Način širenja požara, opasnosti, postupanje

Većina ljudi upoznata je sa primjerima gorenja na otvorenom poput lomača i sl. gdje postoji mogućnost fizičkog odmicanja od opasnosti.

Međutim vrlo malo ljudi je upoznato sa problemom širenja vatre u zatvorenom prostoru (zgradi).

U slučaju požara na otvorenom obično imamo mogućnost uzmicanja pred vatrom zbog nepostojanja prepreka i to u više smjerova, što nije slučaj u zgradama koje su ispresijecane zidovima, stepenicama i sl.

Vatra u zatvorenim prostorima, kao što su zgrade, se ponaša drugačije u odnosu na vatru na otvorenom prostoru.

Dim koji nastaje uslijed požara se ne može dizati u vis i odlaziti u zrak zbog plafona, odnosno krova, te se širi u svim smjerovima i ispunjava slobodni prostor (prostoriju) što možemo vidjeti na slici 1.

Tijekom tog procesa, dim će za svoje širenje iskoristiti svaku rupu ili otvor u zidovima, plafonu, krovu ili podu i širiti se u ostale dijelove zgrade.

Na slici vidimo da na prvom i drugom katu zbog zatvorenih vrata nije došlo do zadimljavanja prostorija niti širenja požara.

 Slika 1.

Da bi se spriječilo dalje širenje vatre i dima (zadimljavanje) potrebno je zatvoriti sva vrata kako bi se spriječio prijenos topline i užarenih lebdećih čestica kao i opasnih plinova, a samim tim i smanjila koncentracija kisika koji podržava proces gorenja.

Toplina koja nastaje kao posljedica požara je također zarobljena unutar zgrade što za uzrok ima značajno povećanje temperature unutar zgrade, a samim tim i povećanje opasnosti od širenja vatre na druge prostore (prostorije) unutar zgrade.

Veliku ulogu u sprječavanju širenja vatre u zgradi imaju požarni sektori (prostori). Požarni sektor jest dio objekta odijeljen protupožarnim zidovima određene otpornosti da bi se požar ograničio na manju površinu.

Također kao posljedica požara dolazi do pojave plinova opasnih po zdravlje ljudi u zgradi. Prvenstveno mislimo na ugljik dioksid (potpuno izgaranje) i ugljik monoksid (nepotpuno izgaranje - eksplozivan).

Oba plina su vrlo opasna i već pri malim koncentracijama predstavljaju veliku opasnost za zdravlje pa čak i za život.

Vrlo važno je rano otkrivanje nastanka požara (vatrodojava). U trenutku kada je požar detektiran zaposlenici moraju biti alarmirani i evakuirani na siguran način.

Kasno otkrivanje požara obično dovodi do neželjenih ponekad i tragičnih posljedica.

U slučaju da se ne uspije otkriti u tom vremenu dolazi velikog razbuktavanja požara što onemogućava njegovo brzo i efikasno gašenje kao i samu evakuaciju.

Da bi se kvalitetno pristupilo gašenju nastalog požara i evakuaciji potrebno je pridržavati se postojećih propisa koji zahtijevaju provođenje mjera zaštite od požara koje su dužni provoditi kako poslodavci tako i sami zaposlenici.

Zadaća poslodavca je da osigura sva potrebna sredstva i opremu potrebnu za rano otkrivanje i gašenje požara te osigura osposobljavanje zaposlenika za provođenje preventivnih mjera zaštite od požara i evakuaciju.

Osposobljavanje zaposlenika za provođenje preventivnih mjera zaštite od požara je jedan od temelja aktivne zaštite koji omogućava kako preventivu tako i kvalitetnu reakciju (ispravno korištenje sustava i sredstava za gašenje požara) u slučaju požara.

Sve navedeno nas dovodi do zaključka da požar u zgradi predstavlja mnogo veću opasnost po ljude i materijalna dobra nego požar na otvorenom.

Zbog toga provođenje osposobljavanja, vježbi evakuacije i spašavanja i ostalih mjera protupožarne zaštite predstavlja jedino osiguranje da slučaju požara neće doći do ljudskih žrtava niti većih materijalnih gubitaka.

Svaki požar je potrebno prijaviti državnoj upravi za zaštitu i spašavanje na broj 112.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje predstavlja centralnu službu koja u slučaju požara ili bilo kojeg drugog akcidenta alarmira sve potrebne službe (vatrogasce, policiju, hitnu službu) i koordinira njihov rad.