Higijenske i tehničke zaštitne mjere pri vađenju kamena, gline, pijeska i šljunka

Vađenje kamena

Kamen se mora uvijek vaditi odozgo na dolje i to po pravilu u etažama.

Okomita visina etaža, po pravilu, ima se kretati do 8 m vodeći pri tom računa o geološkim osobinama radnog područja, čvrstoći stijenja, načinu rada kao i ostalim mjesnim prilikama.

Kad se vadi kamen koji je jedar i koji se pojavljuje u debelim naslagama, etaže mogu biti više nego kod rastresitog kamena i tankih naslaga, kod kojih se ima vršiti vađenje niskim etažama.

Kad je kamen uslojen, smjer iskorišćivanja kamenoloma treba odabrati tako, da eventualno sklizanje ili odronjavanje kamena ne bi ugrozilo radnike.

 
Kad se određuje visina i širina etaža, mora se voditi računa o tome da nagib etaža odgovara osobinama kamena i da ni u kom slučaju ne bude veći od 75° . Kod rastresitog stijenja nagib otkopa ne smije biti veći od 45° .

Širina etaža mora biti jednaka najmanje polovini visine etaža, a ni u kom slučaju ne smije biti manja od 1,5 m.

Odstupanja u pogledu visine i širine etaža odobrava ili određuje nadležna inspekcija rada.

 
Ako se na etažama obrađuje kamen, naročito ako se vade i obrađuju veći komadi kamena, širinu etaža treba povećati tako, da se na njima mogu obavljati poslovi bez opasnosti po radnike (klesanje, tucanje kamena, utovar, prijevoz itd.)

Kad ima više etaža, mora se osigurati saobraćaj između pojedinih etaža i radilišta pomoću serpentina, iskopanih stepenica (po potrebi i sa ogradom za pridržavanje) ili pomoću propisanih ljestvica ili slično.

 
Pri radu na gornjim dijelovima etaža sa strmim nagibom, kao i kod pregleda radilišta i odbijanja labavih partija kamena, radnici moraju biti vezani ili bar imati pri ruci zaštitno uže. Krajevi takvih užeta moraju biti pouzdano pričvršćeni.

 
Upotreba visećih skela dozvoljena je samo iznimno, ako je stijenje pouzdano i čvrsto. Skele moraju biti solidno konstruirane, sigurno pričvršćene i moraju se svakog dana pregledati.

Na skelama mora biti stalno i vidno istaknuta oznaka o najvećem dozvoljenom broju ljudi koji smiju raditi na skeli, kao i o najmanjoj dozvoljenoj debljini užeta.

Svaka viseća skela mora biti tako osigurana, da se ne ljulja pri radu.

 
Kad se vrtine (rupe) za lagume (mine) buše mašinskim komprimiranim zrakom, mora se gumeno crijevo čvrsto priključiti na dovodnu cijev zraka, da ovaj ne bi odbacio crijevo i da odbačeno crijevo ili mlaz zraka ne bi povrijedili radnike, kad se otvori pipac. Gumeno crijevo spojeno sa dovodnom cijevi mora se nekoliko sekunda propuhati prije nego što se priključi na bušaći stroj da bi se odstranila nakupljena voda u cijevi kao i kamena prašina iz crijeva.

Kad treba izmijeniti dlijeto, podmazati ili pregledati bušaći stroj i t. d., prethodno treba zatvoriti pipac na dovodnoj zračnoj cijevi i na prikladan način ispustiti zrak iz crijeva.

Nakon završenog bušenja otvor za priključak gumenog crijeva na bušaćem stroju mora se začepiti i stroj pravilno postaviti ili objesiti da u isti ne bi upadali odlomci ili prašina od kamena.

Vađenje (kopanje) gline, pijeska i šljunka

Kopanje gline, pijeska i šljunka mora se vršiti odozgo na dolje, a pod nagibom koji odgovara čvrstoći materijala koji se kopa.

Kod otkopa sa većom dubinom, kopanje se mora vršiti u obliku stepenica. Pojedine stepenica ne smiju prekoračiti visinu od 2 m. Širina pojedinih stepenica ne smije biti manja od 2 m, a kod rastresitog materijala koji se odronjava širina stepenica mora biti tolika, da iza odronjavanja ostane još dovoljno širine za slobodan prolaz.

 
Kod vađenja gline, pijeska i šljunka bagerovanjem moraju se primijeniti odredbe člana 6. ovog pravilnika.

 
Pristup i promet između pojedinih stepenica otkopa mora se vršiti pomoću propisnih ljestvica ili iskopanim stepeništem.

Zajedničke odredbe za vađenje kamena, kopanje gline, pijeska i šljunka

Ako u nalazištu stijenja (kamena, gline, pijeska i šljunka) ima neupotrebljivih partija, ove se mogu ostaviti neizvađene samo u slučajevima, kada su dovoljno debele (moćne) i kada se ne može očekivati da bi se mogle odroniti. U protivnom slučaju takve neupotrebljive partije stijenja treba odstraniti.

 
Zabranjeno je vađenje stijenja potkopavanjem.

 
Noću kao i za vrijeme guste magle i nevremena rad na odgrtanju i vađenju stijenja mora se prekinuti. Iznimno noću može se raditi samo uz jaku rasvjetu.

 
Radnici zaposleni na vađenju stijenja moraju na radilištima biti tako raspoređeni, da ne rade jedni iznad drugih.

 
Nadzorni organi ili druge pouzdane osobe, koje odredi odgovorni tehnički rukovodilac, moraju pregledati sva radilišta i to svakog dana prije početka rada, a po potrebi i češće za vrijeme rada, zatim poslije kiša, pri nastalom mrazu i otapanju snijega i leda kao i poslije jačeg miniranja dužeg prekida rada.

Ako prijeti opasnost od odronjavanja stijenja, olabavljene partije moraju se odmah odstraniti. U slučaju potrebe rad na ugroženim mjestima ima se obustaviti, dok se ne otkloni opasnost. Labave partije stijenja moraju se odstranjivati odozgo na dolje.

 
Kad se uslijed obustave rada ili drugih razloga prestane sa vađenjem, treba završno radilište urediti i ostaviti stepenasto, da se spriječi odronjavanje materijala i stijenja. Nagib se mora odrediti prema vrsti materijala.

Dozvoljeno je ostaviti okomit završni otkop, ako je stijenje jednolično, čvrsto i tako leži da nije vjerojatno da bi se moglo odvaliti.

 
Opasna mjesta u kamenolomima i otkopima drugog stijenja moraju se sigurno ograditi i na prikladnim mjestima istaći table sa upozorenjem.

 
U kamenolomima i otkopima drugog stijenja, koji leže na brdskim obroncima tako da bi kišnica ili voda pri topljenju snijega mogla uzrokovati odronjavanje, moraju se poduzeti potrebne mjere za odvođenje vode.

 
Kamenolome kao i otkope drugog stijenja treba na pouzdani način ograditi, da u njih ne bi pali ljudi ili stoka.

Način ograđivanja treba udesiti prema položaju mjesta na kome se vrši vađenje i njegovoj okolini.

 
Osobe koje vade kamen ili kopaju glinu, pijesak i šljunak moraju obavljati taj posao obučene naročito zbog opasnosti od ankilostomiaze i dr.

 
Ako se kopanjem gline, pijeska i šljunka stvaraju jame u kojima se zadržava voda duže od dva tjedna, moraju se poduzeti potrebne mjere da se spriječi množenje komaraca na pr. upotrebom raznih dezinsekcijskih sredstava, gajenjem ribica – gambuzija i dr.