|
Što je „Kuga 21 stoljeća“ i kako se boriti protiv nje
Zlouporaba droga i posljedična bolest ovisnosti o drogama pogađa sve društvene slojeve, sve društvene zajednice i sve zemlje. Stoga je jedno od osnovnih načela u Republici Hrvatskoj načelo prevencije ovisnosti, suzbijanje kriminaliteta vezanog uz zlouporabu droga te mjere liječenja, rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o drogama. Zlouporaba droga je jedan od glavnih socijalno-zdravstvenih problema današnje civilizacije, upliće se u razvoj siromašnijih zemalja i odgovorna je za odlijevanje znatnih količina novca u gospodarski razvijenim zemljama, te predstavlja istinski rizik za zdravlje nacije, osobito u vezi sa zaraznim bolestima (HIV, hepatitis C, hepatitis B, spolno prenosive bolesti), a smrtnost je među ovisnicima o opojnim drogama veća nego u općoj populaciji iste dobi. Ovisnost o drogama je usko povezana s drugim društvenim problemima kao što su siromaštvo, nezaposlenost, prostitucija, delinkvencija, kriminalitet, beskućništvo i dr. Novac koji se obrće u narkokriminalu može imati značajnu ulogu u gospodarskoj stabilnosti. Prema svim pokazateljima, u Republici Hrvatskoj posljednjih se godina povećala ponuda droga, koja je postala i raznovrsnija, a istodobno se time povećala i dostupnost droga, što je prouzročilo povećan trend konzumiranja droga, osobito među mladima. Stanje raširenosti zlouporabe opojnih droga ovisi o povijesnim, socijalnim, kulturnim i demografskim karakteristikama svake pojedine regije, odnosno županije u Republici Hrvatskoj. Poznato je da je problem ovisnosti uglavnom problem urbanih sredina, te da raširenost konzumiranja sredstava ovisnosti ovisi ponajprije o dostupnosti droga, učinkovitosti različitih programa prevencije ovisnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini, te institucionalnih i izvaninstitucionalnih resursa za suzbijanje problema ovisnosti. Uz različite učinke i količine, zlouporaba droga može izazvati ozbiljne fizičke, psihičke, psihološke, emotivne, duševne, socijalne i financijske probleme kod pojedinca. Također može rezultirati neispunjavanjem obveza u školi ali i na radnom mjestu ili, pojedinac pod utjecajem sredstava ovisnosti može ugroziti tehnološki proces, prouzročiti veću materijalnu štetu poslodavcu te ugroziti svoju sigurnost i sigurnost svojih kolega.
Cilj ovog teksta je prikazati kako djeluju opojne droge na pojedinca, koje su njihove mogućnosti i opasne doze, što želi i može učiniti cjelokupna društvena zajednica na suzbijanju te moderne pošasti tzv, „Kuge 21 stoljeća“, kako se boriti protiv droga i sa čime, te posljedice koje nastupaju kada zajednica nije uspješna u borbi protiv opojnih droga, na koji je način zakonodavstvo reguliralo problem zlouporabe opojnih droga te o potrebi izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu. Na nekim mjestima u tekstu korišten je ulični narko žargon domaće ovisničke scene. Tome je tako iz razloga što naš standardni književni jezik za mnoga stanja vezana za svijet droge ili uopće nema odgovarajuće pojmove ili ono po poetskoj snazi ali i po sadržajnoj točnosti pojma znatno zaostaje za životnošču žargona koji je stvorila sama praksa. U narednom tekstu obrađivat će se slijedeće teme, a naročito: - Utvrditi vrste trovanja opojnom drogom i njihove utjecaje
- Analiza općeg stanja zlouporabe droga u zemlji kroz opće statističke pokazatelje
- Opisati opasnosti, štetnosti i posljedice uživanje droga za pojedinca, radnu organizaciju
- Utvrditi ulogu društvene zajednice u rješavanu problema ovisnosti putem Nacionalne strategije
- Analizirati zakonsku regulativu pozitivnih pravnih propisa
Znanstvene metode jesu niz postupaka koji se provode u svrhu prikupljanja, obrađivanja i interpretacije prikupljenih podataka i to na način koji ograničava izvore pogrešaka.
Zbog toga znanstvene metode koje se primjenjuju moraju imati karakteristike objektivnosti, ponovljivosti i mogućnosti kontrole. Istraživanje bilo kojeg specifičnog područja sigurnosti, nedvojbeno počiva na istoj metodologiji. U tom smislu slobodno možemo reći da istraživanje sigurnosti proučava specifične putove znanstvene spoznaje. Istraživanja sigurnosti možemo podijeliti prema:- znanstvenoj svrsi (fundamentalna, operativna, primijenjena, razvojna),
- namjeni (sondažna, deskriptivna, kauzalna, komparativna),
- sadržaju (ljudski faktor, radna okolina, organizacija rada),
- metodama rada (metode opažanja, metode eksperimenata),
Zadaci metodologije istraživanja sigurnosti su:- identificiranje, definiranje i klasificiranje metoda koje se koriste u istraživanju sigurnosti,
- razvijanje, verificiranje i usavršavanje specifičnih “vlastitih” metoda, postupaka i tehnike istraživanja sigurnosti,
- odabiranje, adaptacija i ispitivanje primjerenosti metoda drugih znanosti za istraživanja u sigurnosti,
U izradi narednog teksta primijenjene su slijedeće metode:- metode zapažanja,
- deskriptivne metode (opisivanje fenomena),
- metode snimanja stanja i prikupljanja podataka za utvrđivanje činjenica koje se odnose na zlouporabu opojnih droga
- metode analize (zakonskih propisa, literature, ostalih dokumenata)
- metoda komparacije
- statističke metode
Obrađujući temu korišteni su: - zakonski propisi koji se odnose na zlouporabu opojnih droga,
- literatura koja se odnosi na zlouporabe opojnih droga.
Autor: Mario Bukovec dipl.ing. |