Podjela pesticida prema djelovanju na ciljne organizme

Pesticidi se u modernom značenju te riječi koriste širom svijeta više od 60 godina, točnije od kako je 1943.g. započela komercijalna proizvodnja DDT-a, sigurno najpoznatijeg pesticida uopće.

Međutim i u antičkom svijetu čovjek je poznavao i koristio neka sredstva kao što je duhan na pr., da bi zaštitio svoje usjeve od štetočina. U 19. st. sa sigurnijim poznavanjem biljnih bolesti i štetočina, počinje razvoj sredstava za zaštitu bilja. Polovinom 19. stoljeća bili su tako poznati nikotin, piretrin, rotenoidi, a primjenjivan je i petrolej te arsenovi preparati i cijanovodična kiselina.

Prvi nemetalni, organski insekticid, antinonin, upotrijebljen je u Njemačkoj 1892.g. protiv omorikovog prelca, ali se zbog visoke toksičnosti nije dugo održao.

Tridesetih godina primjenjivani su i fenotiazin, nitrokarbazoli i tiocijanati. Tada je Švicarac Muller otkrio DDT koji se primjenjivao u cijelom svijetu kako u zaštiti bilja tako i u općoj higijeni (pomoć u borbi protiv tifusa, malarije i td).

U istom razdoblju upoznato je djelovanje i ostalih kloriranih insekticida, a počela su i istraživanja organofosfornih spojeva. Organoklorirani i organofosforni spojevi, a zatim i karbamati predstavljaju najznačajnije insekticide pomoću kojih je posljednjih godina vođena borba protiv insekata prvenstveno.

Bez pesticida mogli bismo izgubiti trećinu svjetskih usjeva svake godine zahvaljujući raznim štetočinama, korovima i bolestima.

Primjena pesticida pomaže u povećanju proizvodnje hrane bilo uništavanjem štetočina, korova ili pak produljenjem trajnosti hrane. Međutim upravo stoga postoji i opravdana briga o njihovom mogućem štetnom djelovanju na ljude i okoliš i upravo stoga postoji stroga kontrola u njihovoj proizvodnji i korištenju.

70-tih godina 20. stoljeća u svim razvijenim zemljama svijeta zabranjena je upotreba DDT-a, ne zbog njegove akutne toksičnosti nego zbog činjenice da je izuzetno stabilan kemijski spoj, koji vrlo sporo i teško podliježe razgradnji te se naprotiv nakuplja u okolišu, ukoncentrirava u prehrambenom lancu i dugoročno dovodi do narušavanja eko sistema. Uzrokujući krhkost ljusaka jaja ptica grabljivica, koje su visoko u prehrambenom lancu, doveo je tako do smanjenja njihove populacije, a time i do narušavanja ekološke ravnoteže.

Što su dakle pesticidi?

Riječ pesticid (pestis = kuga; cedere = ubiti) opisuje kemijsku ili biološku tvar proizvedenu u svrhu kontrole štetočina, korova i bolesti naročito u proizvodnji hrane. U zaštiti bilja koristi se termin ¨sredstvo za zaštitu bilja¨.

Sredstva za zaštitu bilja su znači, prema definiciji iz Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (Nar. novine 70/05), konačni oblici aktivnih tvari i pripravci namijenjeni za:

• utjecaj na životne procese bilja na način drukčiji od hranjiva

• čuvanje biljnih proizvoda ako nisu predmet drugih propisa

Aktivne tvari jesu tvari ili mikroorganizmi uključujući viruse, koje imaju opći ili poseban učinak na štetne organizme ili na bilje, biljne dijelove ili biljne proizvode. Popis aktivnih tvari koje su dopuštene za uporabu u sredstvima u Republici Hrvatskoj usklađuje se sa službenim Popisom aktivnih tvari dopuštenih u sredstvima u Europskoj uniji.

Podjela pesticida prema djelovanju na ciljne organizme uključuje slijedeće grupe :

• insekticidi – za kontrolu infestacije insektima

• fungicidi - za kontrolu gljivičnih oboljenja

• herbicidi - za kontrolu korova

• limacidi - za kontrolu puževa

• akaricidi - za kontrolu grinja

• nematocidi - za kontrolu glista

• korvifugi - za odbijanje napada ptica

• rodenticidi - za kontrolu glodavaca

• regulatori rasta i fiziotropi

• repulzivna sredstva za odbijanje zečeva i druge divljači

Osim po namjeni pesticidi se mogu dijeliti i prema kemijskom sastavu pa tako razlikujemo:

• klorirane ugljikovodike,
  
• organo-fosforne spojeve,
  
• karbamate,
  
• sintetske piretroide,
  
• neonikotinoide, s
• redstva na osnovu bakra,
  
• sredstva na osnovu sumpora,
  
• derivate fenoksi karbonskih kiselina,
  
• derivate fenilureje,
  
• triazine,
  
• dinitroaniline,
  
• kloracetamide,
  
• dipiridile,
  
• imidazolinone i mnoge druge.

Nakon tretiranja pesticidima mali dio čistog sredstva ili njegovog metabolita može zaostati na tretiranoj kulturi nakon žetve ili berbe i ući u prehrambeni lanac. Taj dio nazivamo ¨ostatkom sredstva za zaštitu bilja¨.

Ostaci mogu biti prisutni u: svježem ili konzerviranom voću i povrću, procesuiranoj hrani i pićima ( kruh, voćni sokovi) te u svježim ili procesuiranim proizvodima animalnog porijekla ( ako je životinja bila hranjena hranom tretiranom pesticidima)

Ostaci mogu također proizići iz okolišnih ili drugih indirektnih izvora (DDT zabranjen desetke godina u razvijenim zemljama i dalje je prisutan u okolišu)

Količina nađenog ostatka izražava se u miligramima aktivne tvari po kilogramu proizvoda u kojem je prisutan. To je izuzetno mala količina, milijunti dio ili slikovitije na pr. 0.01 mg/kg ekvivalentno je 1 sekundi u 3.2 godine.

Tijekom života čovjek je izložen pesticidima kroz hranu, vodu i putem okoliša. Pojedina hrana može sadržavati smjesu različitih pesticida kao što i raznolikom hranom unosimo različite pesticide u isto vrijeme. Upravo stoga pesticidi su regulirani posebnim propisima, koji od potencijalnog proizvođača zahtijevaju predočenje podataka o svim mogućim rizicima za zdravlje ljudi i okoliša.

Također je potrebno predočiti podatke o učinkovitosti pesticida za koji se traži dopuštenje proizvodnje i upotrebe, podatke o eventualnoj prisutnosti onečišćenja i sl. Tek kad se predoče i razmotre svi potrebni podaci, nadležno Ministarstvo može dati dozvolu za proizvodnju i primjenu nekog pesticida. Naravno, nakon dobivenog dopuštenja, raznim vrstama nadzora prati se prisutnost ostataka u prehrambenom lancu.

Posebnim propisima regulirane su također i najveće dopuštene količine pojedinog pesticida u hrani tzv. NDK vrijednosti ( MRL = maximum residue level ).

NDK je znači najveća dopuštena količina ostatka pesticida izražena u miligramima po kilogramu hrane, koja se može pojaviti u ili na hrani nakon upotrebe pesticida prema principima dobre poljoprivredne prakse (GAP).

NDK vrijednosti uspostavljene su iz slijedećih razloga:

• b) radi omogućavanja slobodnog protoka roba tretiranih pesticidima,

Važno je napomenuti da NDK vrijednosti predstavljaju prvenstveno provjeru ispravne upotrebe pesticida i da olakšavaju međunarodnu robnu razmjenu, da nisu sigurnosne granice, da su daleko ispod njih i da izloženost količinama ostataka iznad tih vrijednosti ne predstavlja opasnost za zdravlje. Sigurnosne granice izražene su pojmovima ¨akutna referentna doza¨ (ARfD) i ¨prihvatljivi dnevni unos¨ (ADI) koji predstavljaju količinu pesticida koja može biti konzumirana u kratkom vremenu ili kroz cijeli život bez rizika za zdravlje.

Uspostavljaju ih ekspertni timovi na temelju znanstvenih ispitivanja. Konzumiranje hrane koja sadrži ostatke pesticida u količinama ispod sigurnosnih granica ne bi smjelo škoditi ljudskom zdravlju odnosno predstavlja daleko manju prijetnju zdravlju nego izbjegavanje konzumiranja voća i povrća općenito. Procesuiranjem hrane općenito se smanjuje razina ostataka, uslijed razgradnje pesticida ili zbog uklanjanja dijela biljke koja nosi ostatke. Jednako tako i pranje i uklanjanje kore može pomoći pri uklanjanju ostataka, ali ne kod pesticida koji djeluju sistemski što znači da su unutar cijele biljke.

Nadalje uvjeti pod kojima određene kulture rastu utječu značajno na potrebu primjene pesticida; na pr. povrće u plasteniku zahtjeva vrlo malo ili ništa zaštite. Klimatski uvjeti, vrsta i broj nametnika u određenoj godini također su važan čimbenik.

Osjetljive kategorije stanovništva kao što su dojenčad i mala djeca štite se dodatnim postroženjem zakonskih propisa kako bi se osiguralo da hrana namijenjena tim kategorijama sadrži zaista minimalne količine ostataka.

Izrađen je jedinstveni propis o MRL vrijednostima u Europskoj uniji, obvezujućeg za sve zemlje članice: EC Regulation No 396/2005.

Tekstovni dio je gotov, a očekuje se uspostavljanje EC MRL (EU NDK) vrijednosti u hrani za nekih 450 – 500 aktivnih tvari. Momentalno su uspostavljene vrijednosti za manje od pola , a pretpostavlja se da će proces biti gotov do 2012. g.

EU MRL vrijednosti određuju se prema onom GAP-u slijedom kojeg zaostaju najveće količine ispitivanog pesticida, tzv. ¨kritičnom GAP-u.¨

Kritični GAP određuje se pregledom apliciranih količina pesticida, broja tretiranja, trajanja karenci . Svi nađeni ostaci se evaluiraju i predlaže se NDK za ispitivanu kombinaciju pesticid/hrana.

U Hrvatskoj se kontrola ostataka pesticida u hrani redovno obavlja više od 40 godina. Kontrolom je obuhvaćen velik broj uzoraka kako iz uvoza tako i domaće proizvodnje. Problem je međutim u velikom broju različitih aktivnih tvari koje se koriste u zaštiti bilja, u skupoj i sofisticiranoj instrumentalnoj opremi potrebnoj za njihovo određivanje, u visokim standardima koje moraju zadovoljavati laboratoriji u kojima se obavljaju analize tragova i sl. U tijeku je usklađivanje hrvatskih propisa o pesticidima (NDK vrijednosti, nacionalni monitoring, proizvodnja i stavljanje u promet i dr.) s propisima Europske Unije.

Autor: mr. sc.  Dubravka Kipčić , dipl. ing.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo