prezime i ime osoba koje u ime organa donose odluku i njihovu funkciju u tom
• organu, odnosno ovlaštenog radnika u organizaciji ili inspektora rada;
• oznaku odredbe i naziv propisa ili samoupravnog općeg akta koji određuje
• nadležnost za donošenje odluke;
• naziv akta kojim se odlučuje (rješenje, odluka, zaključak i dr.);
• podatke o identitetu adresata na koga se odluka odnosi;
• izreku (naređenje, zabranu ili drugu obavezu);
• datum upisa odluke u knjigu nadzora.

Odluku potpisuje vlastoručnim potpisom ovlašteni radnik ili osoba koja ju je u ime ovlaštenog organa u organizaciji upisala u knjigu nadzora ili inspektor rada.

Ako u knjigu nadzora svoje rješenje upisuje inspektor rada, on uz podatke upisuje još i:

• upozorenje organizaciji odnosno poslodavcu da će na njihov zahtjev izdati
• posebno rješenje s obrazloženjem, ako takav zahtjev postave u roku od osam dana
• od dana upisa rješenja u knjigu nadzora;
• da su odgovorna osoba u organizaciji odnosno poslodavac dužni obavijestiti
• organ inspekcije rada o tome kako su po rješenju postupili u roku od 8 dana od
• dana kada rješenje ili pojedine odluke iz rješenja postanu izvršne;
• pouka o pravu na žalbu te da li uložena žalba odgađa izvršenje rješenja.

OOUR odnosno poslodavac vode jednu ili više knjiga nadzora zavisno o veličini, broju i rasporedu djelatnosti koju ostvaruju. Za svako plovilo, izdvojenu poslovnu jedinicu i za svako privremeno radilište mora se voditi posebna knjiga nadzora.

Knjiga nadzora zaključuje se nakon što se popuni zadnji upisni arak.

Knjiga nadzora za privremeno radilište zaključuje se nakon što se na radilištu završe radovi.

Knjiga nadzora čuva se u organizacionoj jedinici za koju je osnovana, odnosno na plovilu, izdvojenoj poslovnoj jedinici ili privremenom radilištu.