Osnovni zadaci medicine rada

Općenito je poznata činjenica da je rad jedna od glavnih odlika čovjekovog postojanja.

Tijekom cijelog čovjekovog života u njegovom tijelu se odvija čitav niz različitih bioloških, biokemijskih i inih procesa. Svi ti procesi nisu konstantni već su jedan tren pojačani, drugi smanjeni i tako do kraja života.

Od pravilnog odnosa stanja mirovanja i stanja aktivnosti ovisi i zdravstveno stanje, ali i radna sposobnost svakog čovjeka. S tjelesnog aspekta rad je neophodna potreba čovječjeg organizma. Naime, duže mirovanje tjelesnih organa dovodi do pojave „atrofije“ (Smanjenje veličine stanice zbog gubitka stanične supstancije.Kada je zahvaćen veći broj stanica, tkivo ili organ se smanjuje),  koja je zabilježena ne samo na mišićima već i na kostima i žlijezdama.

Konstantna aktivnost čovječjeg organizma jako utječe i na njegovu psihu. A sam rad na stvaranju određenih vrijednosti dobiva određeni sociološki oblik te specifičan karakter.

 
Svojim djelovanjem čovjek konstantno mijenja svijet oko sebe ali se istovremeno i on sam nadograđuje i mijenja. Tako je razvojem znanosti i industrije došlo do ogromnih i često naglih promjena u ljudskom radu koje su zahtijevale prilagodbu čovjeka novim i novim uvjetima rada. Ta prilagodba je danas konstanta koja od svakog radnika zahtijeva maksimalan trud u svim sferama rada.

 
Uvođenjem raznih sredstava rada (mehanizacija, automatizacija, informatizacija) u sam proces rada došlo je i do promjene zahtjeva koji se tiču samog radnika. Sve više se rad čovjeka svodi na aktivnosti čula i centara pretežno nervne djelatnosti. Naravno ne treba zaboraviti niti one djelatnosti gdje takvo što nije moguće.

 
Stalnim napretkom znanosti i tehnike u proizvodnim procesima pred radnika se postavljaju sve raznovrsniji i složeniji zadaci što zahtjeva konstantno stručno praćenje u svrhu što veće efikasnosti samog rada, a da se pri tome vodi briga o zdravstvenom stanju radnika, odnosno njegovom psihofizičkom stanju.

 
Medicinski dio tog zadatka obavlja medicina rada. Najdragocjeniji i najvažniji faktor proizvodnje je sam čovjek (radnik), te stoga zaslužuje najveću moguću pažnju.

To možemo ostvariti na način da mu u toku radnog staža osiguramo uvjete rada koji će mu omogućiti:

 
Zadatak medicine rada je da u okviru svoje djelatnosti pridonese ostvarenju navedenih zadataka.

U današnjim proizvodnim uvjetima postoje mnogi štetni faktori po čovjekov organizam koji mogu prouzročiti ugrozu zdravstvenog stanja radnika te mu na taj način smanjiti radnu sposobnost. U proizvodnji, pri različitim tehnološkim postupcima i procesima, često se oslobađaju ili nastaju razne otrovne materije (organske i neorganske) što kao posljedicu ima profesionalna trovanja radnika.

Štetan utjecaj na zdravlje radnika imaju i razni nepovoljni uvjeti radne sredine kao što su:

 
Oni na razne načine mogu dovesti do oštećenja zdravlja radnika kao i prouzročiti pojavu profesionalne bolesti.

Zdravlje djelatnika u zdravstvu je često ugroženo raznim zaraznim bolestima vezanih uz liječenje zaraženih osoba, testiranje infektivnih materijala i sl.

Opasnosti djelatnika pri obradi materijala životinjskog podrijetla su također visoke (antraks, maleus).

Zadatak higijene rada je podići opći nivo zdravlja i radne sposobnosti radnika, proučavanjem i pronalaženjem najboljih mjera, a samim tim povećati i kvalitetu rada, što dovodi i do povećanja proizvodnje.

Higijena rada proučava mogućnosti ostvarenja povoljnih zdravstvenih uvjeta rada, ukazujući na sve faktore koji negativno utječu na opće zdravstveno stanje i radnu sposobnost radnika te iznalazi sredstva za zaštitu radnika (higijensko – tehničku) i brine se za opće psihofizičko stanje radnika.

U tu svrhu ispituje se niz bitnih čimbenika poput:

Iz sveg navedenog može se reći da medicina rada predstavlja medicinsku disciplinu usmjerenu na ispitivanje fiziologije, biologije i psihologije radnog čovjeka, zatim ispitivanje i praćenje profesionalnih trovanja i profesionalnih oboljenja/oštećenja te njihovo liječenje.

Međutim glavni cilj je prevencija, odnosno sprječavanje nastanka svih oblika oštećenja zdravlja radnika.