Glavni izbornik
Naslovnica
O nama
Kontakt
Marketing
Vijesti
Forum
webLinkovi
Događanja
Zakoni i pravilnici
Poslovni izbornik
Tvrtke i obrti
Katalog proizvoda
Pitanja i odgovori
Sponzorirani članci
Stručni izbornik
Zaštita na radu
Zaštita od požara
Zaštita okoliša
Tjelesno tehnička zaštita
Sigurnost općenito
Stručni članci, vijesti i osvrti
Tražilica
Ankete
Mislite da će zapošljavanje novih 180 inspektora zaštite na radu:
 
Prijava





Zaboravili ste šifru?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.
Gostiju online: 21
Korisnika online: 1
  • Josipa Eškinja
Naslovnica arrow Zaštita okoliša arrow Općenito arrow Definicije iz područja zaštite okoliša
Definicije iz područja zaštite okoliša PDF Ispis
Autor: VĐ   
Četvrtak, 11 Rujan 2008

 

Definicije iz područja zaštite okoliša

Definicije iz područja zaštite okoliša

AKVAKULTURA

  • je uzgoj organizama koji žive u vodi.
     

ANTIVEGETATIVNE BOJE

  • su zaštitni premazi koji se primjenjuju na plovnim objektima u svrhu otklanjanja i zaštite od obraštaja (trave, školjaka).
     

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

  • je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosustava i ekoloških kompleksa, te uključujući raznolikost unutar vrsta, između vrsta te raznolikost između ekosustava.
     

BIOLOŠKA DOBRA

  • uključujući genetske izvora, organizme ili dijelove organizama, populacije ili neke druge biotičke komponente ekosustava sa stvarnom ili potencijalnom uporabom ili vrijednošću za čovječanstvo.
     

BIOTEHNOLOGIJA

  • je svaka tehnologija koja koristi biološke sustave, žive organizme ili njihove dijelove, za proizvodnju ili promjenu proizvoda ili procesa za posebnu namjenu.
     

CRVENA PLIMA (RED TIDE)

  • je pojava monospecifične cvatnje fitoplanktona radi poremećenih odnosa u ekosustavu, anoksija zbog razgradnje prekomjerne količine organske tvari, neugodan miris zbog stvaranja sumporovodika, te učestali pomori morske faune poradi nedostatka kisika.
     

CVJETANJE MORA

  • je pojava sluzavih nakupina koje izlučuju razne grupe bentonskih i planktonskih organizama, prvenstveno mikroalge, uslijed neuobičajenih hidrometereoloških i oceanografskih uvjeta uz znatno smanjenje brzine izmjene vode, posebno u pridnenom sloju.
     

DISPERZANTI

  • su kemijska sredstva za uklanjanje uljnih onečišćenja s površine vode ili mora.
     

EFLUENT

  • je pročišćena otpadna voda.
     

EKOLOŠKA NESREĆA

  • je izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većim obimu nanose štetu okolišu.
     

EKOLOŠKA STABILNOST

  • je sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da zadrži svoja prirodna svojstva.
     

EKOSUSTAV

  • je dinamičan kompleks zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluje kao funkcionalna zajednica.
     

EKVIVALENTNI STANOVNIK (ES)

  • je prosječni pokazatelj opterećenosti otpadnom vodom po jednom stanovniku.
     

EKVIVALENTNO OPTEREĆENJE

  • je opterećenje otpadnom vodom iskazano kroz broj stanovnika.
     

EMISIJA

  • je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju ili ispuštanje energije (buka, vibracija, radijacija, toplina), te mikrobiološkog onečišćenja iz određenog izvora u okoliš.
     

EROZIJA

  • je prirodni fizikalni proces u kojem vjetar ili kiša, kao i otjecanje površinskih voda, oslabljuju i uklanjaju čestice tla s kopnenih površina koje nerijetko završavaju kao talog u rijekama i jezerima.
     

ETAT

  • je drvna masa predviđena za sječu.
     

EUTROFIKCIJA

  • je ubrzani proces primarne proizvodnje organske tvari uslijed povećanja donosa hranjivih soli u morski ekosustav.
     

EX – SITU OČUVANJE

  • je očuvanje sastavnica biološke raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa.
     

GENETSKI MATERIJAL

  • je cijelokupan biljni, životinjski i mikrobni materijal i drugi materijal koji sadrži funkcionalne jedinice nasljeđivanja.
     

GOSPODARENJE KEMIJSKIM PROIZVODIMA

  • je upravljanje gospodarskim, društvenim i sigurnosnim mehanizmima u cjelokupnom životnom putu kemijskih proizvoda (razvoj, skaldištenje, rukovanje i odlaganje) koje se temelji na izgrađenoj zakonskoj, administrativnoj, institucionalnoj i tehničkoj infrastrukturi.
     

GRAĐEVINE ZA SKLADIŠTENJE, OBRAĐIVANJE I ODLAGANJE OTPADA

  • su objekti na određenoj lokaciji koji se sastoje od građevinskog dijela i opreme što zajedno čini tehničko – tehnološku cjelinu, a namijenjene su skladištenju ili odlaganju pojedinih vrsta otpada uz odobrenje nadležnih tijela.
     

IMISIJA  

  • je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu.
     

INDUSTRIJSKI OTPAD

  • je tehnološki otpad koji nije otpad iz poljoprivrede i šumarstva.
     

INTERNI OTPAD

  • je otpad koji uopće ne sadrži ili sadrži vrlo malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš.
     

IN – SITU UVJETI

  • su uvjeti u kojima egzistiraju genetski izvori unutar ekosustava i prirodnih staništa, a u slučaju udomaćenih ili kultiviranih vrsta, okruženje u kojem su razvili svoja specifična svojstva.
     

INU – SITU OČUVANJE

  • je očuvanje ekosustava i prirodnih staništa, te održavanje i obnavljanje vrsta sposobnih za opstanak u njihovom prirodnom okruženju, e u slučaju udomaćenih ili kultiviranih vrsta u okruženju u kojem su razvili svoja specifična svojstva.
     

INTEGRALNO UPRAVLJANJE OBALNIM I MORSKIM PODRUČJIMA

  • je proces upravljanja dobrima koji je prilagodljiv i usmjeren ka očuvanju količine i kakvoće obalnih dobara u svrhu zadovoljenja sadašnjih i budućih potreba i za osiguranje zdravog gospodarskog života i okoliša.
     

JEDNODOBNA SASTOJINA

  • je šumska sastojina u kojoj su stabla glavne sastojine podjednake visine, debljine i starosti.
     

KAKVOĆA OKOLIŠA

  • je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima.
     

KAKVOĆA TLA

  • određuje se fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstva tla.
     

KAKVOĆA ZRAKA

  • je stupanj onečišćenja zraka.
     

KATASTAR ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA

  • je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.
     

KEMIJSKI PROIZVOD

  • je kemikalija ili pripravak.
     

KEMIKALIJE

  • su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni kojim proizvodnim procesom, uključujući bilo koji dodatak potreban za očuvanje postojanosti proizvoda ili bilo koju nečistoću koja potječe iz upotrebljenog procesa (isključeno je otapalo koje se može odijeliti bez utjecaja na stabilnost kemikalije ili promjenu njenog sastava).
     

KOLIŠEVKA

  • je kraški oblik, udubljenje s uglavnom vertikalnom stijenom po obodu što pri dnu prelazi u stožac vrtače. Nastala je jednako kao i vrtača, a predstavlja prijelaz između površinskih i podzemnih kraških oblika.
     

KOMPLEMENTARNI SMJEŠTAJNI OBJEKTI

  • su kupališta i klimatska liječilišta, odmarališta, kampovi.
     

KOMUNALNI OTPAD

  • je otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.
     

KRAS (KRAŠ, KARST, CARSO)

  • je površinsko i podzemno obličje razvijeno u karbonatnim stijenama, (najčešće vapnencima i dolomitima).
     

KRŠ

  • je kamena golet, može i na krasu – krš na krasu (često i krč).
     

MAKIJA

  • je degradacijski stadij šuma hrasta crnike i medunca, niskog uzgojnog oblika.
     

MARIKULTURA

  • je uzgoj morskih organizama u bočatom ili morskom okružju (uzgoj riba, školjaka i rakova).
     

MIKROBIOLOŠKO ONEČIŠĆENJE

  • je onečišćenje mikroorganizmima popšut virusa, bakterija, preživotinja, koji mogu izazvati oboljenja ljudi i životinja.
     

MIKOONEČIŠĆAVALA

  • su organske ili anorganske tvari poput PCB-a, dioksina, kadmija, žive i dr.čak i u malim koncentracijama izazivaju negativne posljedice po zdravlje odnosno nepovoljno utjeću na okoliš.
     

NUTRIENTI (HRANJIVE SOLI)

  • su hraniva – anorganski spojevi dušika, fosfora i silicija.
     

OBRAĐIVAČ OTPADA

  • je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrađuje ili odlaže otpad.
     

OBRAĐIVANJE OTPADA

  • je djelatnost iskorištavanja vrijednosnih svojstava otpada radi korištenja u materijalne i energetske svrhe, smanjivanja količine i volumena otpada i djelomičnog ili potpunog uklanjanja njegovih opasnih svojstava.
     

ODLAGANJE OTPADA

  • je organizirana djelatnost odlaganja otpada na građevine predviđene za tu namjenu – odlagališta. 

Okoliš je prirodno okruženje, tlo, zrak, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek.

OLIGOTROFNO MORE

  • je more s vrlo niskom koncentracijom hranjivih soli.
     

ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA

  • je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš.
     

ONEČIŠĆIVAČ

  • je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša.
     

ONEČIŠĆUJUĆA TVAR je tvar u krutom, tekućem ili plinovitom stanju koja može utjecati na:

  • zdravlje ljudi,
  • kakvoću življenja,
  • biljni i životinjski svijet,
  • ljudskim radom ostvarena materijalna dobra,
  • promjenu klime i ozonskog omotača.


 

OPASNA TVAR

  • su kemikalije ili pripravak koji zbog fizikalnih, kemijskih ili (eko)toksikoloških svojstava stvara opasnost.
     

OPASNI OTPAD

  • otpad utvrđen dodacima I, II, i III Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju ( NN – Međunarodni ugovori, br.3/94 . Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja štetnih plinova reakcijom ili biološkom razgradnjom.
     

OPASNOST PO OKOLIŠ

  • je prekomjerni rizik koji zbog visokog stupnja vjerojatnosti nastanka događaja ili opsega moguće štete na okoliš, zahtijeva mjere koje su posebno propisane.
     

OPHODNJA

  • je vremensko razdoblje od podizanja šumske sastojine do dovršnog sijeka.
     

OŠTEĆENJE TLA

  • su promjene svojstva tla koje uzrokuju nepoželjne posljedice poi jednu ili više namjena tla, zdravlje ljudi i okoliš.
     

OTPAD

  • su tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložila, namjerava ih ili mora odložiti.
 
« Prethodna   Slijedeća »