Vlasnici tvrtki kod kojih se utvrdi da njihovi zaposlenici češće od ostalih obolijevaju od profesionalnih bolesti, odnosno tvrtki koje ne brinu dovoljno o zdravstvenoj zaštiti svojih radnika ubuduće će plaćati veći iznos za osiguranje zaštite zdravlja na radu.

Da bi to izbjegli, od početka iduće godine svi poslodavci dužni su svojim zaposlenicima izabrati ordinaciju medicine rada te ih informirati o tome, osigurati preventivne preglede, anketirati svoje radnike, omogućiti edukativna savjetovanja radnika o štetnosti kojima su izloženi, organizirati cijepljenje te omogućiti ocjenjivanje uvjeta rada radi zaštite od profesionalnih bolesti i ozljeda na radu.

Povećani rizik

Istodobno, osim dodatnog truda poslodavci neće morati ništa više financijski ulagati u zaštitu zdravlja radnika, odnosno za isti novac (izdvajanje od 0,5 posto na plaću) dobit će i preventivne i sistematske preglede zaposlenika, koje su do sada morali plaćati posebno.

Što sve poslodavci konkretno trebaju učiniti za zaštitu svojih radnika stoji u upravo objavljenom Planu i programu mjera specifične zdravstvene zaštite radnika koji ovisno o zanimanjima i stupnju rizika od obolijevanja uzrokovanog uvjetima rada propisuje dinamiku kontrole zdravlja radnika.

Primjerice, radnici na dizalicama, detektivi, profesionalni vozači i sve osobe koje rade za računalom, a nose naočale ili leće, morat će kontrolirati zdravlje najmanje svake druge godine, a neki od njih i testirati svoju psihičku sposobnost.

Svake tri godine na preventivne preglede morat će se slati zaštitari i osobe izložene azbestu.

Osim redovitih zdravstvenih pregleda, poslodavac će morati jednom godišnje osigurati preventivni pregled ili anketom provjeriti eventualne zdravstvene tegobe kod radnika koji rade u otežanim uvjetima.

Povećani rizik za zdravlja, među ostalim, imaju i šefovi, noćni i smjenski radnici te osobe koje rade ponavljajuće pokrete.

Zdravstvenu zaštitu radnika ubuduće će pokrivati Hrvatski zavod za osiguranje zaštite zdravlja na radu (koji se odvojio od HZZO-a), a Hrvatski zavod za medicinu rada na osnovi podataka dobivenih od specijalističkih ordinacija medicine rada izradit će, među ostalim, registar oboljelih od profesionalnih bolesti, registar ozljeda na radu te registar oboljelih od bolesti izazvanih azbestom.

Izradit će se i registar štetnosti koji se koriste u pojedinim industrijskim granama u Hrvatskoj, odnosno izraditi mapa štetnosti za pojedine industrijske grane. Podatci bi trebali otkriti i pobol od triju najčešćih bolesti na pojedinom radnom mjestu.

Na osnovi upitnika koji će se upućivati gospodarskim subjektima prikupljat će se i razrađivati podatci o najčešćim radnim štetnostima, te ustrojiti baze najčešćih štetnosti, kao što su buka, vibracije, zračenja, različite kemijske tvari i mikroorganizmi, te baze gospodarstvenih grana, tvrtki i konkretnih radnih mjesta kod kojih postoji štetna razina navedenih štetnosti.

Na temelju podataka potrebnih za procjenu opasnosti koje ugrožavaju zdravlje radnika potom će se izraditi i programi mjera zaštite zdravlja.

Nedostaje 120 specijalista

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za medicinu rada Marija Zavalić smatra da će poslodavci ubuduće bolje brinuti o zdravstvenoj zaštiti svojih zaposlenika.

"Poslodavce će motivirati da zapravo imaju manje obveze, odnosno da za isti uloženi novac dobivaju više. Istodobno, ako se za tri do četiri godine praćenja pobola radnika kod nekih poslodavaca utvrdi da imaju više oboljelih radnika, morat će više plaćati za njihovo osiguranje, odnosno više ulagati u zaštitu na radu", pojašnjava Zavalić.

Za desetak dana raspisat će se natječaj za popunjavanje mreže medicine rada, no da bi se ispunili standardi koje Hrvatska želi imati, mreži nedostaje još oko 120 specijalista medicine rada.

Zavalić očekuje da bi se mreža mogla popuniti za deset godina, a natječaj će biti otvoren dok se ne zadovolje potrebe.

"Stotinjak specijalista medicine rada rade kao obiteljski liječnici koji nisu plaćeni kao specijalisti i očekujemo da će se dio njih vratiti svojoj struci. Ostatak potreba trebao bi se namiriti raspisivanjem novih specijalizacija za medicinu rada", zaključuje Zavalić.

Izvor: Poslovni dnevnik