|
Mjere zaštite i spašavanja dijele po vrsti opasnosti
Odjel za zaštitu i spašavanje DJELATNOSTI ODJELA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE Gotovo u svim zemljama zaštita stanovništva od opasnosti izazvanih prirodnim nepogodama, tehnološkim i tehničkim nesrećama i od ratnih opasnosti definirana je na približno jednak način. Pri tome je redovito u zakonodavstvu tih država primjenjivana međunarodna regulativa, za zaštitu od ratnih opasnosti Ženevska konvencija o zaštiti civilnih žrtava rata, odnosno VI. glava II. dopunskog protokola uz Ženevske konvencije, a u području mirnodopskih nesreća (prirodne nepogode i tehnološke nesreće) primjenjuju se odredbe međunarodnih konvencija (na razini Europske unije, Svjetske organizacije rada, Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodne organizacije civilne zaštite - agencije Ujedinjenih naroda) i drugih organizacija koje se bave zaštitom u industrijskim pogonima i akcidentima na takvim objektima. Sukladno navedenim konvencijama i u svijetu prihvaćenim standardima civilna zaštita je u Republici Hrvatskoj, jednako kao i drugdje u svijetu, definirana kao humanitarna djelatnost kojoj je cilj zaštita ljudi i imovine od posljedica prirodnih nepogoda, tehničko - tehnoloških i ekoloških nesreća i ratnih djelovanja, a obuhvaća provedbu samozaštite pučanstva, mjere zaštite i spašavanja te aktiviranje i rad službi, tijela za vođenje i zapovijedanje i posebnih postrojbi namijenjenih izvršavanju različitih zadataka zaštite ljudi i imovine. Svrha provedbe mjera zaštite i spašavanja je angažiranje i uključivanje svih raspoloživih snaga kako bi se spriječilo nastajanje nesreće (primjerice izgradnjom dodatnih nasipa kod obrane od poplava) ili proširenje njena opsega (primjerice u istoj situaciji evakuacija ljudi i imovine), s konačnim ciljem smanjenja ljudskih gubitaka i materijalne štete. U državi s organiziranim sustavom zaštite i spašavanja u trenutku nastanka opasnosti ili nesreće, odnosno u trenutku kad odgovarajuće službe o tome dobiju podatke ili saznanja, mjere se provode postupno (od općine do države), počevši od provedbe samozaštite građana u vlastitoj sredini, te se zatim postupno, planski i organizirano provodi uključivanje ponajprije snaga i službi kojima je zaštita i spašavanje redovita djelatnost, a zatim i dopunskih stručnih snaga, sve do masovnog uključivanja postrojbi civilne zaštite specijalističke i opće namjene i svih radno sposobnih građana.
Uobičajeno je da se mjere zaštite i spašavanja dijele po vrsti opasnosti ili vrsti zaštite koju osiguravaju, a osnovne su (prema II. dopunskom protokolu Ženevskih konvencija za ratnu situaciju): - pravodobno obavješćivanje pučanstva o nastanku opasnosti i uzbunjivanje (služba uzbunjivanja),
- evakuacija,
- sklanjanje ljudi i imovine i zaštita od bojnih otrova,
- spašavanje iz ruševina,
- pružanje prve medicinske pomoći i skrb o povrijeđenima i oboljelima,
- borba protiv požara,
- otkrivanje i označavanje opasnih zona (obuhvaća RKB detekciju, te otkrivanje zaostalih razornih i eksplozivnih sredstava) te RKB dekontaminaciju i razminiranje terena,
prihvaćanje ugroženog pučanstva i smještaj te - asanacija terena.
Osim navedenih mjera zaštite i spašavanja Pravilnikom o metodologiji izrade i sadržaju planova zaštite i spašavanja (NN 31/95) još su obuhvaćene sljedeće mjere zaštite i spašavanja:- zaštita i spašavanje od rušenja visokih brana te obrana od poplava,
- veterinarska zaštita i pomoć,
- zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda,
- zaštita i spašavanje na vodi te
- zaštita od epidemija.
U posljednje vrijeme sve se više javlja potreba za zaštitom i spašavanjem ljudi i otklanjanjem posljedica od nesreća izazvanih djelovanjem čovjeka, ili na objektima koje su izgradili ljudi, kao što su velike nesreće u prometu, ispuštanja u okolinu otrovnih, zapaljivih, eksplozivnih ili agresivnih tvari, pucanja brana ili nasipa i slično.
U tom smislu Odjel za zaštitu i spašavanje u svom djelokrugu rada obuhvaća: - vođenje evidencije o obveznicima civilne zaštite i vojnim obveznicima s ratnim rasporedom u civilnoj zaštiti;
- ustroj postrojbi civilne zaštite specijalističke i opće namjene na razini države, županije, gradova i općina;
- planiranje i provođenje obuke postrojbi civilne zaštite;
- vođenje evidencije o povjerenicima civilne;
- ustroj stožera civilne zaštite, zapovjedništva i područnih zapovjedništava civilne zaštite na svim razinama ustroja lokalne uprave i samouprave;
- vođenje evidencije skloništa osnovne zaštite i praćenje stanje skloništa (920 skloništa na području Grada Zagreba i 72 skloništa na području Zagrebačke županije);
- vođenje evidencije obveznika s ratnim rasporedom na mjestu voditelja skloništa (1067 voditelja skloništa u Gradu zagrebu i 94 voditelja skloništa za područje Zagrebačke županije);
- davanje mišljenja na urbanističke planove u svezi s mjerama zaštite i spašavanja;
- izradu Procjene ugroženosti od prirodnih, tehničkih, tehnoloških i ekoloških nesreća, kao i od ratnih razaranja;
- izradu Plana zaštite i spašavanja;
- praćenje provođenja mjera sanacije izvanrednih događaja manjih razmjera te izrada izvješća o učinjenom;
- skrb o materijalnim i tehničkim sredstvima civilne zaštite, te planiranje njihove nabave i obnavljanje, sukladno materijalnim formacijama.
Djelatnici Odjela za zaštitu i spašavanje Policijske uprave zagrebačke sudjelovali su u nizu važnih akcija: - tijekom rata sudjelovali u operativnim akcijama,
- osposobljavali skloništa osnovne zaštite, dolazak Svetog Oca 1994. i 1998. godine, sudjelovali na gašenju požara otvorenog prostora na Korčuli 1998. godine,
- pomagali za vrijeme poplave (1998.) na području Zagrebačke županije,
- sudjelovali u Međunarodnoj vježbi gašenja požara i spašavanja ljudi u suradnji s NATO – “Kroćenje zmaja – Dalmacija 2002”,
- sudjelovali na Međunarodnoj vježbi “Bogorodsk 2002”.
|
Vijesti 
