|
Kako pomoći unesrećenom na najbrži i najučinkovitiji način
PRUŽANJE PRVE POMOĆI KOD UDARA ELEKTRIČNE STRUJE U svakoj radnoj i pomoćnoj prostoriji ili na radilištu gdje se nalaze električna postrojenja i instalacije, ili se upotrebljavaju električni uređaji i aparati prisutna je stalna opasnost od ozljeda uslijed udara struje.
Ako osoba doživi električni udar može zadobiti lakša ili teža zdravstvena oštećenja: - opekotine,
- grčenje mišića,
- prekid disanja i rada srca.
Težina oštećenja zavisi o jačini, naponu i otporu protiv protjecanja struje, te o trajanju njenog djelovanja na ozlijeđenog. Glavno pravilo pri pružanju prve pomoći kod udara električne struje jest brzina akcije. To znači da treba što prije osloboditi ozlijeđenog od djelovanja struje, a nakon toga odmah započeti oživljavanje, ako ozlijeđeni ne diše ili mu ne radi srce.
OSLOBAĐANJE OD DJELOVANJA ELEKTRIČNE STRUJE Postupak oslobađanja ozlijeđenog od djelovanja električne struje zavisi od okolnosti u kojima se desila nesreća, te od toga da li je struja niskog ili visokog napona. Prije svega toga, pokušati isključiti napon u onom dijelu postrojenja ili instalacije koji je u dodiru sa ozlijeđenim.
NISKI NAPON Isključiti napon pomoću prekidača, sklopki ili vađenjem utikača ili osigurača, eventualno prerezati vod izoliranim kliještima. Ako ni to nije moguće, odvaja se unesrećeni od dodira sa naponom pomoću izolirane kuke ili motke. Tom prilikom spasilac stane na suhu dasku, hrpu odjeće ili složene novine, te izbjegava dodir zidova, konstrukcija ili drugog pomoćnika.
VISOKI NAPON Struju smije isklopiti samo stručno osposobljen radnik pomoću prekidača ili sklopke. Prije isklapanja unesrećeni se ne smije dodirivati niti pomoću izoliranih sredstava, niti mu se smije neko približavati. Nakon isklapanja treba isključene dijelove uzemljiti da se poništi kapacitivni napon. Za odvajanje unesrećenog od dodira sa naponom služe kuke, motke ili kliješta izolirana za dotični napon, po mogućnosti uz upotrebu gumenih čizama i rukavica. Pri svim postupcima oslobađanja iz kruga struje potrebno je osigurati da ozlijeđeni ne zadobije nove i još teže ozlijede.
OŽIVLJAVANJE Nakon oslobađanja od djelovanja struje treba utvrditi zdravstveno stanje ozlijeđenog, a prije svega da li krvari, da li diše i da li mu radi srce. Ako ozlijeđeni krvari prvo treba zaustaviti krvarenje. Ako se utvrdi da je to potrebno, treba započeti na samom mjestu nesreće s primjenom slijedećih metoda oživljavanja: - umjetnog disanja u slučaju prestanka disanja,
- vanjske masaže srca,
- kombinirane metode oživljavanja u slučaju prividne smrt.
U tim slučajevima treba obavezno obavijestiti zdravstvenu ustanovu. Oživljavanje će imati izgleda na uspjeh samo onda, ako stanje prividne smrti nije trajalo duže od 10 do 15 minuta.
UMJETNO DISANJE Od metoda umjetnog disanja najbolje je primjenjivati umjetno disanje upuhavanjem zraka pomoću usta, jer je pokazala najviše uspjeha. Umjetno disanje treba izvoditi brzo i određenim redoslijedom: - Ozlijeđeni se položi na leđa i brzim manevrom srednjeg prsta provjeri se prohodnost usne šupljine u ždrijelo.
- Spasilac klekne pored glave ozlijeđenog, jednom rukom potisne vilicu ozlijeđenog naprijed i prema gore tako da donji zubi budu ispred gornjih, a usne stisnute da propuštaju zrak, dok drugu ruku stavi na tjeme i glavu mu zabaci što više unatrag.
- Duboko udahnuvši spasilac obuhvati nos ozlijeđenog i snažno upuše kroz nosnice udahnuti zrak. Istovremeno promatra da li se grudni koš širi i kad to ustanovi, odmakne svoja usta da bi ozlijeđeni izdahnuo zrak prirodnim istezanjem grudnog koša. Ponekad se prilikom upuhavanja zraka osjeti otpor, a grudni koš se ne širi. Tada treba pogledati dišne putove i ako je u pitanju začepljenost nosne šupljine, treba upuhivati zrak kroz poluotvorena usta ozlijeđenog.
- Prvih desetak upuhavanja izvede se brzo i uzastopno, a zatim se upuhavanje nastavi ravnomjerno u ritmu normalnog disanja.
- Umjetno disanje se mora provoditi tako dugo, dok se ne uspostavi prirodno disanje ili do dolaska liječnika.
VANJSKA MASAŽA SRCA Vanjsku masažu srca treba započeti odmah čim prestane ili jako oslabi rad srca. To se može ustanoviti po tome, što se ne može napipati puls na arterijama vrata, ruke ili bedra, a ozlijeđenom su proširene zjenice i poprimi mrtvački izgled.
Vanjska masaža izvodi se na slijedeći način: - Spasilac položi ozlijeđenog leđima na tvrdu podlogu i klekne do njega s njegove desne strane.
- Tada se preklopi dlan jedne ruke preko nadlanice druge ruke i položi ih na donji dio grudne kosti. Svake sekunde pritisne se tolikom snagom da se grudni koš ulegne za 3-5 cm. Nakon pritiska treba ruke opustiti, čime se omogućuje širenje grudnog koša i punjenje srca krvlju.
- Vanjska masaža izvodi se 5-10 minuta i ako se za to vrijeme ne uspostavi normalan rad srca, izgledi na uspjeh oživljavanja su minimalni.
KOMBINIRANA METODA OŽIVLJAVANJA U slučaju da istovremeno prestane disanje i rad srca treba primijeniti kombiniranu metodu, što znači da se naizmjenično vrši umjetno disanje i vanjska masaža srca. Poželjno je da oživljavanje izvode dvije osobe, od kojih jedna izvodi umjetno disanje a druga masažu srca. Izvede se 3-4 upuhavanja zraka, a potom 15-20 pritisaka na grudnu kost. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi normalan rad srca i pluća ili dok ne stigne liječnik. Po završenom uspješnom oživljavanju ozlijeđeni često ostaje u nesvjesnom stanju, pa mu i dalje prijete smetnje pri disanju i radu srca. Od tih opasnosti štitimo ga postavljanjem u položaj na bok.Kada ozlijeđeni dođe k svijesti, pruža mu se prva pomoć i za eventualno druge ozlijede. Nakon toga ozlijeđeni se prenese u mirnu prostoriju gdje se ostavi ležeći zaštićen od hladnoće a može mu se dati o topli bezalkoholni napitak. Uz ozlijeđenog trebaju ostati osobe koje će do dolaska liječnika moći ponovo pružiti prvu pomoć, ako to bude potrebno. Iako izgleda da se ozlijeđeni potpuno oporavio, treba ga ipak prevesti u zdravstvenu ustanovu radi pregleda i sprečavanja mogućeg šoka. |
Zaštita na radu 
