Glavni izbornik
Naslovnica
O nama
Kontakt
Marketing
Vijesti
Forum
webLinkovi
Događanja
Zakoni i pravilnici
Poslovni izbornik
Tvrtke i obrti
Katalog proizvoda
Pitanja i odgovori
Sponzorirani članci
Stručni izbornik
Zaštita na radu
Zaštita od požara
Zaštita okoliša
Tjelesno tehnička zaštita
Sigurnost općenito
Stručni članci, vijesti i osvrti
Tražilica
Ankete
Mislite da će zapošljavanje novih 180 inspektora zaštite na radu:
 
Prijava





Zaboravili ste šifru?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.
Gostiju online: 21
Korisnika online: 3
  • klaudia
  • iregetas
  • miloc1
Naslovnica arrow Tvrtke i obrti arrow Protupožarna zaštita arrow Građevinske mjere zaštite od požara - Dimnjak
Građevinske mjere zaštite od požara - Dimnjak PDF Ispis
Autor: SM   
Srijeda, 18 Srpanj 2007

Izbor dimnjaka i zahtjevi za dimnjake

 

Problemima, koje uzrokuje slabo planiran, izveden i održavan dimnjak, korisnici posvećuju premalo pozornosti. Uobičajeno se o dimnjaku odlučuje prije nego se razmišlja o sustavu grijanja. Posljedica je slabi rad grijaćih tijela i oštećenja dimnjaka. Izbor i dimenzioniranje dimnjaka mora biti usko povezano s planiranjem kuće i sustava grijanja. Izbor dimnjaka je, dakle, potrebno prepustiti stručnom projektantu.

Osnovna zadaća dimnjaka je stvaranje potrebnog podtlaka za izgaranje goriva u uređajima za grijanje, te odvod dimnih plinova koji nastaju u procesu gorenja. Kako je dimnjak jedan od najopterećeniji dijelova kuće, te mora biti kvalitetno izveden. Izložen je visokim temperaturama, vlazi, kiselinama, neizgorenim ugljikovodikom koji uzrokuje taloženje katrana, prahu i pepelu, vremenskim utjecajima, posljedicama čišćenja, te mora biti potresno siguran. Nosivi dio dimnjaka mora normalnim korištenjem doseći životnu dob kuće.

Izbor dimnjaka

Vrstu i veličinu dimnjaka određuje projektant na osnovi vrste i tipa uređaja grijanja, vrste goriva, nazivne snage uređaja, režima grijanja, lokaciji kotlovnice i visini zgrade. Ukoliko se na isti dimnjak planira priključiti više peći, za svaku pojedinu se moraju poznavati gore navedene karakteristike. Na osnovu nabrojanih karakteristika i zahtjeva određuje se vrsta dimnjaka, materijal dimne cijevi, njezin svijetli presjek, pojedini elementi dimovodnog sustava, tlačni naponi, položaj dimnjaka, te se tada dimnjak može izgraditi.

 


 

Zahtjevi za dimnjak

Podtlak dimnjaka

S pomoću podtlaka se u ložištu stvori podtlak i u njega dolazi potreban svježi zrak za izgaranje. Zbog razlike u specifičnoj gustoći dimnih plinova i okolnog zraka javlja se uzgon koji uzrokuje strujanje dimnih plinova i podtlak dimnjaka. Dimni plinovi imaju višu temperaturu nego okolni zrak stoga su specifično lakši i dižu se. Što je veća temperaturna razlika između dimnih plinova i okolnog zraka, te što je viši dimnjak, veći je i podtlak. Kako pri radu peći ne bi došlo do nepotrebnih teškoća mora se kod gradnje dimnjaka definirati njegova minimalna visina te što manje hlađenje dimnih plinova. Minimalna visina dimnjaka ovisi o vrsti goriva i vrsti uređaja za grijanje, te o kutu i visini krova. Hlađenje dimnih plinova može se učinkovito spriječiti s pravilno dimenzioniranim dimnjakom te dodatnom toplinskom izolacijom dimnjaka odnosno dimne cijevi.

Podtlak dimnjaka mora biti veći od svih tlačnih opterećenja koji nastaju u uređaju ta grijanje, priključku dimnjaka i samom dimnjaku. Ako je taj uvjet nije ispunjen, podtlak dimnjaka nije dostatan, stoga dimni plinovi zaostaju u dimnjaku što uzrokuje teškoće. Tlačni naponi u dimnjaku ovise o obliku presjeka dimnjaka, kvaliteti i materijalu unutarnje površine cijevi dimnjaka, obliku dimnjaka i njegovom priključku. Kod grijaćih uređaja na tekuće ili plinsko gorivo s tlačnim plamenikom dio tlačnih napona savladava plamenik. Kod atmosferskih plamenika podtlak dimnjaka ne smije neposredno utjecati na rad plamenika, stoga su ti uređaji opremljeni s osiguračem podtlaka.

Požarna sigurnost

Dimni plinovi, koji izlaze iz peći u priključak na dimnjak, ili direktno u dimnjak, imaju visoku temperaturu. Stjenke dimnjaka se s vremenom jako zagriju, stoga moraju biti građene iz materijala koji su temperaturno postojani i vatro-zaštićeni. Kako se na stjenkama dimnjaka sakupljaju tvrdi dijelovi dimnih plinova (čađa, katran,...), u dimnjaku može doći do samopaljenja tih dijelova. Tada temperature mogu narasti do 1000°C. Požarna sigurnost osigurava se primjerenom izvedbom dimnjaka, primjerenim izborom materijala cijevi dimnjaka i toplinske izolacije. Osigurati se mora da je dimnjak dovoljno udaljen od svih zapaljivih materijala.

 


 

Održavanje i sanacija dimnjaka

Dimnjak je potrebno, zajedno s ostalim dimovodnim uređajima, redovito održavati. Kod loženja na tvrda i tekuća goriva dimnjak je potrebno èistiti jednom mjesečno. kod plinovitih goriva dvaput u sezoni grijanja. Dimnjak mora čistiti ovlašteni dimnjačar, koji obavlja i pregled dimnjaka i upozorava na moguća oštećenja.
Za bolju iskoristivost kotla i manje toplinske gubitke u vrijeme mirovanja kotla mora se u priključak na dimnjak iza kotla ugraditi termički poklopac. Motorni poklopci ugrađuju se kod tlačnih plinskih ili uljnih plamenika, kod protočnih grijaća s atmosferskim plamenicima ugrađuje se bimetalan poklopac.
Sanacija dimnjaka potrebna je kad je dimnjak počeo propadati i njegova oštećenja su takva da ugrožavaju požarnu i sanitarnu sigurnost zgrade i njenih stanara. Ako oštećenja dimnjaka nisu tako ozbiljna, dimnjak je moguće jednostavno sanirati umetanjem čelične cijevi. U slučaju da takva sanacija nije moguća, dimnjak se mora djelomično ili sasvim srušiti i izgraditi novi.
Sanacija dimnjaka je gotovo uvijek potrebna pri prijelazu na loženje s plinovitim gorivom. Prije priključenja plinskog uređaja grijanja na plinovodnu mrežu investitor mora od ovlaštenog dimnjačarskog poduzeća dobiti suglasnost i mišljenje o odgovaranju postojećeg dimnjaka. Ukoliko dimnjačarsko poduzeće ne izda potrebnu suglasnost, dimnjak je potrebno sanirati u skladu s njihovim preporukama.

 

Dodatni zahtjevi

Ako se gradi ili sanira dimnjak, dobro je znati da se na jednu dimnu cijev može priključiti:
• najviše tri uređaja grijanja do toplinske snage 20 kW
• najviše tri uređaja grijanja s atmosferskim plamenikom na plin do toplinske snage 30 kW
• samo jedan uređaj grijanja na tvrda goriva s toplinskom snagom iznad 20 kW
• samo jedan uređaj grijanja s atmosferskim plamenikom na plin s toplinskom snagom iznad 30 kW
• samo jedan uređaj grijanja s tlačnim plamenikom
• samo jedan uređaj grijanja s otvorenim ložištem.
Nabrojimo još nekoliko zahtjeva koji se moraju poštivati pri gradnji dimnjaka:
• najmanji svijetli presjek dimne cijevi je 100 cm2, odnosno promjer 11 cm,
• najmanja svijetla dimenzija zidane cijevi je 13,5x13,5 cm,
• najmanja efektivna visina dimnjaka za uređaja grijanja s atmosferskim plamenikom na plin je 4 m,
• najveća dopuštena udaljenost između donjeg i gornjeg priključka na dimnjak je 6,5 m,
• izlaz dimnih plinova iz dimnjaka mora biti najmanje 1 m iznad gorljivih materijala.

 

Izvor: Graditeljstvo 

 
« Prethodna