Urušavanje tla i stambenih zgrada u Kupskoj ulici, osim tragedije građana koji su ostali bez doma (što je primarni problem), ima i svoju drugu dimenziju, a to je zaštita i sigurnost podataka, kako u HEP-u tako i u poslovnici Raiffeisen banke (RBA), koje su trenutačno izvan funkcije.

Stanko Cerin, stručnjak za informacijsku sigurnost i menadžer u tvrtki S&T Hrvatska, upozorava kako u ovakvim slučajevima postoji velika opasnost da dođe do gubitka važnih podataka, jer većina institucija nema adekvatan problem zaštite podataka u slučajevima katastrofe većih razmjera.

»Prema prijedlogu zakona koji bi trebao stupiti na snagu s 1. siječnja iduće godine, banke moraju imati sustav koji omogućuje normalno poslovanje u slučajevima izvanredne situacije i katastrofe. Većina banaka to još uvijek nema, a o državnim institucijama koje su dužne čuvati državne tajne da i ne govorim«, kaže Cerin.

RBA je jedna od banaka koje imaju razrađen sustav za takve situacije, pa su za Vjesnik poručili da imaju razrađen Business Contiunuity program kojim se uspostavlja funkcioniranje banke u izvanrednim uvjetima malih, srednjih i velikih razmjera.

»Primjenom procedura iz spomenutog programa u roku manjem od 60 minuta osigurano je normalno funkcioniranje poslovnog sustava na drugim, za te svrhe predviđenim lokacijama banke«, rekli su nam u RBA.

Pritom su dodali da je poslovnica u Vukovarskoj privremeno zatvorena, a do okončanja izvanrednih okolnosti usluge klijentima pružaju se na ostalih 15 lokacija RBA u Zagrebu.

Saznajemo i da Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb imaju program za kontinuitet poslovanja, kao i program za situacije katastrofe, dok za ostale nismo uspjeli dobiti podatke.

Odgovor nismo dobili niti iz HEP-a, no s obzirom na to da je zgrada u Vukovarskoj izvan funkcije, pa samim time i bez adekvatne zaštite podataka, u opasnosti su podaci od sigurnosne važnosti.

»Radnici koji rade na sanaciji gradilišta mogu primjerice doći u posjed podataka koji otkrivaju položaje trafostanica, distribucijskih kanala energije, planova za rezervne komunikacije, i slično čime su direktno ugroženi elementi nacionalne sigurnosti«, ističe Cerin.

Napad na blizance u New Yorku podigao je stupanj sigurnosti na jednu višu razinu u cijelom svijetu, a posebno u SAD-u koji je bio potpuno nespreman za takvu situaciju i nakon napada velik je broj tvrtki propao zbog gubitka podataka važnih za poslovanje.

Kako napominje Cerin važno je da tvrtke, u konkretnom slučaju banke, naprave procjenu prioriteta poslovanja i roka koji im je nužan za normalizaciju poslovanja.

Investicija u sustave koji omogućavaju nekoj banci da normalno proradi u roku od pola sata, u slučaju da joj glavna poslovnica odleti u zrak, iznosi i nekoliko desetaka milijuna dolara.

U Hrvatskoj je, na žalost, još uvijek neriješen cijeli niz drugih elemenata koji omogućavaju normalno funkcioniranje deponiranja podataka na nekoliko lokacija.

Primjerice, Ina koja ima dobro riješen sustav zaštite između glavne i rezervne lokacije u Zagrebu, ima problem s pružateljem optičke veze, koji im nije omogućio nesmetan tijek informacija po dogovorenoj trasi.

Ina ima i treću rezervnu lokaciju u Rijeci, no s obzirom na to da veze komunikacije idu preko Zagreba i ona je ugrožena ako sustav u Zagrebu »padne«.

Urušavanje u središtu Zagreba otvara niz pitanja o sigurnosti informacijskih sustava, o kojima se u javnosti ne govori često, ali koja će u budućnosti morati dobiti brze i konkretne odgovore.

Izvor: Vjesnik