Uvijek iza prepotencije leži nekakva impotencija - Apostolovski

''U modernom svijetu radno je mjesto jedino preostalo bojno polje gdje ljudi mogu ubijati jedni druge bez rizika da budu privedeni pred lice pravde'', izjavio je jednom Heinz Leyman, psiholog poznat po istraživanjima mobbinga. Potaknuti njegovom izjavom, razgovarali smo s Jadrankom Apostolovski koja je zajedno sa svojim kolegicama i prijateljicama organizirala udrugu Mobbing.

Što je mobbing?

Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim netko (pojedinac ili grupa) na razne načine planirano, osmišljeno i sofisticirano ometa drugu osobu i to s ciljem ugrožavanja časti, ugleda i dostojanstva, i u krajnjoj liniji eliminacije s radnog mjesta.

Mobbing se najčešće događa tijekom duljeg vremenskog razdoblja, najmanje šest mjeseci, i to u odgovarajućim vremenskim intervalima (najmanje jednom tjedno).

Takva je agresija zapravo više ili manje otvoren nasrtaj na integritet druge osobe koji karakteriziraju uvrede, omalovažavanje i kršenje osnovnih ljudskih prava. Agresija u slučaju mobbinga teško se dokazuje, jer je zapravo nevidljiva, zanemariva i maskirana u 'pametne riječi i objektivne prosudbe', ipak to je snažna i ciljano usmjerena akcija nepoštenog načina razmišljanja, pojasnila nam je Jadranka Apostolovski.

Tko su najčešće žrtve?

Jadranka nam je izjavila kako su žrtve mobbinga najčešće povučene osobe koje se po nečemu izdvajaju iz okoline. To može biti frizura, odjeća, boja kože, seksualna orijentacija… Udruga Mobbing je tijekom svog rada sa žrtvama mobinškog ponašanja ustanovila kako su najčešće žrtve samohrani roditelji oba spola.

Iako statistike pokazuju da su mobbingom najčešće pogođene osobe niske stručne spreme, u udruzi tvrde kako se njima javlja samo 4-5% osoba sa završenom osnovnom školom, oko 34% osoba sa srednjom stručnom spremom, a ostalo su visokoobrazovane osobe.

Primjeri mobbinga

Četrdesetogodišnja je Ana osoba s invaliditetom. Ana nema teški hendikep, ali je obilježena jer ima unakaženo lice od napada svinje. Ipak, ona zbog svojeg hendikepa nije imala problema u komunikaciji sa ostalim radnicima, osim s nadređenom osobom. Njena joj se šefica svaki dan obraća na neugodan način, psuje, razbacuje stvari ako joj se nešto ne sviđa…

Jednog je dana šefica imala jako loš dan i Ani je rekla ''Radije bih za stolom sjedila sa svinjom, nego s tobom''. Nakon te je izjave Ana zapala u tešku depresiju, ipak uz pomoć udruge Mobbing napisala je 'pismo poslodavcu' koji je reagirao i šefici naredio da se pred svima ispriča.

Vlado je 58-godišnji radnik jednog poduzeća u kojem je do početka mobbinga bio zaposlen čak 26 godina te do tada nikad nije imao problema na poslu. Ipak, jednog se dana pojavio novi vlasnik koji je odlučio rad svojih zaposlenika nadzirati video kamerama.

Zaposlenici nisu smjeli ni na toalet, a Vlado je jednom otišao oprati ruke nakon čega se šef užasno ponio prema njemu. Vladi je nakon incidenta pozlilo te je proveo dvije godine na bolovanju, razvio je niz psihosomatskih poteškoća, a nikad se više nije želio vratiti na radno mjesto, zbog čega je nedavno po preporuci psihijatra stupio u invalidsku mirovinu.

Zlostavljači – moberi

Na pitanje zbog čega netko postane mober (zlostavljač), Apostolovski nam je mudro odgovorila: ''Uvijek iza prepotencije leži nekakva impotencija. To su najčešće moćne osobe koje žele još više moći. Moberi često imaju smanjen osjećaj za ljubav, radost, igru, davanje, kreativnost... Često zlostavljanjem drugih zapravo prikrivaju nemoć u nekoj drugoj sferi svog života.

Posljedice mobbinga

Posljedice mobbinga su zapravo slične posljedicama dugotrajnog izlaganja velikom stresu i pritisku, jer ga mobbing uzrokuje. Jadranka Apostolovski nam je ispričala kako mobbing u krajnjoj liniji može dovesti i do smrti. Ona se osobno susrela s dva takva slučaja.

Jedan je takav slučaj bio muškarac koji je radio kao psihijatar, a nakon što je dulje vrijeme bio žrtva mobbinga, nakon jednog je kolegija pao mrtav. Slična se stvar dogodila i s jednom hrvatskom novinarkom.

U takvim situacijama zapravo nemate koga optužiti za ubojstvo. Ako je osoba i imala nekakvih zdravstvenih problema, mobbing je sigurno bilo ono što je prelilo čašu i nekome sasvim uništilo zdravlje, izjavila je Apostolovski.

Kronični umor, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna težina ili pak mršavljenje, smanjen imunitet ili razni bolni sindromi, tjelesne su posljedice mobbinga.

Mobbing osim tjelesnih posljedica, ostavlja i tragove na psihu žrtve, a to mobu biti: depresivno raspoloženje, burn-out sindrom, emocionalna praznina, osjećaj gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijazma, apatija, poremećaj prilagodbe, depresija, nesanica, povećana potreba za alkoholom, sedativima ili cigaretama…

Jadranka, koja je i sama bila žrtva mobbinga, pričala nam je kako joj je jedno vrijeme bilo toliko loše da je samo spavala, a kada nije onda je plakala. Osjećala sam se kao biljka koja vegetirajući umire, izjavila je Jadranka.

Mobbing vas dovede do jednog stanja koje nazivam 'fenomen velikog balona', koji samo što nije puknuo, otkrila nam je Apostolovski.

Jadranka Apostolovski je jedna od osnivačica i aktivnih volonterki Udruge mobbing koja je s radom počela u travnju 2004. godine. Udruga ima cilj senzibiliziranja javnosti za probleme mobbinga te nudi edukaciju i pomoć njegovim žrtvama.

Nakon svih loših iskustava, Jadranka nastoji podučiti javnost na temelju vlastitog iskustva i znanja, ali i uz pomoć ostalih stručnih osoba, a geslo po kojem radi, glasi: Čovjek je nerazuman, nelogičan i sebičan – nije važno, voli ga!

Izvor: Javno.com