Glavni izbornik
Naslovnica
O nama
Kontakt
Marketing
Vijesti
Forum
webLinkovi
Događanja
Zakoni i pravilnici
Poslovni izbornik
Tvrtke i obrti
Katalog proizvoda
Pitanja i odgovori
Sponzorirani članci
Stručni izbornik
Zaštita na radu
Zaštita od požara
Zaštita okoliša
Tjelesno tehnička zaštita
Sigurnost općenito
Stručni članci, vijesti i osvrti
Tražilica
Ankete
Mislite da će zapošljavanje novih 180 inspektora zaštite na radu:
 
Prijava





Zaboravili ste šifru?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.
Gostiju online: 7
Naslovnica arrow Zaštita na radu arrow Opasne radne tvari arrow Otrovi arrow Razvrstavanje otrova u skupine
Razvrstavanje otrova u skupine PDF Ispis
Autor: SM   
Četvrtak, 02 Listopad 2008

Opasno po život

Nagrizajuće tvari, nadražljivci, karcinogene tvari...

 

Osim razvrstavanja u Skupine prema akutnim i kroničnim toksičnim učincima, otrovi se razvrstavaju i označavaju i prema mogućim korozivnim, iritativnim ili senzibilizacijskim učincima na kožu i oči, prema mutagenim i karcinogenim učincima, učincima na reprodukciju te prema ekotoksikološkim svojstvima po mjerilima propisanim ovim Pravilnikom.

 

Nagrizajućom (simbol C, nagrizajuće)

- smatra se ona tvar ili pripravak koji na zdravoj koži izaziva oštećenje svih slojeva kožnog tkiva kod najmanje jedne životinje u ispitivanju nadraživanja kože in vivo ili odgovarajućom in vitro metodom ili ako se nagrizajuća svojstva mogu predvidjeti zbog izrazito alkalne (>11,5) ili kisele (<2) reakcije ispitivane tvari ili pripravka (R 34 ili R 35).

 

Kao nadražljivci kože (simbol Xi, nadražujuće)

- razvrstavaju se tvari ili pripravci koji izazivaju značajnu upalnu reakciju na koži kunića u trajanju od najmanje 24 sata nakon prekida izloženosti, a utvrđuje se ispitivanjem nadraživanja kože prema metodama (OECD-a) (R 38). Tvari za koje je eksperimentalnim metodama utvrđeno da mogu uzrokovati reakcije senzibilizacije (preosjetljivosti) u dodiru s kožom, ili je iskustvom utvrđeno da kod ljudi mogu uzrokovati kontaktnu senzibilizaciju, (preosjetljivost) također treba razvrstati i označiti kao nadržaljivce kože (R43).

 

Kao nadražljivci očiju

- razvrstavaju se tvari i pripravci koji unutar 72 sata nakon primjene, kod životinja izazivaju oštećenja oka koja se zadržavaju najmanje 24 sata, a utvrđuju se ispitivanjem očiju prema metodama OECD-a (R 36 ili R 41).

 

Karcinogene tvari svrstavaju se u 3 skupine:

  • 1. skupina karcinogena: tvari za koje je epidemiološkim ispitivanjima dokazano da uzrokuju karcinome kod ljudi.
  • 2. skupina karcinogena: tvari za koje postoji dovoljno dokaza da imaju karcinogeno djelovanje na eksperimentalnim životinjama (pozitivni rezultati na 2 životinjske vrste ili nedvojbeno utvrđeno karcinogeno djelovanje na jednoj životinjskoj vrsti, uz dodatne dokaze iz ispitivanja genotoksičnosti, metaboličkih, biokemijskih i epidemioloških ispitivanja, sposobnost indukcije benignih tumora, strukturna povezanost s utvrđenim karcinogenima) te postoji opravdana sumnja da mogu djelovati karcinogeno i kod ljudi.
  • 3. skupina karcinogena: tvari za koje eksperimentalna ispitivanja ukazuju na moguće karcinogeno djelovanje (tvari za koje su provedena sva relevantna ispitivanja ali nema sigurnih dokaza tumorogene aktivnosti i tvari koje još nisu dovoljno ispitane), ali za sada nema dovoljno dokaza da postoji opasnost karcinogenog djelovanja kod ljudi.

 

Mutagene tvari svrstavaju se u 3 skupine:

  • 1. skupina mutagenih tvari: tvari za koje je epidemiološkim ispitivanjima nedvojbeno dokazano da uzrokuju nasljedna genetska oštećenja kod ljudi.
  • 2. skupina mutagenih tvari: tvari za koje postoji dovoljno dokaza da imaju mutageno djelovanje na eksperimentalnim životinjama (a/ pozitivni rezultati in vivo testova mutagenosti na spolnim stanicama sisavaca; ili b/ druge celularne interakcije na spolnim stanicama sisavaca in vivo; ili c/ mutageni učinci utvrđeni na somatskim stanicama sisavaca in vivo u kombinaciji s toksikokinetskim metodama koje potvrđuju da ispitivana tvar ili njezini metaboliti dolazi u kontakt sa spolnim stanicama, te uz pozitivne rezultate in vitro ispitivanja kao dodatni dokaz mutagenog djelovanja) te postoji opravdana sumnja da mogu uzrokovati nasljedna genetska oštećenja i kod ljudi.
  • 3. skupina mutagenih tvari: tvari za koje eksperimentalna ispitivanja ukazuju na moguće mutageno djelovanje (a/ pozitivni rezultati in vivo testova mutagenosti na somatskim stanicama sisavaca; ili b/ druge celularne interakcije na spolnim stanicama sisavaca in vivo uz pozitivne rezultate in vitro ispitivanja; te iznimno c/ izrazito pozitivni rezultati u nekoliko in vitro ispitivanja ako nisu provedena odgovarajuća in vivo ispitivanja a ispitivana tvar je strukturno povezana s nekom potvrđenom mutagenom/karcinogenom tvari), ali za sada nema dovoljno dokaza da postoji opasnost mutagenog djelovanja kod ljudi.

 

Tvari toksične za reprodukciju svrstavaju se u 3 skupine:

  • 1. skupina reproduktivnih otrova: tvari za koje je epidemiološkim ispitivanjima dokazano da oštećuju reproduktivnu sposobnost odnosno uzrokuju oštećenja ploda kod ljudi.
  • 2. skupina reproduktivnih otrova: tvari za koje postoji dovoljno dokaza da oštećuju reproduktivne funkcije odnosno izazivaju oštećenja ploda na eksperimentalnim životinjama (u dozama koje ne uzrokuju toksične učinke ili u dozama koje uzrokuju toksične učinke ali reproduktivni učinci nisu posljedica opće toksičnog djelovanja) te postoji opravdana sumnja da mogu oštetiti sposobnost reprodukcije odnosno uzrokovati oštećenja ploda i kod ljudi.
  • 3. skupina reproduktivnih otrova: tvari za koje eksperimentalna ispitivanja ukazuju da mogu uzrokovati oštećenje reproduktivne funkcije odnosno oštećenja ploda na eksperimentalnim životinjama (u dozama koje ne uzrokuju toksične učinke ili u dozama koje uzrokuju toksične učinke ali reproduktivni učinci nisu posljedica općeg toksičnog djelovanja), ali za sada nema dovoljno dokaza da postoji opasnost oštećenja reproduktivne funkcije odnosno oštećenja ploda i kod ljudi.

 

Prema ekotoksikološkim svojstvima tvari opasne za okoliš (simbol N, Tvari opasne za okoliš) svrstavaju se u 3 skupine, prvenstveno prema djelovanju na vodene ekosustave:

  • 1. skupina tvari visoko toksičnih za vodene organizme: akutna toksičnost 96-satna LC50 za ribe ili 48-satna EC50 za Daphnie ili 72-satna IC50 za alge iznosi do 1 mg/l; tvar nema laku biodegradaciju ili je podjelni koeficijent n-oktanol/voda (Pow) >3,0 osim ako je eksperimentalno utvrđeni faktor biokoncentracije (BCF) <100 (simbol N, R 50 i R 53).
  • 2. skupina tvari toksičnih za vodene organizme: akutna toksičnost 96-satna LC50 za ribe ili 48-satna EC50 za Daphnie ili 72-satna IC50 za alge iznosi od 1 mg/l do 10 mg/l; tvar nema laku biodegradaciju ili je Pow >3,0 osim ako je eksperimentalno utvrđeni BCF <100 (simbol N, R 51 i R 53).
  • 3. skupina tvari štetnih za vodene organizme: akutna toksičnost 96-satna LC50 za ribe ili 48-satna EC50 za Daphnie ili 72-satna IC50 za alge iznosi od 10 mg/l do 100 mg/l; tvar nema laku biodegradaciju (R 52 i R 53).

 
U tvari opasne za okoliš svrstat će se i tvari koje zbog njihovih fizikalno-kemijskih, toksikoloških i ekotoksikoloških svojstava mogu predstavljati opasnost za strukturu odnosno funkciju drugih prirodnih ekosustava (flora, fauna, organizmi u tlu, pčele, ozonski omotač itd.) prema mjerilima koji će biti naknadno razrađeni (R 54 i R 59).

 
« Prethodna   Slijedeća »
[ Natrag ]