Šifra »stres« ne postoji kao razlog izostanaka s posla

Po bolovanjima, odnosno izostanku s posla zbog bolesti, Hrvati spadaju među najbolesnije nacije:

Isplata naknada u odnosu na isto vrijeme prošle godine porasla je za 16,5 posto. Analitičari se ne slažu s metodologijom izračuna naših bolovanja, ali se slažu s »osjećajem« da je velik dio bolovanja posljedica stresa na radnome mjestu. No, nije definirano što je to, a ni šifra »stres« ne postoji kao razlog izostanaka s posla.

Prema nekim istraživanjima, u svijetu čak 40 posto zaposlenih svoj posao smatra stresnim, zbog čega češće boluju ili slabije rade. Velike korporacije i u Hrvatskoj zbog toga zapošljavaju psihologe, te organiziraju antistresne radionice i relaksaciju s fitnessom, plaćaju i višednevne esktra-odmore menadžerima, »jer stresno žive, a previše su plaćeni da bi bolovali«.

Dr. Marko Reljanović, pomoćnik direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za kontrolu i nadzor, kaže kako su rijetki slučajevi da se bolest opiše kao »stopostotni stres«. Obično je tada riječ o nekoj nesreći s posljedičnim stresom iako se najčešće i tada vodi kao neka tjelesna bolest. Teško je, naime, razlučiti, kaže Reljanović, je li stres na poslu nastao upravo tamo ili kao, primjerice, nastavak nemilih događaja kod kuće.

Zahtjevi za bolovanja izazvanih stresom vještače se kao i svi drugi, a povjerenstva donose rješenja na temelju medicinske dokumentacije. Nerijetko je, naime, riječ o duljim bolovanjima karakterističnim za duševne bolesti, koja preporučuju specijalisti psihijatrije. Pacijente im upućuju liječnici primarne obiteljske prakse ako ocijene da je riječ o »ozbiljnijem stresu«, odnosno neurotskim poremećajima koji mogu izazvati i druge duševne i tjelesne poremećaje.

I prof. dr. Jadranka Mustajbegović iz Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« kaže da se, za razliku od mjerljivih šteta proizašlih iz uvjeta i načina rada, psihički napori teško objektiviziraju i mjere. Mogu se jedino procjenjivati kao »neusklađenost radnika i radnog okoliša«.

U radnoj svakodnevici često se čuje da smo »pod stresom«, ali u anketi portala Moj posao, među 700 ispitanika samo je jedan izjavio da je izostao s posla dva dana zbog stresa na poslu.

U našoj službenoj javno-zdravstvenoj statistici o broju dijagnoza bolesti, duševne su (gdje po logici spada i stres) u donjoj polovici liste. Kanadski pak istraživači nalaze da su ljudi koji su na poslu stalno pod stresom suočeni s povećanim rizikom obolijevanja od depresije: među 24.000 zaposlenih ispitanika gotovo pet posto patilo je od depresije u protekloj godini.

Dr. Maja Silobrčić-Radić, koja u HZJZ-u vodi Registar psihoza, upozorava na pokazatelje najnovijeg zdravstveno-statističkog ljetopisa o bolestima u primarnoj i obiteljskoj praksi za prošlu godinu: »neuroze i afektivni poremećaji sa stresom i somatoformnim poremećajima« čine pola od ukupnih dijagnoza duševnih poremećaja!

U dijelu koji se odnosi na medicinu rada od oko 8200 »bolesti duše«, gotovo 2500 otpada na, pojednostavljeno, stres. Hitna je pak tu i slične pojave dijagnosticirala kod 26.000 intervencija (od ukupno 58.200 na području »živaca«), dok je za usporedbu intervenirala u »samo« 5800 slučajeva infarkta miokarda i 14.400 cerebrovaskularnih inzulta, u ukupno 1,4 milijuna intervencija. 

Izvor: Vjesnik