|
Izbor dimnjaka i zahtjevi za dimnjake
Problemima, koje uzrokuje slabo planiran, izveden i održavan dimnjak, korisnici posvećuju premalo pozornosti. Uobičajeno se o dimnjaku odlučuje prije nego se razmišlja o sustavu grijanja. Posljedica je slabi rad grijaćih tijela i oštećenja dimnjaka. Izbor i dimenzioniranje dimnjaka mora biti usko povezano s planiranjem kuće i sustava grijanja. Izbor dimnjaka je, dakle, potrebno prepustiti stručnom projektantu. Osnovna zadaća dimnjaka je stvaranje potrebnog podtlaka za izgaranje goriva u uređajima za grijanje, te odvod dimnih plinova koji nastaju u procesu gorenja. Kako je dimnjak jedan od najopterećeniji dijelova kuće, te mora biti kvalitetno izveden. Izložen je visokim temperaturama, vlazi, kiselinama, neizgorenim ugljikovodikom koji uzrokuje taloženje katrana, prahu i pepelu, vremenskim utjecajima, posljedicama čišćenja, te mora biti potresno siguran. Nosivi dio dimnjaka mora normalnim korištenjem doseći životnu dob kuće. Izbor dimnjaka Vrstu i veličinu dimnjaka određuje projektant na osnovi vrste i tipa uređaja grijanja, vrste goriva, nazivne snage uređaja, režima grijanja, lokaciji kotlovnice i visini zgrade. Ukoliko se na isti dimnjak planira priključiti više peći, za svaku pojedinu se moraju poznavati gore navedene karakteristike. Na osnovu nabrojanih karakteristika i zahtjeva određuje se vrsta dimnjaka, materijal dimne cijevi, njezin svijetli presjek, pojedini elementi dimovodnog sustava, tlačni naponi, položaj dimnjaka, te se tada dimnjak može izgraditi. 
Zahtjevi za dimnjak
Podtlak dimnjaka S pomoću podtlaka se u ložištu stvori podtlak i u njega dolazi potreban svježi zrak za izgaranje. Zbog razlike u specifičnoj gustoći dimnih plinova i okolnog zraka javlja se uzgon koji uzrokuje strujanje dimnih plinova i podtlak dimnjaka. Dimni plinovi imaju višu temperaturu nego okolni zrak stoga su specifično lakši i dižu se. Što je veća temperaturna razlika između dimnih plinova i okolnog zraka, te što je viši dimnjak, veći je i podtlak. Kako pri radu peći ne bi došlo do nepotrebnih teškoća mora se kod gradnje dimnjaka definirati njegova minimalna visina te što manje hlađenje dimnih plinova. Minimalna visina dimnjaka ovisi o vrsti goriva i vrsti uređaja za grijanje, te o kutu i visini krova. Hlađenje dimnih plinova može se učinkovito spriječiti s pravilno dimenzioniranim dimnjakom te dodatnom toplinskom izolacijom dimnjaka odnosno dimne cijevi. Podtlak dimnjaka mora biti veći od svih tlačnih opterećenja koji nastaju u uređaju ta grijanje, priključku dimnjaka i samom dimnjaku. Ako je taj uvjet nije ispunjen, podtlak dimnjaka nije dostatan, stoga dimni plinovi zaostaju u dimnjaku što uzrokuje teškoće. Tlačni naponi u dimnjaku ovise o obliku presjeka dimnjaka, kvaliteti i materijalu unutarnje površine cijevi dimnjaka, obliku dimnjaka i njegovom priključku. Kod grijaćih uređaja na tekuće ili plinsko gorivo s tlačnim plamenikom dio tlačnih napona savladava plamenik. Kod atmosferskih plamenika podtlak dimnjaka ne smije neposredno utjecati na rad plamenika, stoga su ti uređaji opremljeni s osiguračem podtlaka.
Požarna sigurnost Dimni plinovi, koji izlaze iz peći u priključak na dimnjak, ili direktno u dimnjak, imaju visoku temperaturu. Stjenke dimnjaka se s vremenom jako zagriju, stoga moraju biti građene iz materijala koji su temperaturno postojani i vatro-zaštićeni. Kako se na stjenkama dimnjaka sakupljaju tvrdi dijelovi dimnih plinova (čađa, katran,...), u dimnjaku može doći do samopaljenja tih dijelova. Tada temperature mogu narasti do 1000°C. Požarna sigurnost osigurava se primjerenom izvedbom dimnjaka, primjerenim izborom materijala cijevi dimnjaka i toplinske izolacije. Osigurati se mora da je dimnjak dovoljno udaljen od svih zapaljivih materijala. 
Održavanje i sanacija dimnjaka Dimnjak je potrebno, zajedno s ostalim dimovodnim uređajima, redovito održavati. Kod loženja na tvrda i tekuća goriva dimnjak je potrebno èistiti jednom mjesečno. kod plinovitih goriva dvaput u sezoni grijanja. Dimnjak mora čistiti ovlašteni dimnjačar, koji obavlja i pregled dimnjaka i upozorava na moguća oštećenja. Za bolju iskoristivost kotla i manje toplinske gubitke u vrijeme mirovanja kotla mora se u priključak na dimnjak iza kotla ugraditi termički poklopac. Motorni poklopci ugrađuju se kod tlačnih plinskih ili uljnih plamenika, kod protočnih grijaća s atmosferskim plamenicima ugrađuje se bimetalan poklopac. Sanacija dimnjaka potrebna je kad je dimnjak počeo propadati i njegova oštećenja su takva da ugrožavaju požarnu i sanitarnu sigurnost zgrade i njenih stanara. Ako oštećenja dimnjaka nisu tako ozbiljna, dimnjak je moguće jednostavno sanirati umetanjem čelične cijevi. U slučaju da takva sanacija nije moguća, dimnjak se mora djelomično ili sasvim srušiti i izgraditi novi. Sanacija dimnjaka je gotovo uvijek potrebna pri prijelazu na loženje s plinovitim gorivom. Prije priključenja plinskog uređaja grijanja na plinovodnu mrežu investitor mora od ovlaštenog dimnjačarskog poduzeća dobiti suglasnost i mišljenje o odgovaranju postojećeg dimnjaka. Ukoliko dimnjačarsko poduzeće ne izda potrebnu suglasnost, dimnjak je potrebno sanirati u skladu s njihovim preporukama. Dodatni zahtjevi Ako se gradi ili sanira dimnjak, dobro je znati da se na jednu dimnu cijev može priključiti: • najviše tri uređaja grijanja do toplinske snage 20 kW • najviše tri uređaja grijanja s atmosferskim plamenikom na plin do toplinske snage 30 kW • samo jedan uređaj grijanja na tvrda goriva s toplinskom snagom iznad 20 kW • samo jedan uređaj grijanja s atmosferskim plamenikom na plin s toplinskom snagom iznad 30 kW • samo jedan uređaj grijanja s tlačnim plamenikom • samo jedan uređaj grijanja s otvorenim ložištem. Nabrojimo još nekoliko zahtjeva koji se moraju poštivati pri gradnji dimnjaka: • najmanji svijetli presjek dimne cijevi je 100 cm2, odnosno promjer 11 cm, • najmanja svijetla dimenzija zidane cijevi je 13,5x13,5 cm, • najmanja efektivna visina dimnjaka za uređaja grijanja s atmosferskim plamenikom na plin je 4 m, • najveća dopuštena udaljenost između donjeg i gornjeg priključka na dimnjak je 6,5 m, • izlaz dimnih plinova iz dimnjaka mora biti najmanje 1 m iznad gorljivih materijala. Izvor: Graditeljstvo |