www.zastita.com.hr - Postupak prilikom ozljede na radu

Da bi radnik ostvario prava zbog ozljede na radu, takvu ozljedu dužan je prijaviti poslodavcu odmah po nastanku ozljede tj, štetnog događaja koji ju je prouzročio. Radnik to u prvom redu treba učiniti osobno, ali to u njegovo ime može uraditi drugi radnik, rodbina ili očevidac, ako ozlijeđeni radnik toga trenutka zbog posljedica ozljede prijavu ne može učiniti osobno.

Ako radnik pravovremeno ne prijavi ozljedu na radu, u pravilu neće moći ostvariti prava temeljem ozljede na radu. Međutim, iznimno će ista prava moći ostvariti ako do prijave nije došlo zbog objektivne nemogućnosti (teška ozljeda i sl.), ili ako posljedice ozljede imaju odgođeno djelovanje, pa u trenutku nastanka ozljede radnik nije mogao znati posljedice (npr. nakon nekoliko dana nastupe posljedice zbog infekcije uzrokovane lakom ozljedom, koju upravo zbog neznatnosti radnik i nije prijavio). Međutim, u potonjem slučaju radnik će biti dužan dokazati da se radi o ozljedi nastaloj na radu.

b) Prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje

Bez obzira na težinu, mjesto i način nastanka ozljede na radu, Poslodavac je istu obvezan prijaviti. Prijava se vrši na tipiziranom obrascu (obrazac OR). Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se neovisno o tome da li je ozljeda, odnosno bolest imala za posljedicu privremenu nesposobnost za rad.

Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti popunjava se u osam primjeraka i dostavlja se područnoj službi Zavoda (za: obveznika podnošenja prijave, osiguranu osobu, nadležnog doktora specijaliste medicine rada, izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zavodu, Hrvatskom zavodu za medicinu rada, Hrvatskom zavodu za obvezno zdravstveno osiguranje, nadležnom inspektoru rada Državnog inspektorata, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo).

Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se:

za slučaj ozljede na radu – u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede na radu
za profesionalnu bolest – u roku od 8 dana od dana kada je radnik primio ispravu zdravstvene ustanove, kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest.

Zavod procjenjuje utemeljenost prijave, tj. procjenjuje radi li se o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti u skladu s propisima, ili ne. Po potrebi Zavod može tražiti dopunsku dokumentaciju i sl. što onda rješavaju Zavod i ozlijeđeni radnik, dok poslodavac u pravilu u tome, dodatnome postupku ne sudjeluje.

Ako nakon dodatnog postupka Zavod ocijeni da se ne radu o ozljedi na radu, dostaviti će poslodavcu takav pisani odgovor. U tome slučaju radnik će ostvariti pravo na redovno bolovanje, a ne bolovanje zbog ozljede na radu.

Temeljem ocjene Zavoda proizlazi, dakle, kakvo će biti bolovanje, odnosno prava radnika koja proizlaze iz ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Osim toga negativna ocjena Zavoda može također biti od koristi poslodavcu i za slučaj eventualnog radnikovog potraživanje naknade štete s osnova ozljede na radu.

Ako poslodavac ne podnese prijavu o ozljedi na radu ili profesionalne bolesti, prijavu je obvezan podnijeti doktor specijalist medicine rada ili doktor specijalist medicine rada u privatnoj praksi uključen u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, koji je u skladu s općim aktom Zavoda nadležan za provođenje zdravstvene zaštite.

c) Obveze poslodavca - evidencija i prijave inspekciji rada

Kod ozljede na radu poslodavac je obvezan poduzeti sve mjere regulirane Zakonom o zaštiti na radu (Narodne novine br. 59/96, 94/96, 114/03), te druge mjere za ostvarenje prava ozlijeđenog radnika.

U skladu s člankom 74. t. 2. al. 5. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je dužan voditi evidenciju o svakoj ozljedi koja je izazvala ili mogla izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlja radnika. U tome smislu poslodavac treba sačiniti zapisnik o svakoj ozljedi na radu ili o događaju koji ju je mogao izazvati. Prema članku 10. Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (Narodne novine broj 52/84) zapisnik treba sadržavati, osim osnovnih podataka o poslodavcu i radniku, i sve podatke o ozljedi, a osobito one iz kojih su vidljivi izvor i uzrok ozljede na radu. Osim toga, zapisnik bi trebao sadržavati izjave ozlijeđenih radnika, očevidaca i odgovorne osobe na mjestu rada.

Na temelju zapisnika, ispunjava se evidencijski karton. Sadržaj evidencijskog kartona radnika koji su se na radu ozlijedili te radnika koji su na radu oboljeli također je propisanim člankom 10. Pravilnika. Evidencijski karton vodi se na tiskanim obrascima, EK-3. Osim toga evidencija se može voditi i na računalu (npr računalni program EVIZ – www.zitel.hr).

Prema odredbi članka 75. t. 2. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je dužan podnijetu godišnje izvješće o ozljedama i profesionalnim oboljenjima radnika na radu za proteklu godinu. Izvješće za proteklu godinu se dostavlja nadležnom organu inspekcije rada, najkasnije do 31. siječnja. Izvješće se podnosi na propisanom obrascu, GI. Izvješće se izrađuje na temelju podataka iz evidencije radnika koji su se na radu povrijedili i evidencije radnika koji su na radu oboljeli od profesionalne bolesti.

Prema odredbi članka 72. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o svakoj smrtnoj, težoj ili skupnoj ozljedi (dva ili više radnika), i to odmah po nastanku događaja. Ova prva prijava može biti i usmena tj. telefonska, ili putem telefaksa i sl.

U slučaju da je teža ozljeda nastala izvan radnog vremena inspekcije, prijava se podnosi policiji.

U daljnjem roku, koji ne može biti duži od 48 sati od nastanka događaja, poslodavac je dužan dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvješće.

Za nepoštivanje rokova prijave ozljede na radu, predviđene su vrlo visoke novčane kazne.

Nepravovremena prijava ozljede sa smrtnim posljedicama, odnosno teže ili skupne ozljede na radu predstavlja prekršaj iz članka 109. st. 1. al. 20. Zakona za zaštiti na radu. Novčana kazna za navedeni prekršaj iznosi od 10.000 do 40.000 kn za poslodavca, s time da će se za navedeni prekršaj kazniti i odgovorna osoba pravne osobe s iznosom od 5.000 do 15.000 kuna. U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Također, prema članku 111. novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac ako ne čuva propisanu dokumentaciju ili ne vodi propisane evidencije. Za navedene prekršaje kazniti će se odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna.

Autor: mr. sig. Bruno Štajner, prof. sig.