Sadašnje (veliko) ulaganje u vodu - golemo bogatstvo za budućnost

Uvođenje Strategije za vodnogospodarske projekte od javnog značaja iziskuje oko 24,4 milijarde kuna. Prema njoj, koncesije za korištenje vodnih resursa za vodoopskrbu dodjeljivale bi se lokalnim jedinicama, no privatni sektor ima pravo stecanja koncesija za druge oblike korištenja voda

Prilagodba Hrvatske europskim standardima u području zaštite okoliša, posebice u području vodoopskrbe i odvodnje, zahtjevat će velika ulaganja i napore, ali će donijeti iznimnu korist, jedna je od ocjena sudionika 4. hrvatske konferencije o međunarodnim vodama, koja je na temu Hrvatske vode i Europska unija – izazovi i mogućnosti nedavno održana u Opatiji. Na konferenciji je bilo oko 400 domaćih i inozemnih sudionika, koji su predstavili oko 120 stručnih i znanstvenih radova. Hrvatska raspolaže velikim zalihama pitke vode visoke kvalitete, koje se nalaze u veoma osjetljivim kraškim područjima, pa ih je potrebno čuvati sustavom odvodnje i obrade otpadnih voda, kazao je državni tajnik za zaštitu okoliša Nikola Ružinski te istaknuo da je, iako je sustavom opskrbe pitkom vodom pokriveno oko 75 posto stanovništva (što je visoki standard i u svjetskim razmjerima), samo oko 35 posto stanovništva priključeno na sustav odvodnje, a još manji dio u sustav obrade otpadnih voda.

Dio stanovništva se bez gotovo ikakve tehnološke obrade, samo uz dezinfekciju, opskrbljuje visokokvalitetnom pitkom vodom, primjerice u Zagrebu, dok dio stanovnika, primjerice u Podravini, Posavini ili Slavoniji, koristi izvorišta javnog vodovoda koja su opterećena otopljenim željezom, manganom, amonijakom, uz povišen sadržaj organskih tvari, kazao je Ružinski te dodao da je riječ o posljedicama prirodnog opterećenja, a ne onečišćenja izvorišta.

K tome, u istim područjima sve više se širi opasnost od povećanog sadržaja nitrata kao posljedice agronomskih aktivnosti. Prema riječima Ružinskog, analiza hrvatskog sustava vodoopskrbe i odvodnje ukazuje na dva osnovna problema – izgradnju sustava odvodnje te velikog broja uređaja za obradu otpadnih voda, ali i usuglašenost naših pravilnika o kakvoći pitke vode, kao i praksu u vezi s monitoringom izvorišta. Pokazalo se da je naš pravilnik o kakvoći pitke vode posve usklađen s EU direktivom o kvaliteti pitke vode, ali da nemamo izgrađen sustavni monitoring kvalitete i količina pitke vode, zaključio je Ružinski.

Načelo ekonomske cijene vode

Hrvatska ima dovoljno vode, strateški ciljevi upravljanja vodama su povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva iz javnih sustava, pojačano građenje sustava javne odvodnje i obnova zaštitnih sustava, privatizacija javne vodoopskrbe i vode kao općeg dobra je isključena, a uvodi se načelo ekonomske cijene vode - glavni su naglasci Strategije upravljanja vodama koja je predstavljena na konferenciji. Strategiju su izradili djelatnici Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, 18 ustanova i devet konzultanata, recenzirali su je ugledni stručnjaci, a namjera je da se širokim konsenzusom donese kao kvalitetan dokument u redovitoj saborskoj proceduri. Sadržaj Strategije usklađen je s direktivama EU-a i ona čini podlogu za pripremu pregovaračkih stajališta, kao i za pripremu korištenja pretpristupnih fondova. Na temelju Strategije provodit će se reforme vodnoga sektora i uvoditi postupne izmjene zakona o vodama i financiranju vodnoga gospodarstva.

Jedan od izlagača Strategije, državni tajnik u Ministartsvu poljoprivrede Zdravko Krmek kazao je da u Hrvatskoj ima oko 30 gospodarskih koncesija za vode te da za sada, zbog pojedinačno manjih količina, inozemni ulagači nisu za njih zainteresirani. Ukupno je evidentirano 128 izvorišta javnih i komunalnih poduzeća, nedavno je pronađeno još jedno u Međimurju, a problema s kvalitetom vode ima u Vukovarskoj županiji, što bi se, kazao je, trebalo riješiti skorom izgradnjom regionalnog vodovoda.

Temeljni je cilj Strategije postići cjelovit i usklađen vodni režim – osiguravanje dovoljne količine pitke vode i vode za gospodarske namjene, zaštita od poplava te očuvanje dobrog stanja voda zbog zaštite eko sustava.

Razvojne planove za ostala korištenja voda, uglavnom tržišnog interesa, kao što su proizvodnja električne energije ili uzgoj riba, donijet će druge mjerodavne ustanove. Glavni cilj razvoja javne vodoopskrbe je povećanje opskrbljenosti stanovništva iz javnih sustava sa sadašnjih 76 posto na 85 do 90 posto do 2020.

Predviđene su pojačane aktivnosti na utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta te okrupnjavanje vodnokomunalnog gospodarstva. U dijelu zaštite voda strateški je cilj intenzivno građenje i rekonstrukcija sustava javne odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Razina priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje povećat će se sa sadašnjih oko 43 posto na oko 60 posto do 2020. Površina definiranih područja posebne zaštite voda procjenjuje se na oko 28 posto državnog kopnenog teritorija. Kao strateški cilj zaštite od poplava određena je obnova zaštitnih sustava do 2010., na stanje na kojima su bili 1990., prije ratnih razaranja i smanjenja ulaganja u održavanje.

Puna provedba strategije već do 2008.

Kako je rečeno, do 2008. ostvarile bi se pretpostavke za punu provedbu Strategije, a petnaestogodišnji investicijski ciklus bio bi završen do 2023. Ukupni troškovi uvođenja Strategije za razvojne vodnogospodarske projekte od javnog interesa procjenjuju se na oko 24,4 milijarde kuna, od čega oko 10 milijardi kuna za javnu vodoopskrbu, oko 11,5 milijardi kuna za odvodnju i pročišćavanja te oko 2,9 milijardi kuna za zaštitu od poplava i štetnog djelovanja voda. Ukupni troškovi redovitih održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina procjenjuju se na oko 915 milijuna kuna na godinu. Dio novca za provođenje Strategije može se dobiti iz pretpristupnih te kasnije iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a, a ostali troškovi povezani s provedbom europskih direktiva o odvodnji i vodi za piće procjenjuju se na oko 11,5 milijardi kuna, što će se ostvarivati nakon 2023.

Troškovi daljnjeg razvoja sustava zaštite od poplava, koji će se također ostvarivati nakon 2023., procjenjuju se na oko 5,8 milijardi kuna.

Strategijom se u djelatnosti javne vodoopskrbe isključuje mogućnost neizravne privatizacije prava na vodni resurs, a izravna je privatizacija već izričito isključena ustavom i zakonima. Koncesije za korištenje vodnih resursa za javnu vodoopskrbu dodjeljivale bi se isključivo lokalnim jedinicama, a isključena je mogućnost privatizacije postojeće vodokomunalne infrastrukture. Za druge oblike korištenja voda od tržišnog interesa privatnom se sektoru dozvoljava pravo na stjecanje koncesija. Prema odrednicama nove europske politike,

Strategija promiče načelo ekonomske cijene vode, zaštite od poplava te drugih oblika štetnog djelovanja voda.

Vode se sve češće smatra neprocjenjivim prirodnim bogatstvom. U najcrnjim predviđanjima kao posljedica globalnog zagrijavanja spominje se podizanje razine oceana, a čak se procjenjuje da bi voda mogla biti uzrok budućih svjetskih sukoba.

Autor: Helena Šupraha (HINA)