Glavni izbornik
Naslovnica
O nama
Kontakt
Marketing
Vijesti
Forum
webLinkovi
Događanja
Zakoni i pravilnici
Poslovni izbornik
Tvrtke i obrti
Katalog proizvoda
Pitanja i odgovori
Sponzorirani članci
Stručni izbornik
Zaštita na radu
Zaštita od požara
Zaštita okoliša
Tjelesno tehnička zaštita
Sigurnost općenito
Stručni članci, vijesti i osvrti
Tražilica
Ankete
Koliko će stanje globalne recesije utjecati na stanje zaštite?
 
Prijava





Zaboravili ste šifru?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.
Gostiju online: 15
Korisnika online: 2
  • institut1
  • sanja123
Naslovnica arrow Tvrtke i obrti arrow Sigurnost na radu arrow Upute za siguran rad arrow Zaštita na radu pri građenju mostova
Zaštita na radu pri građenju mostova PDF Ispis
Autor: SM   
Utorak, 19 Lipanj 2007

Građenje mostova - Kesonski radovi

Pri pneumatičnom fundiranju stupova za mostove, kesoni po svojoj konstrukciji, u pogledu sigurnosti, moraju odgovarati suvremenim tehničkim dostignućima.

Unutrašnja šupljina kesona (kesonska komora) mora imati visinu od najmanje 2,20 m, sa bijelo okrečenim zidovima radi bolje vidljivosti. Kesonska komora mora biti na odgovarajući način osvijetljena. Ako keson ima električno osvjetljenje, električna instalacija mora biti osigurana da ne dođe do paljenja eksplozivnih smjesa (“S” izrada) ako postoji opasnost od eksplozivnih plinova.

Pretkomora ili zračna komora kesona treba da ima zapreminu od najmanje 2,5 m3 i visinu od najmanje 1,85 m.

Radna temperatura u komori i pretkomori kesona mora biti umjerena i stalna i kontrolirana odgovarajućim termometrima.

Radi održavanja uvjeta treba ljeti koristiti podesne zaklone od sunca (mokre vreće i drugo), a zimi - električne grijalice i slično.

 

Kompresor za opskrbu kesona zrakom pod pritiskom, mora imati automatski sigurnosni ventil za sigurno zatvaranje daljnjeg dovoda zraka čim se postigne granični pritisak predviđen za rad u kesonu.

Ako se za pogon kompresora koristi električna energija, mora postojati rezervni kompresor za čiji se pogon koristi motor s unutrašnjim sagorijevanjem.

Dovodna cijev komprimiranog zraka mora na svom ulazu u keson imati automatski ventil za sigurno zatvaranje u slučaju kvara na kompresoru.

Za kontrolu zračnih pritisaka u kesonskoj komori i pretkomori moraju se izvana postaviti manometri.

Kesonska komora i pretkomora moraju imati uređaje za telefonsku i signalizacionu vezu (svjetlosna ili zvučna) sa vanjskim svijetom odnosno određenom osobom na gradilištu.

Prije početka svakog rada u kesonu mora biti ispitana ispravnost instalacije za dovođenje zraka i signalizacionih uređaja.

Kompresori za stvaranje zračnog pritiska u kesonu i električni agregat za pogon i osvjetljenje kesona, u pravilu, postavljaju se na obali, a u izuzetnim slučajevima na plovnom objektu.

Svi uređaji potrebni za nesmetan rad u kesonu moraju imati rezervne dijelove.

Popravci uređaja i instalacije za održavanje određenih pritisaka, pri kojima se remete ti pritisci u toku rada u kesonu, ne smiju se izvoditi.

Stepenice koje vode u radnu komoru moraju biti dovoljno široke i uvijek dobro osvijetljene električnim osvjetljenjem. Za slučaj kvara osvjetljenja svaki radnik mora imati ručnu električnu lampu. Za eventualno izvlačenje radnika iz kesona mora biti pripremljeno odgovarajuće čvrsto uže.

Zrak koji se ubacuje u keson mora biti svjež i čist. Za svakog radnika zaposlenog u kesonu mora se osigurati najmanje 30 m³ zraka na sat. U toku rada, a naročito za vrijeme betoniranja, moraju se vršiti analize zraka radi utvrđivanja količine ugljičnog dioksida i drugih štetnih plinova u zraku radne komore i pretkomore. Pri radovima u poroznom materijalu ili zemljištu s organskim primjesama, treba osigurati jaku ventilaciju. Atmosferski zrak temperature iznad 25° C ili ispod 10° C mora se umjetno hladiti odnosno zagrijavati.

Prelazak radnika iz slobodne atmosfere normalnog pritiska u zračnu odnosno radnu komoru s određenim radnim pritiskom iznad normalnog pritiska (natpritisak), i obratno, mora se vršiti pažljivo i prema slijedećim odredbama.

 

Pri ulasku radnika u radnu komoru:

  • 1) sa natpritiskom u radnoj komori do 1 atmosfere, vrijeme zadržavanja radnika u pretkomori odnosno vrijeme za izjednačenje natpritisaka u pretkomori i radnoj komori ne smije biti kraće od 8 minuta;
  • 2) sa natpritiskom u radnoj komori iznad 1 atmosfere, vrijeme zadržavanja radnika u pretkomori odnosno vrijeme za izjednačenje natpritisaka u pretkomori i radnoj komori produžava se za po 30 sekundi (poslije isteka 8 minuta) za svaku daljnju desetinu (0,1 atm) natpritisaka iznad 1 atmosfere.

Pritisak mora se povećavati postepeno i ravnomjerno u vremenskim intervalima iz stavka 1. ovog članka.

 

Pri izlasku radnika iz radne komore:

  • 1) sa natpritiskom u radnoj komori do 1 atmosfere, vrijeme zadržavanja radnika u pretkomori odnosno vrijeme za izjednačavanje natpritisaka u radnoj komori i pretkomori ne smije biti kraće od 10 minuta;
  • 2) sa natpritiskom u radnoj komori iznad 1 atmosfere, vrijeme zadržavanja radnika u pretkomori odnosno vrijeme za izjednačavanje natpritisaka u radnoj komori i pretkomori produžava se za 2 minute (poslije isteka 10 minuta) za svaku daljnju desetinu (0,1 atm) natpritisaka iznad 1 atmosfere.

Pritisak mora se smanjivati postepeno i ravnomjerno u vremenskim intervalima iz stavka 1. ovog članka.
 

Vrijeme za dovođenje natpritisaka u pretkomori, na normalan pritisak ne smije biti kraće od:

  • 5 minuta za natpritisak do 0,5 atm,
  • 10 minuta za natpritisak do 1,0 atm,
  • 24 minuta za natpritisak do 1,2 atm,
  • 28 minuta za natpritisak do 1,4 atm,
  • 32 minuta za natpritisak do 1,6 atm,
  • 36 minuta za natpritisak do 1,8 atm,
  • 40 minuta za natpritisak do 2,0 atm.

 

Za ravnomjerno i postepeno reguliranje pritiska odgovorna je posebna određena osoba na gradilištu, koja u tu svrhu kontrolira pritisak na manometru i satu postavljenim u pretkomori. Reguliranje pritiska mora se registrirati odgovarajućim barografima.

Vrijeme određeno za reguliranje pritiska u pretkomori mora biti jasno označeno na ploči istaknutoj u pretkomori. Imena svih osoba koje su sišle u keson kao i posebno određenog rukovaoca zračne komore, moraju biti ispisana i istaknuta na ploči ispred kesona. Isti takav popis mora se predati evidentičaru.

Osobe koje rade u kesonu ne smiju prije polaska u komoru preopterećivati želudac ni piti alkoholna pića. U kesonu se ne smije pušiti.

Po izlasku iz kesona radnik se mora utopliti i prijeći u zagrijanu prostoriju posebno izgrađenu u blizini kesona, radi odmora od 0,5 do 2 sata i dobiti toplo bezalkoholno piće po preporuci liječnika.

 

Ako se na radniku primijete simptomi tzv. kesonske bolesti (bolovi u zglobovima, u želucu ili u grudima, svrab kože, vrtoglavica, glavobolja, povraćanje, srčane tegobe, krvarenje na koži ili iz nosa i slično), radnik se mora unijeti u dekompresionu komoru i staviti pod zračni pritisak do nivoa radnog kesonskog pritiska, gdje će ostati do prestanka simptoma oboljenja. Iza toga pritisak će se smanjiti za po 0,1 atm u toku dvostrukog i trostrukog vremenskog intervala predviđenog za normalno smanjivanje pritiska zraka.

U zračnu komoru kesona ne smije ući veći broj osoba nego što je za tu komoru određeno.

 

Rukovanje uređajima za komprimiranje zraka za keson smije se povjeriti samo naročito obučenim osobama koje su upoznate s tehnikom rukovanja kesonskim uređajima kao i s načinom za pružanje prve pomoći osobama oboljelim od povećanja zračnog pritiska (kesonska bolest).

 

Gradilište mora imati sredstva za pružanje prve pomoći (boce s kisikom, pulmotori i druga odgovarajuća oprema za umjetno disanje). U neposrednoj blizini kesona mora se osigurati i posebna prostorija za odmor radnika koja se može zagrijavati. Uz ovu prostoriju mora biti prostorija za umivanje i pranje toplom vodom, kao i odjel za smještaj i sušenje vlažne odjeće. U blizini ovih prostorija mora se nalaziti dekompresioni uređaj (dekompresiona komora) za ponovno stavljanje radnika pod pritisak radne komore, u slučaju pojave simptoma kesonske bolesti.

 

Na kesonskim radovima pod povećanim zračnim pritiskom mogu se zapošljavati samo osobe tjelesno potpuno zdrave. Kesonski radnici koji su odsustvovali više od dva dana sa rada, kao i poslije svakog bolovanja, moraju se podvrgnuti ponovnom liječničkom pregledu prije nego što nastave rad u kesonu.

Radnici koji prvi put stupaju na rad u kesonu moraju se poslije specijalističkog liječničkog pregleda podvrgnuti pokusnom ispitivanju za rad pod pritiskom iznad normalnog pritiska, pri čemu se povećavanje pritiska vrši oprezno u vremenskim razmacima od najmanje 1 min. za 0,1 atm pritiska. Pod takvim radnim pritiskom novi radnik mora ostati i izdržati najmanje jedan sat. Ispitivanje vrši se u dekompresionoj komori.

Radnici iz prethodnog stavka smiju ostati na radu prvog dana samo polovinu određenog radnog vremena, drugog i trećeg radnog dana po 2/3 radnog vremena, a tek četvrtog dana, ako se nisu pojavila nikakva oboljenja ili simptomi kesonske bolesti, mogu provesti cijelo određeno radno vrijeme. Simptomi kesonske bolesti kao i zdravstveno stanje ovih radnika utvrđuju se liječničkim pregledom svakodnevno u toku trajanja pokusnog ispitivanja.

 

Radnik u kesonu može bez prekida raditi najviše šest tjedana, a izuzetno dva mjeseca. Poslije ovog vremena mora se radniku dati odmor ili rad na slobodnom zraku za onoliko vremena koliko je trajao rad u kesonu.

Osobe koje imaju gnojni katar u nosu, upalu srednjeg uha, oštećen bubnjić, kao i osobe kojima su oboljeli organi za disanje ili krvotok ili koje su sklone piću ili gojaznosti, i osobe starije od 40 godina ne smiju raditi u kesonu pod zračnim pritiskom.

 

 

Pobijanje šipova makarama

Pri pobijanju šipova pomoću makara, pomicanje postolja makara smije se vršiti samo sa spuštenim maljem. Premještanje makara zajedno sa šipom, nije dozvoljeno. Pri vršenju popravka na glavi šipa, malj mora biti pričvršćen za svoje vođice.

Makarama koje rade pomoću eksploziva ili motornim makarama za pobijanje šipova smije rukovati samo stručna osoba obučena za taj posao. U blizini mjesta pobijanja šipova ne smiju se nalaziti, osim rukovaoca makarama i rukovaoca pobijanjem šipova, druge osobe. Poslije završenog pobijanja šipa mora se pregledati mehanizam i postolje makara.

 

Montažni radovi na građenju mostova

Uređaji za dizanje montažnih dijelova mosta (čekrk, koturača, montažna igla, auto-dizalice, dizalice na gusjenicama i drugo) moraju biti sigurno pričvršćeni za svoju podlogu. Čelična užad, lanci i druga oprema uređaja za dizanje moraju odgovarati postojećim propisima o zaštiti na radu sa dizalicama.

Pri dizanju teških i drugih konstruktivnih dijelova (teški profili, betonske grede, rešetke, stupovi i slično) mora se na podesan način spriječiti njihovo nekontrolirano okretanje. Za vrijeme dizanja takvih dijelova radnici koji ne učestvuju u tom radu ne smiju se zadržavati ni prolaziti ispod tereta odnosno dizalice.

 

Pri izvođenju radova iznad vode gradilište mora raspolagati čamcima sa osposobljenim spasiocima, za slučaj pada radnika u vodu.

Pri montažnim radovima na mostu, radnici moraju imati zaštitni pojas i biti vezani zaštitnim užetom za konstrukciju mosta.

 
« Prethodna