Prijave hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje

POSTUPAK PRI OZLJEDI NA RADU 

Što se smatra ozljedom na radu?

Prije nego što obradimo postupak pri ozljedi na radu, treba prethodno odrediti što se smatra takvom ozljedom.

Prema odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju), ozljedom na radu smatra svaka ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma.
 

Ozljeda će se smatrati ozljedom na radu ako je nastala na radu odnosno u vezi rada, tj. ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi.

Nesporno je da se pod ozljedom nastalom u uzročnoj vezanosti uz obavljanje poslova smatra ozljeda nastala pri obavljanju redovnih poslova i radnih zadataka, što znači svugdje gdje se rad redovno obavlja, neovisno je li to na objektima poslodavca i drugdje gdje se rad obavlja.

Također pod time se smatra i ozljeda nastala na službenom putu na koji je radnik upućen, i to bez obzira je li nastala na obavljanja poslova na putu, ili na samom putovanju, a u skladu s putnim nalogom poslodavca (u auto, u vlaku i sl.), na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran.
 

Postupak u vezi ozljede – prijave i evidencije

Prijava poslodavcu

Kako bi radnik ostvario prava zbog ozljede na radu, takvu ozljedu dužan je prijaviti poslodavcu odmah po nastanku ozljede tj. štetnog događaja koji ju je prouzročio.

Radnik to u prvom redu treba učiniti osobno, ali to u njegovo ime može uraditi drugi radnik, rodbina ili očevidac, ako ozlijeđeni radnik toga trenutka zbog posljedica ozljede prijavu ne može učiniti osobno.

Ako radnik pravovremeno ne prijavi ozljedu na radu, u pravilu neće moći ostvariti prava temeljem ozljede na radu.

Međutim, iznimno će ista prava moći ostvariti ako do prijave nije došlo zbog objektivne nemogućnosti (teška povreda i sl.), ili ako posljedice povrede imaju odgođeno djelovanje, pa u trenutku nastanka ozljede radnik nije mogao znati posljedice (npr. nakon nekoliko dana nastupe posljedice zbog infekcije uzrokovane lakom ozljedom, koju upravo zbog neznatnosti radnik i nije prijavio).

Međutim, u potonjem slučaju radnik će biti dužan dokazati da se radi o ozljedi nastaloj na radu. 
 

Obveze poslodavca - evidencija i prijave inspekciji rada

Kod ozljede na radu poslodavac je obvezan poduzeti sve mjere regulirane Zakonom o zaštiti na radu, te druge mjere za ostvarenje prava ozlijeđenog radnika.

U skladu s Zakonom o zaštiti na radu poslodavac je dužan voditi evidenciju o svakoj ozljedi koja je izazvala ili mogla izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlja radnika.

U tome smislu poslodavac treba sačiniti zapisnik o svakoj ozljedi na radu ili o događaju koji ju je mogao izazvati.

Prema Pravilniku o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu zapisnik treba sadržavati, osim osnovnih podataka o poslodavcu i radniku, i sve podatke o ozljedi, a osobito one iz kojih su vidljivi izvor i uzrok ozljede na radu.

Osim toga, zapisnik bi trebao sadržavati izjave ozlijeđenih radnika, očevidaca i odgovorne osobe na mjestu rada.

Na temelju zapisnika, ispunjava se evidencijski karton.

Sadržaj evidencijskog kartona radnika koji su se na radu ozlijedili te radnika koji su na radu oboljeli također je propisan Pravilnikom.

Evidencijski karton vodi se na tiskanim obrascima, EK-3. Osim toga evidencija se može se voditi i na računalnom programu  ako on sadrži Pravilnikom propisane obrasce, evidencije i izvješća.

Prema odredbi Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je dužan podnijetu godišnje izvješće o ozljedama i profesionalnim oboljenjima radnika na radu za proteklu godinu podnosi i nadležnom organu inspekcije rada, a najkasnije do 31. siječnja naredne godine.

Godišnje izvješće podnosi se na propisanom obrascu, GI. Izvješće se izrađuje na temelju podataka iz evidencije radnika koji su se na radu povrijedili i evidencije radnika koji su na radu oboljeli od profesionalne bolesti.

Prema odredbi Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o svakoj smrtnoj, težoj ili skupnoj (dva ili više radnika) ozljedi, i to odmah po nastanku događaja. Ova prva prijava može biti i usmena tj. telefonska, ili putem telefaksa i sl.

U slučaju da je teža ozljeda nastala izvan radnog vremena inspekcije, prijava se podnosi policiji.

U daljnjem roku, koji ne može biti duži od 48 sati od nastanka događaja, poslodavac je dužan dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvješće.

Za nepoštivanje rokova prijave ozljede na radu, predviđene su vrlo visoke novčane kazne. Nepravovremena prijava ozljede sa smrtnim posljedicama, odnosno teže ili skupne ozljede na radu predstavlja prekršaj iz Zakona o zaštiti na radu. Novčana kazna za navedeni prekršaj iznosi od 10.000 do 40.000 kn za poslodavca, s time da će se za navedeni prekršaj kazniti i odgovorna osoba pravne osobe s iznosom od 5.000 do 15.000 kuna. U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Također, novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac ako ne čuva propisanu dokumentaciju ili ne vodi propisane evidencije. Za navedene prekršaje kazniti će se odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna.
 

Prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje

Poslodavac je dužan svaku ozljedu za na radu prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Prijava se vrši na tipiziranom obrascu (obrazac ER-8). Rok za prijavu nije u stvari propisan, ali sam Zavod zahtjeva da se prijava izvrši u roku 48 sati, što je vrlo teško izvršiti, a nekada gotovo i nemoguće. Međutim, i u slučaju kasnije prijave Zavod prihvaća takve prijave, pa se očito radi samo o praktičnom, odnosno instruktivnom roku. 

Zavod procjenjuje utemeljenost prijavu, tj. procjenjuje radi li se o ozljedi na radu u skladu s propisima, ili ne. Po potrebi Zavod može tražiti dopunsku dokumentaciju i sl. što onda rješavaju Zavod i ozlijeđeni radnik, te očevici, dok poslodavac u pravilu u tome, dodatnome postupku ne sudjeluje.

Ako nakon dodatnog postupka Zavod ocijeni da se ne radu o ozljedi na radu, dostaviti će poslodavcu takav pisani odgovor. U tome slučaju radnik će ostvariti pravo na redovno bolovanje, a ne bolovanje zbog ozljede na radu. 

Temeljem ocjene Zavoda proizlazi, dakle, kakvo će biti bolovanje, odnosno naknada za bolovanje. Osim toga negativna ocjena Zavoda može također biti od koristi poslodavcu i za slučaj eventualnog radnikovog potraživanje naknade štete s osnova ozljede na radu.

Na koncu, ako bi poslodavac slučajno neopravdano odbio prijaviti ozljedu na radu, radnik bi je mogao sam prijaviti Zavodu, u kojem slučaju bi Zavod pisano zatražio od poslodavca da naknadno izvrši prijavu.