Kako će hitrorez utjecati na struku?

Hitrorez, projekt Vlade čiji je cilj čišćenje šume propisa koji stvaraju nepotrebne zapreke u poslovanju gospodarstva, završio je svoju treću fazu.

Nakon inventure i preispitivanja važećih propisa, Posebna jedinica za Hitorez donijela je preporuke za ukidanje ili pojednostavljenje čak 55 posto gospodarskih propisa. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je preporuke i donijela zaključak da se dostave nadležnim tijelima državne uprave koja su dužne izraditi šestomjesečni plan njihove provedbe.

Među propisima koji su na toj listi je i velik broj propisa koji reguliraju područje zaštite na radu. Riječ je o više od pedeset propisa, od kojih su tri četvrtine propisi preuzeti iz zakonodavstva bivše države, a za koje se predlaže da se ukinu te zamijene novim propisima do 01. lipnja 2008. godine, te jedna četvrtina novih hrvatskih propisa, za koje se uglavnom predlaže pojednostavljenje.
 

Što se može zaključiti ako analiziramo te preporuke?

Glede starih preuzetih propisa, prijedlog za njihovom  zamjenom je očekivan, što zbog toga jer je ionako bilo predviđeno donošenje novih podzakonskih propisa, a najvećim dijelom zbog toga što nisu usklađeni s vremenom u kojem se primjenjuju.

Što se tiče preporuka za pojednostavljenjem novijih propisa, jedan je dio svakako opravdan, gledamo li sa stanovišta neučinkovitosti i nepotrebnosti, no ima i onih preporuka koje su onima koji se profesionalno bave zaštitom na radu stvarno iznenađujuće te objektivno gledajući predstavljaju korak unatrag za zaštitu na radu općenito.

Primjerice, predloženim izmjenama Zakona o zaštiti na radu traži se ukidanje obveze poslodavcima da prijavljuju privremena radilišta nadležnim tijelima inspekcije rada uz obrazloženje da je dužnost inspekcije rada da izvrši pregled na privremenom radilištu bez obzira na dostavljenu obavijest te je stoga prijava radilišta nepotrebna obveza.

Tu nije jasno kako će inspektori uopće znati za brojna manja privremena radilišta koja bi trebali nadzirati. S obzirom na ionako premali broj inspektora i vozila koja imaju na raspolaganju, organiziranje ophodnji kojim bi se otkrivala takva radilišta nemoguća je misija, a pogotovo onih koja nisu na direktnom vidiku.

Nadalje, posebna jedinica predlaže ukidanje odbora zaštite na radu, obveze koju imaju poslodavci koji zapošljavaju više od 50 radnika. Obrazloženje koje se navodi jest to da je uloga odbora ionako samo savjetodavna te da stoga ne mogu utjecati na poslodavca. Ova preporuka zasigurno neće razveseliti stručnjake zaštite na radu jer su u praksi upravo sjednice odbora najčešće jedine prilike da njihove sugestije za unapređenjem sigurnosti i njihovi planovi rada dobiju na važnosti zbog prisustva inspektora zaštite na radu sjednicama odbora.

Jednako tako neki od ostalih prijedloga neće usrećiti trgovačka društva koja se bave zaštitom na radu zbog gubitka dijela poslova i olakšanja dobivanja ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu, što bi moglo znatno uvećati broj takvih tvrtki i stvoriti dodatnu nelojalnu konkurenciju i time nered na tržištu, ukoliko nadležna tijela inspekcije rada neće redovito obavljati nadzor među njima.  Blagi osjećaj je da se ovim prijedlozima zaštita na radu ponovno baca na margine.

No sve u svemu, poslodavci kojima zaštita na radu nije osnovna djelatnost, preporukama posebne jedinice za Hitrorez mogu biti zadovoljni. Pitanje je samo koliko je realno moguće da se sav posao dovrši do datuma koji je predviđen, s obzirom na kratak rok, velik broj starih propisa koje treba zamijeniti novima i dosadašnje kašnjenje pri usklađivanju sa zakonodavstvom Europske unije.

Najlošije od svega bilo bi da se zbog kratkoće vremena ishitreno donesu propisi koji ne bi bili dovoljno kvalitetni, što bi u konačnici dovelo do lošije situacije nego je imamo danas.

Autor: Borivoj Žmegač, dipl. ing.