Dakle, što je uistinu teža ozljeda?

Jedna od najčešćih nedoumica s kojom se susreću poslodavci u svezi zaštite na radu jest prijava težih ozljeda inspekciji rada.

Kako su kaznenim odredbama Zakona o zaštiti na radu za neprijavljivane težih ozljeda propisane novčane kazne u iznosu od čak 10.000 do 40.000 kuna, evo i pojašnjenja ove problematike.

Članom 72. Zakona o zaštiti na radu propisana je obveza prijavljivanja smrtnih, težih ozljeda i skupnih ozljeda inspekciji rada.

Zakon nalaže da se takve ozljede moraju prijaviti odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati inspekciji rada potrebno je dostaviti propisano pisano izvješće.

Ono se podnosi na obrascu OIR-1 koji se može kupiti u Narodnim novinama.

Što se tiče smrtnih i skupnih ozljeda tu nema nedoumica, sami pojmovi dovoljno su jasni za sebe, no dvojbe se javljaju kad su u pitanju teže ozljede.

Dio poslodavaca ne prijavljuje teže ozljede inspekciji rada jer žele izbjeći odgovornost kada su svjesni da kod njih glede zaštite na radu sve baš i nije «čisto» i prihvaćaju rizik neprijavljivanja nadajući se da inspekcija rada nikad neće saznati da se kod njih dogodila teža ozljeda.

Pritom moraju imati na umu da teško ozlijeđene u pravilu odmah zbrinjava hitna medicinska pomoć, pa informacija da je riječ o ozljedi na radu završava u MUP-u koji obavještava inspekciju rada, te tako ona na kraju sazna da se dogodila teža ozljeda na radu.

Drugi način da inspekcija rada sazna za tešku ozljedu jest taj da, u kasnijem postupku priznavanja ozljede od strane  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, Zavod o toj ozljedi zatraži podatke od inspekcije rada, pa tako ona utvrdi da predmetna ozljeda nije njima prijavljena.

Velik dio poslodavaca često ne prijavljuje teže ozljede inspekciji rada, jer sami nisu sigurni što je to teža ozljeda s obzirom da njena definicija nije dana u Zakonu o zaštiti na radu.

Pri tome se opravdavaju da ozljedu nisu prijavili jer još niti sam liječnik u navedenom roku od 48 sati nije okvalificirao ozljedu, a da oni sami nisu stručni da bi mogli donijeti tu ocjenu. No to ih nikako ne oslobađa odgovornosti.

Dakle, što je uistinu teža ozljeda?

Kazneni zakon daje definiciju teške tjelesne ozljede. Prema njemu to je ozljeda takva  da je doveden u opasnost život ozlijeđenog ili je uništen, ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegova tijela ili koji važan organ, ili je prouzročena trajna nesposobnost za rad ozlijeđenog, ili trajno i teško narušavanje njegova zdravlja ili trajna iznakaženost.

Takvu ozljedu bez dvojbe treba prijaviti.

No Zakon o zaštiti na radu nalaže prijavljivanje «težih ozljeda», a kako je na snazi još uvijek Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu iz 1984. godine, težom ozljedom smatra se ozljeda zbog koje je ozlijeđenoj osobi pružena terapija u zdravstvenoj ustanovi, što je definirano u navedenom propisu.

Zaključak

Da zaključimo, bez obzira što nemamo ocjenu težine ozljede od strane liječnika, ako je riječ o ozljedi kojoj je priroda prijelom ili amputacija, te u svim slučajevima kada je ozljeda takva da ostavlja trajne posljedice na osobi, kao i u svim slučajevima ozljeđivanja kod kojih je ozlijeđeni radnik  zadržan na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, obavezno se mora obavijestiti inspekcija rada odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati dostaviti joj se mora propisano pisano izvješće o ozljedi.

Autor: Borivoj Žmegač, dipl. ing., savjetnik Instituta za sigurnost Zagreb,

E-mail: borivoj.zmegac@vz.t-com.hr