Opekline su ozljede izazvane visokom temperaturom koja djeluje na kožu i dublje dijelove tkiva. Uzrok im mogu biti vrele tekućine, plamen, užareni kruti predmeti i pregrijani plinovi.

Slične promjene mogu izazvati jako niske temperature (smrzotine), kemikalije, električna energija, razna zračenja, uključujući i sunčane zrake.

O čemu ovisi težina opekline? 

Težina opekline ovisi o zahvaćenoj površini tijela i dubini oštećenja tkiva. Najznačajniji pokazatelji za procjenu težine opekline jesu veličina zahvaćene površine tijela, dubina oštećenja tkiva i životna dob unesrećenoga. 

§         Male opekline zahvaćaju do 15% površina tijela odraslih i do 5% u djece.

§         Srednje opekline zahvaćaju 15% do 25% površine tijela odraslih i 10% do 20% u djece.

§         Iznad tog postotka su velike opekline. Prema dubini oštećenja opekline se dijele u nekoliko stupnjeva, ali u okviru prve pomoći, odmah nakon nastanka, dubina oštećenja se ne može točno odrediti.

Na opekline su naročito osjetljiva djeca. Opeklina koja svojom površinom i dubinom oštećenja u odrasla čovjeka predstavlja samo manju subjektivnu tegobu za malo dijete može predstavljati smrtonosnu opasnost.

Opekline ne smijete promatrati samo kao djelomično oštećenje kože. Svaka teža opeklina izaziva složene poremećaje koji više ili manje zahvaćaju sve životne sustave i dovode do teškoga stanja šoka. 

Kako postupiti pri gašenju vatre na čovjeku 

Osobu koju je zahvatio plamen treba od glave prema nogama pokriti dekom, kaputom i sl. Ti se postupci katkad primjenjuju silom, jer osoba koja gori često trči pa je morate nasilno zaustaviti. Ako nemate s čime ugasiti požar možete primijeniti postupak valjanja po tlu. Ako je u blizini voda koristite je za gašenje plamena.

Vatru na čovjeku možemo gasiti i protupožarnim aparatima na halone ili prah (NaHCO3), pazeći da ne prskamo u oči. Ne smije se koristiti protupožarni aparat na ugljični dioksid (CO2).
Skinite odjeću natopljenu vrućom tekućinom, mašću kemikalijom i sl. Odjeću skidajte paranjem, ali ne onaj dio koji je prilijepljen uz kožu, jer on pruža zaštitu od naknadne infekcije. Taj dio odjeće pažljivo obrežite.

Neposredno hlađenje najjednostavniji je i najdjelotvorniji način pružanja prve pomoći koji moraju poznavati djeca i odrasli.
Manje opekline hladite ispiranjem opečena dijela tijela vodom iz slavine ili uronjavanjem u čistu vodovodnu, bunarsku ili izvorsku vodu. Voda ne smije biti ledena. Najpovoljnija je sobna temperatura vode, od 15° C do 16° C, a može biti i malo niža.
Veće opekline hladite tuširanjem ili stavljanjem hladnih obloga koje treba često mijenjati.

Skinite sve predmete koji kružno obavijaju opečene dijelove tijela, npr. prsten, sat, narukvicu, uske dijelove odjeće.

Nakon hlađenja opeklinu treba pokriti s nekoliko slojeva sterilne gaze ili specijalnim zavojem za opekline. Postavljenu gazu valja previti zavojem, vrlo lagano, bez stezanja. Opečenu glavu pokrijte gazom, ali ne previjajte zavojem. Postavljeni zavoj češće provjeravajte i ako se uslijed oticanja zavoj stegne treba ga olabaviti. Ako je opečena površina ruke ili noge velika, taj dio tijela obavezno morate imobilizirati.

Kod svih opeklina koje zahvaćaju više od 20% površine tijela, a u djece iznad 10%, valja davati dovoljno tekućine, po mogućnosti tople, zaslađene napitke. Ako liječnik ne može stići brzo ili ako prijevoz do bolnice traje duže od sata, pogotovo u ratnim uvjetima, opečenoj osobi dajte za piće vodu ili čaj u koji stavite na litru tekućine 3 grama kuhinjske soli (natrijev klorid) i 1,5 grama sode bikarbone (natrijev bikarbonat).

Ako je opeklina veće površine opečenu osobu valja utopliti, jer se isparavanjem vode s opečene površine gubi mnogo topline. Pokrijte je dekama ili dijelovima odjeće, ali ne upotrebljavajte ugrijani crijep ili termofor.

VAŽNO:

• Nemojte na opekline stavljati nikakve masti, ulja ili prašak.Ne smijete bušiti mjehure na opeklini.Malo dijete ne ostavljajte predugo u hladnoj vodi jer može doći do opasna ohlađenja tijela 

Izvor:Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb , Narodni zdravstveni list