Primjeri najčešćih prijeloma

Koštani prijelom bez ozljede kože (rane) zovemo zatvorenim prijelomom. Ako na mjestu prijeloma postoji rana, to je otvoreni ili vanjski prijelom. Koštani ulomci mogu svojim oštrim rubovima ozlijediti krvne žile, živce i mišiće, ili probiti kožu. To se može dogoditi u trenutku prijeloma ili naknadnim pomicanjem slomljenih kostiju.

Znakovi prijeloma ruke ili noge:

• 1.      Bol
• 2.      Nemogućnost pokretanja ozlijeđenog uda.
• 3.      Oteklina na mjestu prijeloma. Nije uvijek prisutna.
• 4.      Deformitet uda. Nije uvijek prisutan. Ako postoji siguran je znak prijeloma.  

I sama sumnja na mogućnost prijeloma zahtijeva postupak kao da prijelom postoji. 

Pošto vam se dogodi prijelom, važno je znati kako sami sebi možete pomoći i kako ne napraviti više štete nego koristi.

GORNJI EKSTREMITETI

Prijelom ključne kosti

Pad na ispruženu ruku najčešći je uzrok prijeloma ključne kosti, obično na mjestu srednje trećine kosti. Podjednako je čest kod djece, mladih i odraslih.
Karakteristični su simptomi oteklina, podljev krvi i bol na mjestu prijeloma.

Neposredno nakon pada kretnje u ramenom zglobu bitno su ograničene, a na mjestu prijeloma vidljiv je podljev krvi.

Nakon pada na ispruženu ruku i pojave spomenutih vanjskih obilježja prijeloma, najprije treba sam sebi pružiti prvu pomoć. Najučinkovitiji način samopomoći je uzeti ručnik, manji stolnjak ili veći rubac i u obliku trougle marame zamotati ga oko vrata i ozlijeđene ruke, tako da je lakat savinut pod kutom od 90 stupnjeva. Tako sprječavate daljnje pomicanje ruke u ramenu i indirektno smanjujete osjet boli.

Imobilizirani trebate otići u nadležnu kliničku ustanovu kako bi se učinila detaljna dijagnostika i donijela odluka o konzervativnom, odnosno operacijskom liječenju. Posebice je važno napomenuti da se takvi prijelomi najčešće mogu konzervativno liječiti.

Prijelom nadlaktične kosti u ramenom zglobu

Padom na šaku ili lakat ili direktnim padom na rame često nastaje prijelom glavice nadlaktične kosti u ramenu. Neposredno nakon pada osjeća se jaka bol u ramenu, a kretnje u ramenom zglobu bitno su ograničene.

Petnaestak minuta nakon pada vidljiva je vanjska oteklina na ramenu s podljevom krvi.

ŠTO UČINITI?

- Neposredno nakon pada možete i sami vidjeti je li ozlijeđena neurološka struktura i to tako da sami ispitate mogućnost normalna micanja prstiju ruke, tj. možete li saviti prste ruke u šaku, odnosno ispružiti prste samostalno bez pomoći druge ruke. Ako je tako, možete si bez žurbe sami pružiti prvu pomoć. Kao i kod ključne kosti, dovoljno je privremeno imobilizirati ozlijeđeno rame na način opisan kod prijeloma ključne kosti, što odmah smanjuje osjet boli. Nakon ispravno provedene privremene imobilizacije trebate otići u nadležnu ustanovu radi daljnje dijagnostike i postavljanja točne dijagnoze.

Većina prijeloma može se liječiti konzervativno, čak i ako je riječ o težim prijelomima ove lokalizacije kod starijih ljudi.

Prijelom zgloba lakta

Prijelomi stražnjeg nastavka lakatne kosti

Najčešće nastaju izravnim padom na lakat. Karakterističan je trenutačni podljev krvi u predjelu lakta sa stražnje strane, s izraženom jakom boli i nemogućnošću savijanja, odnosno ispružanja ruke.

ŠTO UČINITI?

- I ovom je prilikom bitno odmah pomoći sam sebi tako da s trouglom maramom imobilizirate lakat pod kutom od 90 stupnjeva i smanjite osjet boli. Nakon toga trebate otići u nadležnu bolničku ustanovu radi daljnje dijagnostike.

Za razliku od gore navedenih, liječenje ove vrste prijeloma isključivo je operativno.  

Prijelomi glavice palčane kosti u lakatnom zglobu  

Najčešće nastaju padom na lakat ili na ispruženu ruku. Karakteristika je ovog tipa prijeloma izražena bol u lakatnom zglobu s nemogućnošću savijanja i ispružanja podlaktice u laktu, kao i nemogućnošću okretanja podlaktice kako u vanjskom, tako u unutarnjem smjeru.

Nije karakteristično stvaranje većih podljeva krvi.

ŠTO UČINITI?

- Sami si možete pomoći tako da imobilizirate lakat savijen pod kutom od 90 stupnjeva u trougloj marami. Nakon imobilizacije trebate otići u nadležnu ustanovu radi daljnje dijagnostike.

Najčešći oblik liječenja je konzervativan, dok je operativno rjeđe potrebno.  

Prijelom palčane kosti na tipičnome mjestu

Prijelom palčane kosti na tipičnome mjestu najčešći je prijelom gornjeg ekstremiteta. To znači da se od ukupnog broja prijeloma ruke gotovo polovica odnosi na prijelom ove lokalizacije. Najčešće nastaje zbog pada na ruku.

Karakteristična je izražena bol u predjelu ručnog zgloba s izljevom krvi i oteklinom, kao i nemogućnost savijanja ručnog zgloba neposredno nakon nezgode.

ŠTO UČINITI? - Radi pružanja samopomoći, neposredno nakon pada trebate šaku s podlakticom položiti na komad daske, kuhače ili drugoga ravnoga i čvrstog predmeta te uz pomoć rupca ili prvog zavoja zamotati ruku oko čvrste podloge. Nakon toga odmah potražite nadležnu bolničku ustanovu radi daljnje dijagnostike.

Ovi se prijelomi u najvećem broju slučajeva liječe konzervativno - nakon dobre repozicije (namještanja) koja se obavlja u lokalnoj anesteziji, slijedi imobilizacija prijeloma u podlaktičnoj longeti.  

DONJI EKSTREMITETI 

Prijelom zgloba kuka

Karakterističan položaj ozlijeđene noge je vanjska rotacija stopala i vidno skraćenje bolesne u odnosu na zdravu noge.

- Treba smjesta nazvati hitnu pomoć i ozlijeđenog transportirati u nadležnu ustanovu u ležećem položaju na nosilima. Ni u kojem slučaju nemojte pokušavati hodati na ozlijeđenom ekstremitetu.

Za liječenje ovog tipa prijeloma apsolutno je indiciran operativni zahvat koji treba obaviti neposredno, odnosno što prije nakon prijeloma. 

Prijelom nožnog zgloba

Pad na ravnoj podlozi najčešće je povezan s uganućem, odnosno prijelomom u predjelu nožnog zgloba, koji je podjednako podložan ozljedama u svim dobnim skupinama.

Karakteristični su oteklina s podljevom krvi, bolnost i nemogućnost savijanja zgloba nakon ozljeđivanja.

ŠTO UČINITI?

- Prilikom pružanja prve pomoći nije uputan daljnji pokušaj hodanja na ozlijeđenoj nozi, nego prije svega imobilizacija zgloba uz pomoć čvrstog predmeta i priručnog zavoja, odnosno rupca, ručnika i sl., nakon čega trebate osobnim automobilom ili vozilom hitne pomoći otići u nadležnu ustanovu radi daljnje dijagnostike.

Ako je riječ o uganuću, terapija izbora je imobilizacija u potkoljeničnoj longeti tijekom sedam do deset dana. Ako je, pak, posrijedi prijelom s pomakom, tada je operacijsko liječenje najbolja metoda za ponovni povratak u normalnu funkciju.   

Korisni savjeti:

• Ako je slomljeni ud deformiran, pokušajte ga izravnati uzdužnim istezanjem. Povlačite lagano dva susjedna zgloba u suprotnim smjerovima. Ovaj postupak ne smije biti nasilan i treba ga prekinuti ako naiđete na otpor ili jaču bol. Nepravilna manipulacija slomljenim udom može dovesti do oštećenja krvnih žila, živaca i ostalih tkiva ili pretvoriti zatvoreni prijelom u otvoreni.
• Slomljena kost se mora imobilizirati prije prenošenja ili prijevoza ozlijeđenoga. Ako je hitna medicinska pomoć dostupna, najbolje je imobilizaciju i transport prepustiti stručnim osobama. Ozljeđeni mora mirovati do dolaska pomoći.
• Kod otvorenih prijeloma pokrijte ranu sterilnom gazom. Na gazu stavite jastučić od pamuka (vate) ili vune i sve skupa učvrstite zavojem. Ako slomljena kost viri iz rane, ne smije se istezanjem uda vraćati u prirodni položaj, nego se nakon previjanja rane imobilizira u zatečenom položaju.

Izvor: Vaše zdravlje – Autor: mr.sc. Ante Muljačić & Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb