Liječnički pregledi, "poslovi s posebnim uvjetima rada", ergonomsko oblikovanje radnog mjesta...

Posebne opasnosti i mjere zaštite

Pred operaterom nalazi se terminalska jedinica koja se sastoji od tastature, logičkog elementa i ek­rana s katodnom cijevi.

Da li su ovi elementi opasni po ljudsko zdravlje? Ako jesu, koliki je stupanj opasnosti i kako se od njega štititi? Ako pak nisu, kakvi su stručni dokazi o njihovoj neopasnosti?

Pitanja o djelovanju na ljudsko zdravlje uglavnom se odnose na tri područja:

Opasnost od zračenja

Zračenja koja emitiraju videoterminali posljedica su rada njegovih oscilatornih krugova i elektronskih sklopova (neionizirajuća zračenja) te od ekrana s katodnom cijevi (ionizirajuća zračenja).

Svi, dakako, pridaju veći značaj ionizirajućim zra­čenjima (x-zrake, ultraljubičaste, infracrvene i radiofrekventne zrake) bojeći se ozračenosti.

U svijetu su do sada različite znanstveno - istra­živačke ustanove provele mjeridbe ionizirajućih zračenja videoterminala. Rezultati mjeridbe tih zračenja pokazuju da su dobivene vrijednosti manje od dopuštenih.

Na osnovi ispitivanja zračenja terminala u nas, koje je obuhvatilo RTG zračenja, mik­rovalna, radiovalna i uitraljubicasta zračenja, dano je mišljenje da operateri na terminalima mogu raditi 40 sati na tjedan (2000 sati na godinu).

Pod neionizirajućim zračenjima uglavnom se smatra štetno djelovanje električnih polja visokog napona. Vrijednosti jakosti električnog polja kreću se u granicama 0,2 - 3,6 V/m. Maksimalne vrijednos­ti potječu od strujnih krugova visokog napona i^ evidentiraju se kod direktnog dodira s ekranom. Ako se senzor odmakne nekoliko centimetara od ekrana, ove se vrijednosti naglo smanjuju. Mjeridbom na tastaturi, te na mjestu operatera, dobivene su jakosti polja manje od 0,5 V/m.

Prema do sada obavljenim mjeridbama i podacima iz stručne literature smatra se da zračenja videoterminala nemaju štetnih učinaka za ljudski or­ganizam.

Taj zaključak, naravno, ne može biti apsolutan, pa proizvođači i korisnici videoterminala i dalje ispituju uređaje kako bi na vrijeme otkrili eventualnu opasnost. Bitni čimbenik sigurnosti su i preventivni liječnički pregledi osoblja koje radi na videoterminalima.

Štetno djelovanje na vid

Pri radu na terminalu javlja se naprezanje očiju. Javlja se u obliku iritiranih, suhih i zapaljenih očiju i može biti povezano s glavoboljom i teškoćama prilikom fokusiranja.

Suvremena medicina tvrdi da se oči ne mogu oštetiti zbog toga što se njima koristimo. Za vrijeme rada može nastati zamor i nelagodnost koji proiz­laze iz produženog napora da se jasnije vidi. Kod tih poslova ne treba zanemariti i poremećaje vida koji se javljaju u starosti.

Činjenica jest da postoje dodatni zahtjevi na vid pri radu na videoterminalima, tako da je ispitivanje vida operatera važan element preventivne zaštite.

Oštećenje mišićno-koštanog sustava

Ljudsko tijelo je stvoreno za pokret, pa produženi statički položaj tijela operatera za vrijeme sjedenja izaziva određeni umor. Zadržavanje bilo koje skupine mišića u istom položaju dulje vrijeme uz­rokuje pojavu umora. Upravo je položaj operatera, koji sjedi i drži ruke na tastaturi, statičan.

Kod unosa podataka istodobno sudjeluju vizualni i mišićno-koštani sustav organizma, glava, ruke, kičma, karlica, abdomen i stegna.

Prema stručnoj literaturi, najznačajnije i najopas­nije su bolesti kičme. Kičma je središnji, osovinski dio tijela. Ona služi za pravilno održavanje statičke i dinamičke ravnoteže te omogućava pokretanje glave, ruku i nogu. Na oštećenost kičme znatno utječe i dugotrajan rad u nepravilnom položaju.

Kao i kod svih opasnosti, prevencija je najdjelot­vorniji oblik zaštite. Ispravnim i pravodobnim preven­tivnim mjerama ne dopušta nastanak oštećenostizdravlja radnika ili da se znakovi bolesti otkriju u početnoj fazi.

U preventivne mjere zaštite pri radu na ter­minalima ubrajaju se:

Ergonomska uređenost radnog mjesta

Za rad na terminalu vrlo je važna uređenost rad­nog mjesta prema ergonomskim načelima.

Radni stol:

na kojem se nalazi terminal, treba osigurati i smještaj drugog materijala (dokumenti, olovke i si.) i držača rukopisa (ako je potreban).

Preporučljive dimenzije:

Stolac:

je važan element radnog mjesta. Zauzimanje lošeg sjedećeg položaja te nepravilan položaj cijelog tijela prouzrokuje umor.

Stolac treba imati sljedeće karakteristike:

Visina sjedenja je pravilno podešena kada stopala cijelom dužinom dodiruju pod, a stegna su u vodoravnom položaju na sjedištu stolca.

Kod operatera nižeg rasta pravilna visina sjede­nja može se postići jedino upotrebom posebnog oslonca za noge.
 

Držač rukopisa:

i ostalih pisaćih dokumenata prigodom unosa smanjuje zamor očiju, vrata i ramena. Držač rukopisa podesi se tako da se nalazi u ravnini ekrana.

Tako postavljen rukopis smanjuje potrebu da se savija i izvija glava i vrat. Istodobna potreba za fokusiranjem je minimalna jer je udaljenost rukopisa i ekrana od očiju operatera podjednaka.

Razdaljina između očiju

Oči:

Svjetlo treba biti upola slabije od onoga uobičajenoga u uredima glede toga da bi se smanjilo zamaranje očiju što nastaje zbog neprestanoga prelaženja pogle­dom s ekrana na svjetlo u prostoriji i obratno. Filter na ekranu smanjuje odbljeske s njegove površine.

Re­dovite kontrole vida kod specijalista nužne su radi prilagođavanja na­očala radu na videoterminalu.

Vrat, leda, ramena, nadlaktice:

Podesivi stolac s naslonima za ruke, te pokretljiva radna ploha, omogu­ćavaju da se ekran postavi u najpo­voljniji položaj prema gornjem dije­lu tijela; leđa i vrat moraju pri radu biti uspravni, nadlaktica okomita na pod.

Zglavci:  

Sjedalo  i  ravnina  na  kojoj  je  tastatura moraju biti podešeni ta­ko da podlaktica i šaka imaju polo­žaj sto približniji vodoravnome

Donji dio leda, noga, stopala:

Ka­ko bi se izbjegle nevolje s leđima, sjedalo treba da obuhvaća donji dio kralješnice. Stolac ima pravilan položaj i visinu ako omogućava ko­ljenima da budu savijena pod pra­vim kulom, a stopalima da budu čvr­sto na podu. Tako se olakšava op­skrba donjih udova krvlju.

Povremeni liječnički pregledi

Prema navedenim opasnostima koje se javljaju pri radu na terminalu, povremeni liječnički pregledi moraju biti ciljani pregledi, a moraju obuhvatiti naročito ispitivanje:

Pogrešno je mišljenje da nošenje naočala ujedno znači i nemogućnost rada na videoterminalu.

Većina poremećaja, kao što su različite ano­malije, mogu se nadoknaditi upotrebom korekcionih naočala. Pri tome je važno da izbor naočala omo­gući dobro fokusiranje, što je bitno pri radu na videoterminalu.

Primjerice, naočale za čitanje ne moraju biti pogodne za uporabu na daljinu, tj. za čitanje s ek­rana i rad na tastaturi. Zato takav operater treba upotrebljavati bifokalne ili multifokalne leće, jer će u protivnom nesvjesno pribjeći nefunkcionalnom položaju tijela (zamor!) kako bi ostvario optimalnu vidnu udaljenost.

Stoga bi operateri na videoterminalu trebali pov­remeno obavljati pregled kičme da se utvrdi njezino "zdravo" ili "bolesno" stanje. S radno medicinskog stajališta, osobama kod kojih se ustanovi smanjena pokretljivost kičme treba zabraniti rad na tim pos­lovima da se spriječi daljnja oštećenost zdravlja.

Bol u donjem dijelu leđa učestala je radnička boljka. Na nju otpada 33% bolovanja i s tim povezanih troškova. Mnogi slučajevi povezani su s ergonomskim problemima na radnom mjestu. Znanost o ergonomiji bavi se sigurnošću i efikasnošću radnog mjesta te njegovim fizičkim utjecajem na radnika. To uključuje dizajn namještaja i alata te način na koji osobe izvode svoje zadatke. Faktori na radnom mjestu koji pridonose nastanku bolnih leđa su neispravan položaj tijela pri dugotrajnom sjedenju, stajanju, vožnji na duge relacije, nepravilne tehnike podizanja predmeta ili podizanje preteškog tereta.

Iako se podizanje teških tereta često smatra glavnim uzrokom tegoba, dugotrajno sjedenje u neispravnom položaju također je veliki krivac. Poznato je kako velik broj uredskih radnika pati od ovih tegoba.

Istraživanja pokazuju kako velik broj osoba razvije simptome ustrašenosti (anksioznosti) ili depresije prije simptoma boli u leđima i drugih poremećaja povezanih s radnim mjestom. Psihološki čimbenici doprinose nastanku simptoma. Oni uključuju stres, nezadovoljstvo radnim mjestom, dosadu, napetost.

Kako spriječiti ponavljanje bolova u leđima?

Najvažnije je izvoditi vježbe za leđa i trbušne mišiće koje treba kombinirati s redovnom tjelesnom aktivnošću koja će popraviti izdržljivost. Potrebno je izbjegavati aktivnosti koje uključuju ponavljano savijanje, naginjanje, preintenzivne su ili stvaraju prevelik stres za kralješnicu.

S programom vježbanja se ne počinje za vrijeme najjače boli već kad akutna bol prođe. Ako se dugo vremena provodi sjedeći potrebno je često mijenjati položaj, izvoditi vježbe istezanja te nabaviti ergonomski namještaj. Uredska stolica se može različito podesiti u tijeku dana kako se ne bi provodilo previše vremena u istom položaju.

Kratki, ali česti prekidi potrebni su kako bi se prošetalo oko radnog stola.

Liječnik može preporučiti posjetu fizijatru kako bi se naučile odgovarajuće vježbe te ispravni načini stajanja, kretanja, sjedenja.

Preporučuje se prestanak pušenja koje smanjuje količinu kisika u tkivima i produžuje cijeljenje oštećenih tkiva.

Propisi o poslovima s posebnim uvjetima rada

Na osnovi Zakona o zaštiti na radu RH donesen je Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada koji propisuje poslove s posebnim uvjetima rada te posebne uvjete koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje tih poslova.

To znači da za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada koje određuje taj Pravilnik radnici moraju ispunjavati posebne uvjete također određene Pravilnikom, odnosno te poslove mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zas­nivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete.

Posebni uvjeti imaju zadaću spriječiti utjecaj štet­nosti koje se pojavljuju kod pojedinih poslova, te da zaštite zdravlje i život radnika. Posebni uvjeti odnose se na dob života, spol, stručnu sposobnost, zdravstveno tjelesno i psihičko stanje, te psiho­fiziološke i psihičke sposobnosti.

Ako se, na primjer, na poslovima operatera na videoterminalu zaposli osoba sa slabim vidom, njezin se vid može dalje pogoršati.

U svezi toga na tim mjestima ne preporučuje se rasporediti osobe koje imaju problema s vidom. Isto tako, povremeni ciljani liječnički pregledi morali bi na vrijeme "pronaći" radnike kojima je vid počeo znatno slabiti.

Prema navedenom Pravilniku poslovi na videoterminalu ubrajaju se pod točku 16. priloga, a to su "poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkom i u prisilnom položaju tijela". Posebni uvjeti u tom slučaju odnose se na dob života, spol i zdravstveno stanje.