U nastavku napisa problematike zaštite na radu osvrnut ćemo se na konkretne probleme i iznaći prikladna rješenja u interesu napretka obrta putem povećanja kvalitete rada. Pri tome važno je razlikovati odgovornost (obvezuje sve poslodavce i/ili ovlaštenike ili stručnjake ZNR) od provedbe (svakodnevno obvezuje sve sudionike) mjera zaštite na radu te osposobljavanje za rad.

Temeljna znanja za siguran rad, svih koji sudjeluju u radnom procesu, uvjetuju slijedeća osposobljavanja:

Osposobljavanje poslodavca;
Osposobljavanje ovlaštenika poslodavca;
Osposobljavanje povjerenika zaposlenika za zaštitu na radu;
Osposobljavanje instruktora praktičnog dijela osposobljavanja;
Osposobljavanje za rad na siguran način (svi);
Osposobljavanje osoba za pružanje prve pomoći, najmanje 1 na dvadeset zaposlenih;
Osposobljavanje za zaštitu od požara (svi).

Ovim putem ponovit ćemo važna dosadašnja iskustva i zapažanja, te dodatno pojasniti Zakon o zaštiti na radu (ZZR) u pitanjima odgovornosti i same provedbe. Ovisno o vlastitim potrebama i u skladu s zakonskoj regulativi, moći ćete samostalno i u daljnjoj suradnji s ovlaštenom tvrtkom, pojedinačno odabrati najprimjereniji oblik provedbe mjera zaštite na radu.

Obveznici , odgovornost i provedba

U dosadašnjim upitima ponekad se susrećemo s jednostranim gledanjem navedene problematike često i prema vlastitim željama.

Pri tome se zaboravlja temeljna namjera zakonodavca koja je dana i opisana u općim odredbama Zakona o zaštiti na radu (NN., br. 59/96, 94/96 i 114/03) čije odrednice jasno i nedvosmisleno definira slijedeći odnos:

Subjekti ZNR (članak 4. i članak 5.)	Tko	Svi poslodavci i svi zaposlenici.
Prostor ZNR (članak 6.)	Gdje	Sva mjesta i prostori pod neposrednim i posrednim nadzorom poslodavca na kojima se zaposlenici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada.
Proces ZNR (članak 8.)	Što	Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenje radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te nadređenih mjera i uputa poslodavaca.
Međusobni odnosi i pravila ZNR (članak 7. i 9.)	Kako	Pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, Pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada, Pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike, Osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca, Suradnju na svim razinama, Zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka ZNR.

Date početne uvjete potrebno je preslikati u svaki od članaka navedenog ZZR i Pravilnika, u cilju jasnog raspoznavanja zakonodavne regulative, odnosno ostvarenja temeljnog cilja - sprečavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštitu radnog okoliša.

Zbog širine djelovanja gospodarskih subjekata-obrtnika, njihove tehničko-tehnološke raznolikosti (uvjeta rada i radnog procesa) zakonodavac je predvidio višestruku mogućnost izbora odgovornosti opisane u članku 13. ZZR kako slijedi:

A	Samostalno ili prenijeti ovlasti i poslove na svog ovlaštenika ili	Za poslodavca koji zapošljava do 50 zaposlenih.
	Zaposliti stručnjaka za zaštitu na radu ili
	Ugovoriti suradnju za zaštitu na radu, ustanovom ili trgovačkim društvom za poslove zaštite na radu.
B	Zaposliti stručnjaka za zaštitu na radu.	Za poslodavca koji zapošljava više od 50 zaposlenih.
C	Organizirati službu za zaštitu na radu.	Za poslodavca koji zapošljavaju više od 250 zaposlenih.

Ujedno, članak 26. Zakona o zaštiti na radu obuhvaća obrte koji koriste rizičnije i složenije tehnologije u kojima postoji povećana opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogao ugroziti sigurnost zaposlenika uvjetuje njihovu osposobljenost o specifičnim opasnostima.

U tom slučaju, u vremenu do odluke ministra, o načinu provjere znanja ovlaštenika temeljem ZZR (NN. br. 114/03), u takvim uvjetima poslodavac mora biti osposobljen iz specifičnih područja zaštite na radu.

Zaključujemo, u radnom procesu svi su dužni provoditi mjere zaštite na radu, a odgovornost se može u određenim uvjetima prenijeti. Bez obzira na ponuđeni izbor (A, B, C) niti u jednom slučaju odgovornost ne isključuje poslodavca. Procjenjujemo da je za većinu obrta primjerena samostalna ili delegirana odgovornost ZNR (prenesena na ovlaštenu ustanovu ili trgovačko društvo s kojom se zaključuje ugovor).

Odgovornost za provođenje mjera ZNR temelji se na potrebnim znanjima. Primjena članka 19. ZZR propisuje obvezu osposobljenosti poslodavca ili ovlaštenika za provedbu mjera zaštite na radu.

Pravilnikom o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu (NN., br.114/02, 126/03) od 9. rujna 2002. godine. omogućeno je za poslodavce koji zapošljavaju do 50 zaposlenika polaganje samo općeg dijela stručnog ispita iz područja zaštite na radu. (Poslodavci ili njihovi ovlaštenici dužni su osposobiti se u roku 2 godine od stupanja na snagu navedenog pravilnika, do 09.10.2004). Navedeno se ostvaruje samostalno ili nakon uspješno provedene pripreme kod ovlaštenih pravnih osoba, te prijave i položenog ispita pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Time se stječe Uvjerenje o položenom općem dijelu stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu.

Obveza izrade procjene opasnosti

Znanja iz općeg dijela stručnog ispita sama po sebi nemaju potpune koristi ako se ne primjenjuju u svakodnevnom radu putem internih i pisanih uputa. Izrada procjene opasnosti jedno je od općih načela, kojim se osigurava provođenje mjera zaštite na radu, utvrđenih člankom 18. ZZR i

Pravilnikom o izradi procjene opasnosti (NN., br. 114/02 i 126/03) . Člankom 3. navedenog pravilnika određeno je slijedeće:

"Obvezu izrade procjene imaju poslodavci u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva, ribarstva, rudarstva, prerađivačke industrije, opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, građevinarstvu, prometu, skladištenju i vezama, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi te u drugim djelatnostima za dijelove radnog procesa u kojima postoji mogućnost nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. Obvezu izrade procjene imaju obrazovne ustanove s laboratorijima i radionicama praktične nastave".

Za razumijevanje navedenog potrebno je razlikovati, vrstu djelatnosti koju obavljate od obveze izrade procjene opasnosti koja se provodi samo za one dijelove radnog procesa koji mogu izazvati štetne posljedice.

Nedoumice u tumačenju navedenog članka proizlaze iz njegove širine zahvata obveznika, te ovdje ponavljamo mišljenje Ministarstva rada i socijalne skrbi od 28. listopada 1997. godine. objavljeno u Obrtničkom listu, kroz popis dijela djelatnosti kojima se obvezuje izrada procjena opasnosti za slijedeće djelatnosti:

automehaničari, auto-struke, četkari, čistači prozora, dimnjačari, električari, fotografi - fotostudio, fotokopiranje, frizeri, građevinari, gumari i izrada tehničkih proizvoda, instalateri centralnog grijanja, plina i kanalizacije, izrada kemijskih proizvoda, optičari, pekari, pismoslikari i izrada reklama, plastičari, postolari, RTV mehaničari, soboslikari, staklari, stolari, tapetari i dekorateri, vezilje i poplunari, zlatari i čišćenje i pranje fasada.

Naveden popis dat je kao primjer i nije potpun te samo okvirno daje pregled djelatnosti u kojima je dana obveza izrade procjene opasnosti. Ukoliko niste na navedenom popisu ne znači da niste obveznik izrade procjene opasnosti. Svakodnevnom primjenom novih i unapređenjem postojećih tehnologija taksativno je teško pobrojati sve one djelatnosti i njihove dijelove radnog procesa u kojima može doći do ozljeda, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika.

Pojednostavljeno, samo za one dijelove radnog procesa u kojima je izbjegnuta opasnosti od ozljeda i profesionalnih bolest, primjenom odgovarajućih zakonski zaštitnih mjera ili neškodljivih tehnologija, (postavljanje trajnog štitnika na pokretne dijelove stroja, zamjenom škodljivih tvari manje opasnim, primjena ergonomski oblikovane uredske opreme, odgovarajućeg osvjetljenja radne površine i dr.) niste obvezni izraditi procjenu opasnosti.

Za sve one radne procese u kojima unatoč primjeni općih mjera zaštite na radu postoji mogućnost ozljeda i profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom (primjer: puknuće cjevovoda, pad s visine, strujni udar, opasnost uporabe alata koji iskri, obveze zaštite očiju, sluha i glave, i dr.) odnosno nužnosti postavljanja adekvatnih znakova zabrane, obveze, opasnosti i informacija zaštite na radu dužni ste izraditi procjenu opasnosti i dati je na ovjeru ovlaštenoj ustanovi.

Kao i kod izbora provedbe odgovornosti, zbog širine problematike, omogućen je i izbor načina izrade procjene opasnosti.

Poslodavci koji zapošljavaju do 20 uposlenika procjenu opasnosti mogu provesti samostalno uz provjeru kod ovlaštene tvrtke-ustanove koja posjeduje rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje navedenih poslova. Kod 20 do 50 zaposlenika u izradi procjene sudjeluje povjerenik zaposlenika ZNR, a iznad 50 zaposlenika u izradi procjene sudjeluje odbor ZNR. Procjenjujemo da će suradnja s ovlaštenom kućom biti zadovoljavajuća za većinu obrta, koji su dužni izraditi procjenu opasnosti.

Siguran rad - produktivan rad

Podsjećamo na nužnost preventivnog djelovanja u cilju smanjenja broja incidenata i troškova koji pri tome nastaju. Stoga, u prvom redu potrebno je u vlastitoj sredini, temeljem usvojenih znanja, uočiti i izolirati moguće opasne procese, (prema mogućnostima štetne procese eliminirati ili zamijeniti manje štetnim) a izradom procjene opasnosti osigurati preduvjete za siguran i učinkovit rad. Navedeno pronalazimo u općim načelima ZZR čl. 17. i kao jednu od strateških odrednica europske agencije za zaštitu na radu pri EU.

Zbog važnosti, čl. 17. donosimo u cijelosti:

Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite:

izbjegavanja opasnosti i štetnosti,
procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,
sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru,
zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim,
odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika,
planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,
prilagođavanja tehničkom napretku,
prilagodbe rada zaposlenicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje.

Osnovni pojmovi

PROCJENA OPASNOSTI

je postupak kojim se utvrđuje razina rizika glede nastanka i veličine ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika.

STRUČNI ISPIT ZA STRUČNJAKE ZA ZAŠTITU NA RADU

Sastoji se iz Općeg dijela i Posebnog dijela

Opći dio polaže se u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (cijena polaganja je 600 kn).
Posebni dio se također polaže pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (cijena polaganja je 600 kn, ako se polažu zajedno "opći i posebni" 1000 kn).
Priprema (edukacija 1 dan i literatura) za opći dio ispita na tržištu je red veličine oko 300-600 kn.
Priprema (edukacija - oko jedan semestar) za posebni dio ispita na tržištu je red veličine oko 1000 kn.

Prijava polaganja ispita i druga pitanja uz ispit u Ministarstvu na tel. 01 610 92 36, 01 610 92 38

Edukacija za opći i posebni dio ispita nije obavezna.

Nisu svi u obavezi položiti opći i posebni dio. Ovo ovisi o broju zaposlenih i načinu provedbe zaštite na radu.

Osim navedenih općeg i posebnog dijela stručnog ispita, na tržištu se nudi edukacija:

Program usavršavanja za Specijalistu zaštite na radu, sa cijenama od 3000-4000 kn. Dobivaju se uvjerenja od ovlaštene ustanove. Navedeno završeno usavršavanje je obimnije od općeg dijela stručnog ispita i zadovoljava traženja Pravilnika (NN 114/02, čl.4, st.2) u pogledu općeg dijela stručnog ispita. Sve navedeno odnosi se na do 50 zaposlenih.

Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
Osposobljavanje se provodi za svakog radnika.
Sadržaj ovisi o pojedinom radnom mjestu.
Provode ovlaštene ustanove ili sam poslodavac ako ima ovlaštenje Ministarstva gospodarstva.
Cijene na tržištu za seminar za jednog radnika je - red veličine oko 120-180 kn.

« Prethodna		Slijedeća »

[ Natrag ]

EURO EDUKA/EVIZ

EURO EDUKA

Ustanova za obrazovanje odraslih

EVIZ

Program za vođenje evidencija ZNR/ZOP

Banneri

Vezani članci