lokacijskim u pogledu udaljenosti, kvalitete prometnice, prilaza gradilištu i sl.,
mogućnosti skladištenja na gradilištu neograničene, djelomično ograničene i potpuno ograničene,
kvalitete opskrbe materijalom, poluproizvodima i raznim elementima od mogućnosti dopreme u točno vrijeme dana, do nestašica materijala u dužem vremenskom periodu,
uz uvjete stabilnih cijena za materijale, poluproizvode i razne elemente, do vrlo nestabilnih cijena (visoka inflacija, velike razlike u cijenama kod različitih proizvođača i dobavljača).

Kod različitih mogućnosti donose se i različite odluke.

Prvo pravilo, koje se uvijek uvažava je:

instalirani kapaciteti na gradilištu ne smiju doći u situaciju zastoja zbog nestašice materijala, jer to se drastično odražava na neopravdano povećanje troškova, a djelomično može utjecati i na prolongiranje rokova, te na niz popratnih neusklađenosti.

Idealna slika opskrbe materijalom bi bila posjedovanje minimalnih zaliha materijala, odnosno direktno dovoženje i ugradnja materijala zbog što manje zaleđenih financijskih sredstava u materijale, smanjenja troškova na račun gradilišnih objekata i sredstava za manipulaciju, smanjenja troškova unutarnjeg transporta i sl.

Međutim, ovakav način opskrbe kod mnogih objekata ne bi odgovarao zbog niza okolnosti, kao što su:

nemogućnosti neometane izvedbe na gradilištu,
zastoja, koji bi se stvarali zbog kasnog pristizanja jednog ili više materijala, poluproizvoda, elemenata i sl..

Uz to se u vezi skladištenja pojavljuju elementi kao što su:

visoka inflatorna kretanja, pri čemu izvođač dolazi u situaciju da sva slobodna sredstva čim prije angažira, kako mu proizvodni resursi ne bi u vrlo kratkim periodima enormno poskupili,
mogućnost dobivanja povoljnijih uvjeta pri kupovini u većim količinama (direktno od proizvođača, obaranje cijena pri kupovini značajnijih količina i sl.),
nestašica pojedinih materijala na tržištu, te neopravdano visoke cijene zbog kvalitete istih,
neravnomjernost pristizanja materijala zbog utovarnih, transportnih i sl. uvjeta,
neravnomjemost ugradnje materijala.

Također se želi naglasiti, da je troškovno učešće materijala iznimno visoko u strukturi cijena objekata (od 5% do 60% ukupnih troškova, a kod većeg broja objekata 40-60% ukupnih troškova). Dobra manipulacija sa financijskim sredstvima u pogledu kupovine i ugradnje materijala može stvarati i značajne ekstra profite, a loša značajne gubitke i osiromašenje privrednih subjekata te se u istom smislu treba od nivoa radilišta, do nivoa cjelokupnog poduzeća profilirati politika, koja se temelji na analizi i kvalitetnom donošenju odluka.

Što se tiče skladištenja, na gradilištu se mogu skladištiti:

materijali koji se neposredno ugrađuju (opeka, montažni elementi, crijep i sl.),
koji se prije ugradbe kroje (drvo, čelik i sl.),
koji se prije ugradbe prerađuju u poluproizvode (pijesak, šljunak, cement i sl.).

Kod gradilišta se trebaju zadovoljiti uvjeti:

organizacijsko-ekonomski (pravovremenost dobave po asortimanu, najkraće moguće zadržavanje, minimalne količine neophodne za kontinuitet građenja, što manji troškovi manipulacije i samog skladištenja),
tehnički (materijal ne smije gubiti na kvaliteti zbog skladištenja, sigurnost radnika u skladištu, dobra preglednost, urednost i manipulacija materijalom, nesmetanje okolnom prometu, procesima građenja, kao i ljudima koji u okolici stanuju ili rade, dobra rasvjeta i sl.).

Kod skladištenja se poštuje tzv. pravilo težišta, tj. da su teži i kabastiji tereti što bliže težištu ugradnje. Za racionalno manipuliranje kod skladištenja, te opskrbe procesa materijalima, koriste se različiti strojevi i oprema kao dizalice, trakasti transporteri, silosi, bunkeri, palete te mogućnost korištenja gravitacije i sl..

Prema vrsti materijala skladišta mogu biti:

otvorena (za šljunak, pijesak, opeku i sl.),
natkrivena u obliku nadstrešnice (za izolacijske trake, gips ploče, bitumen i sl., kao i smještaj različitih strojeva; miješalica, pila, kompresora i sl.
zatvorena i pokrivena (za cement, gips, vapno elektromaterijal, eksploziv i sl.).

Dimenzioniranje skladišta

Za potrebe optimalnog dimenzioniranja skladišta na gradilištu treba sagledati:

troškove posjedovanja materijala,
troškove nabave materijala,
troškove koji bi proizašli iz neposjedovanja materijala.

Troškovi posjedovanja nastaju zbog:

smanjenja kvalitete materijala zbog suviše dugog zadržavanja u skladištu,
troškova osiguranja (osiguranja a s obzirom na vrijednost materijala i trajanje skladištenja),
troškova zbog dodatnih manipulacija u skladištu (pregledi materijala, periodično premještanje nekih proizvoda i sl.),
troškovi zbog zamrzavanja financijskih sredstava pri skladištenju materijala (ovo je ujedno i najznačajniji dio troškova posjedovanja.

Ovi troškovi nastaju zbog posudbe financijskih sredstava iz pojedinih izvora; kamata. Ukoliko se raspolaže vlastitim slobodnim financijskim sredstvima i sve ulaže u materijal neće se isti moći plasirati na tržištu novca, te se neće ostvariti profit, što se smatra također troškom),

troškovi posjedovanja objekata i opreme skladišta.

Troškovi nabave nastaju zbog:

troškova režijskog kadra na narudžbama,
materijalnih troškova proizašlih iz telefonskih i telefaks kontakata sa dobavljačima i proizvođačima, eventualno službeni putovi pri preuzimanju roba i slično.

Troškovi neposjedovanja materijala nastaju zbog:

zastoja i neefikasnosti na dijelu ili cijelom gradilištu,
prolongiranja konačnog ili međufaznog roka, te odstupanja radova od stabilnog napredovanja, da bi se održao konačan rok,
interventnih situacija u pogledu nabave i transporta materijala iz trgovačke mreže, od proizvođača ili sa drugih gradilišta i centralnih pogona.

Troškovi neposjedovanja materijala mogu biti iznimno visoki, te se u principu izbjegavaju.

Transport na gradilištu

Do gradilišta, na samom gradilištu i do pojedinih pretovarnih stanica transporti se odvijaju u vrlo različitim uvjetima:

transportiranja masovnih kao i manjih količina,
raznovrsnih prometnica (vodnih, željezničkih ,žičara, zračnog prometa, cestovnih; prirodni i gradilišni putovi, ravne i glatke površine i sl.),
prijevoza najrazličitijih materijala (prašinasti, zrnati, komadni, poluproizvodi, različite taline i sl.),
sa najrazličitijim prijevoznim sredstvima (željeznica, kamioni, konjska zaprega, plovila, avioni, helikopteri, žičare, viličari, dizalice i sl.),
sa prekidima i kontinuirani.

Transport je značajan nosilac troškova pri građenju. Kod masovnih zemljanih radova najveća stavka troškova otpada na masovne transporte zemlje i materijala koji se ugrađuju. Kod stanogradnje troši se oko 0,60 m³ betona/m² brutto površine objekta. Također se velike količine betona ugrađuju i kod ostalih AB i betonskih konstrukcija. Pri tome se pojavljuju znatni troškovi za prijevoz betona, čelika i oplate. Transport se dijeli na vanjski i unutarnji. Vanjski transport se definira kao transport koji se obavlja između težišta dobavljača (proizvođača) i težišta skladištenja, dok se unutarnji obavlja između težišta skladištenja i težišta ugradnje. Troškovi transporta sa cijenom materijala kod dobavljača formiraju cijenu materijala postavno (franco) gradilište (koristi se za izradu kalkulacije). Troškovi unutarnjeg transporta se obračunavaju u analizi cijene zajedno sa radnim procesom s kojim sudjeluju, a nekada i zasebno. Definicija pri vanjskom i unutarnjem transportu od težišta do težišta se koristi zbog pojednostavljenja proračuna.

Vanjski transport

Za obavljanje vanjskog transporta koriste se ili postojeće prometnice (gradska jezgra sa kompletnom cestovnom mrežom) ili novo izgrađene.

Namjena novih prometnica može biti za izgradnju i za potrebe odvijanja aktivnosti u buduće izgrađenim objektima ili samo za izgradnju objekata. Ako je ikako moguće nove prometnice se grade prije početka izgradnje budućih objekata, kako bi se olakšao prijevoz masovnih te ostalih tereta.

Posebno visoki troškovi mogu nastati za izgradnju privremenih prometnica kao prilaznih puteva za vanjski transport u svrhu izgradnje razvučenih objekata. Vanjski, a ponekad i unutarnji transport se može obavljati po različitim prometnicama te se u nastavku navode neke usporedbe. Snaga od 1 kW pokreće na cesti (kamion) 2 kN tereta, kod željeznice 7,0 kN, a na vodi 54 kN tereta. Uz to je odnos masa kamiona i riječnog tegljača 2:1.

Zbog mogućnosti direktnog transporta između dobavljača i gradilišta cestovni transport je najjednostavniji. Ovaj transport se obavlja pri kraćim transportnim udaljenostima, a pri dužim se isti kombinira transportom željeznicom ili plovnim putem. Pogotovo se to odnosi na prijevoz masovnih tereta.

Transport žičarama se koristi iznimno, kada bi druga rješenja bila skuplja (izgradnja u planinskim masivima; na primjer građenje skijaškog centra u Kaprunu Austrtja, brane "Grande Dixence" u Švicarskoj. Zračni transport se koristi vrlo rijetko npr. za hitne pošiljke (avionske), kod specijalnih tereta (prijenos dalekovodnih stupova helikopterima na nepristupačna mjesta) i sl..

U okviru godišnjeg plana građenja radi se plan vanjskog transporta za cjelokupno poduzeće. Ovaj plan se radi za buduća poznata gradilišta, a može se dopuniti sa određenim procjenama. Za potrebe građenja na pojedinim gradilištima se radi plan transporta u okviru P.O.G.-a. Na temelju planova transporta planira se korištenje vlastitog voznog parka, angažiranje transportnih poduzeća, te kupnje novih transportera. Također se na isti način određuju potrebe za gorivom, mazivom, rezervnim dijelovima i sl..

Unutarnji transport

Transport može sa procesom ugrađivanja biti povezan:

ritmički (izrada betona, prijenos dizalicom i ugradnja). Ovdje se obraća posebna pažnja harmoniji i usklađenosti tokova kod sredstava rada.
neritmički (transport opeke sa skladišta do mjesta ugradnje i ugradnja). Ovdje treba samo osigurati dovoljne rezerve opeke za zidanje, da ne bi došlo do zastoja zbog nedostatka materijala.

Unutarnji transport se u sklopu procesa proučava i analizira uz pomoć dijagrama toka i karte procesa.

Obzirom da postoje vrlo različita transportna sredstva, postoji veći broj mogućih transportnih rješenja, što sa sobom nosi različite troškove izvedbe. Zato se koriste metode za ispitivanje i izbor varijante.

Energija i voda na gradilištu

Potrošnja energije na gradilištu je velika, a mogu se koristiti razne vrste energije kao što su: ljudska, toplinska, električna i dobivena od tekućih goriva.

Kod potrošnje energije na gradilištu se pojavljuje:

neujednačenost u potrošnji,
česte promjene u cijeni energenata, pri čemu se pojavljuju i situacije kada do jučerašnji skuplji energent postaje jeftiniji u slijedećem razdoblju.

Zbog znatnog učešća troškova energenta u troškovima građenja, postavlja se zahtjev da se sa energijom gospodari što racionalnije. Iz toga proizlaze potrebe za isprtivanjem varijantnih rješenja u smislu dobivanja optimuma.

Elektroenergija za gradilište

Električna energija se koristi za najrazličitije potrebe, kao što su:

mehanizacija,
rasvjeta,
komunikacijske veze.

Uz ovaj energent vezana je jednostavnost prenošenja, brza spremnost za rad te isti ne proizvodi buku i zagađenja.

Na gradilištu se koristi električna energija:

napona 380 V (trofazna) za strojeve,
napona 220 V (jednofazna) za rasvjetu,
12 i 24 V za komunikacije.

Prijenos električne energije se može obavljati podzemnom i nadzemnom mrežom. Obzirom da je struja opasna za živa bića, neophodno je provesti sve zaštitne mjere (zaštita vodiča od presijecanja strojevima za iskop, transformiranje na napon neopasan za čovjeka i sl.); tako npr. struja od 20 mA je štetna, od 30 mA opasna, a od 100 mA smrtonosna. Bezopasni napon za čovjeka je 65 V. Transformiranjem se za pervibratore, bušilice i sl. smanjuje napon na 42 V.

Dimenzioniranje elektroenergije gradilišta

U blizini izgradnje jedne magistralne ceste prolazi dalekovod. Potrebno je odrediti tip trafostanice.

Na gradilištu se nalaze slijedeći potrošači sa instaliranom snagom:

- drobilišno postrojenje 236, 50 kW
- transportne trake 50, 60 kW
- mješalice za beton 24, 55 kW
- pužni transporter 3,00 kW
- skrejper 7,50 kW
- vibro sita 11,00 kW
- aparat za varenje 3,00 kW
- grijanje u laboratoriju 10,00 kW
- grijanje u kancelarijama 12,00 kW
- pumpe za vodu 2 x 2,5 kW=5,00 kW
- vanjska rasvjeta 15,00 kW
- kružne pile 7,50 kW
- Pi = 285,65 kW Pi - instalirana snaga

Prividna snaga se dobije na temelju relacije:

PB= P'~a +P~"~a+P;" a h ~ cos ~
P7 - instalirana snaga strojeva
PP' - instalirana snaga za grijanje
Pi" - instalirana snega za javnu rasvjetu
a', a", a"' -faktor istovremenosti - od 0,4 do 0,85 h- koeficijent iskorištenja motora 0,6 - 0,9
cos j - taktor učinka 0,6 - 0,9
PB = 248,65 ~ 0,4 + 22 . 0,85 + 15 ~ 0,85 = 226,47 kVA 0,85 ~ 0,60

Izabire se trafostanica od 250 kVA.
Dimenzioniranje mreže, te projektiranje detalja i trase obavljaju specijalisti po zahtjevima opskrbe koje određuju građevinski stručnjaci, koji projektiraju P.O.G.

Komprimirani zrak na gradilištu

Komprimirani zrak se koristi kod izgradnje tunela, podzemnih radova, temeljenja pod tlakom (kesoni) i sličnih radova.

Upotrebu komprimiranog zraka karakterizira:

siguran pogon,
jednostavnost rukovanja,
bezopasnost pri radu,
neprisustvo štetnih plinova.

Količina zraka se određuje prema potrošnji strojeva i faktorima istovremenosti, što se razrađuje u tehnološkom dimenzioniranju procesa. Dimenzioniranje i projektiranje mreža i uređaja obavljaju specijalisti prema zahtjevima potrošnje.

Opskrba vodom na gradilištu

Već na samom početku građenja potrebna je voda. Mreža i objekti za vodoopskrbu spadaju među prve pripremne radove.

Za potrebe gradilišta se koristi:

pitka voda (piće, kuhanje, sanitarije i sl.),
tehnička voda (tehnološki procesi koji koriste vodu, pranje strojeva i vozila, hlađenje, gašenje požara i dr.).

Nekada su pitka i tehnička voda odvojene, dok nekada imaju iste cjevovode.

Voda na gradilištu se može dobivati iz:

javne vodovodne mreže,
rijeka, potoka, jezera,
podzemlja,
od kiše i sl.
Potrebne količine vode se određuju na temelju:
specifičnih potreba pojedinih potrošača,
plana građenja,
gubitaka,
količina za gašenje požara,
količina za čišćenje.

Potrebne količine vode se dobivaju uz pomoć građevinskih normativa i tablice specifične potrošnje.

Slijedi tablica specifične potrošnje vode:

Vrsta potrošnje za jedinicu mjere	Potrošnja vode [m³]
Tehnička voda:
-priprema betona, m³	0,12...0,20
-priprema morta, m³	0,15...0,30
-zidanje, m³	0,09
-žbukanje m²	0,022
-vlaženje betona, m²	0,03
-gašenje vapna, t	0,45
-pranje agregata, m³	1,0...3,0
-hidroseparatori horizontalni, m³	2,0...4,0
-protustrujni hidroseparatori, m³	0,5...1,5
-pranje strojeva i vozila, kom	0,15...0,20
-pranje cesta i pista, m²	0,04
-vlaženje oplate, m²	0,005
Pitka voda:
-na gradilištu, radnik/dan	0,03
-u stambenom naselju, radnik/dan	0,04
-tuširanje, radnik/dan	0,07
-kupanje, radnik/dan	0,12
-ispiranje nužnika, radnik/dan	0,007
-kuhanje, radnik/dan	0,008
-pranje, radnik/dan	0,020
-gašenje požara m³/s kroz 3 h	0,005...0,5

Na temelju potrošnje dimenzionira se i projektira cjevovod i ostali uređaji te se isto unosi u shemu gradilišta.

Primjer: Na gradilištu jedne magistralne ceste potrebno je odrediti potrošnju vode.

Slijedi proračun: unijeti tablicu

Na temelju proračunatih količina dimenzionira se mreža i ostali objekti vodovoda.
U toku eventualnog požara prekida se rad na gradilištu (dimenzije cjevovoda i količine za potrebe gašenja požara zadovoljavaju ostale potrošnje).

Odvodnja na gradilištu

Na gradilištu je potrebno riješiti kvalitetno odvodnju, kako ista ne bi bila uzrokom otežanih transporta i procesa. U blizini komunalne kanalizacije ista se koristi za odvode fekalnih i oborinskih voda. Na udaljenijim gradilištima od naseljenih mjesta koriste se još septičke jame. Za odvodnju i otjecanje sa gradilišta koriste se razni postupci (nagibi površina slobodno otjecanje, prepumpavanje, izrada sabirnih okana u građevinskim jamama i pumpanje, obrana sa nasipima, postavljanje određenih objekata na povišenim mjestima; poplava, izvedba tunela sa niže strane i sl.).

Shema uređenja gradilišta

Na gradilištima su potrebne određene privremene zgrade već na samom početku, a ostale se izgrađuju u skladu sa potrebama.

Ove zgrade se dijele na:

- poslovne zgrade i laboratorije,
- stambena naselja za zaposlene na gradilištu,
- zgrade za dnevni boravak (zaštita od nevremena),
- sanitarne prostore,
- servisne radionice,
- skladišta, garaže i sl..

Na ove zgrade se postavljaju zahtjevi što nižih troškova korištenja i što više funkcionalne vrijednosti za rad i život zaposlenih.

Privremene zgrade se mogu graditi od različitih materijala (drvo, željezo, beton, opeka i sl.). One mogu biti građene kao montažno-demontažne, kao šatori, zidane i sl.. Također se u slučaju manjih radova koriste pokretni objekti (prikolice pri popravku pruga i sl.).

« Prethodna		Slijedeća »

[ Natrag ]

EURO EDUKA

EURO EDUKA

Ustanova za obrazovanje odraslih

Banneri

Vezani članci
Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu Kategorije opasnosti ovisno o skupni ambalaže