Kako umor djeluje na čovjekovu aktivnost

Umor je pojava koja prati svaku čovjekovu aktivnost, smanjuje radnu učinkovitost i negativno utječe na stav prema radu.

Definicija umora

Ako se gleda kroz proizvodnju, umor je definiran smanjenjem radnog učinka tijekom vremena.

Fiziološka definicija, s obzirom na procese u organizmu, definira ga kemijskim i funkcijskim promjenama koje nastaju u organizmu za vrijeme rada kao što su porast mliječne kiseline u mišićima, smanjenje količine šećera itd.

Psihološki, umor je osjećaj iscrpljenosti, bezvoljnosti, razdražljivosti i promjene raspoloženja što potiče radnika da prekine posao koji radi te se odmara ili bavi drugom aktivnošću.

Teorije nastanka umora

Nastanak umora tumači se nakupljanjem razgradnih produkata tijekom rada, iscrpljenjem zaliha kisika te nedostatkom energetskih tvari.

Nijedna od ovih teorija ne uključuje ulogu živčanog sustava u nastanku umora pa danas većina znanstvenika smatra da je umor posljedica složenih procesa u središnjem živčanom sustavu (mozak, kralješnička moždina i njihovi živci) koji su još uvijek većinom nepoznati.

Vrste umora

Umor se obično dijeli na psihički i fizički.

Psihički umor se pojavljuje pri obavljanju intelektualnog rada dok je tjelesni umor posljedica tjelesnog opterećenja. Ove se dvije vrste umora preklapaju isto kao što se preklapaju tjelesni i intelektualni rad.

S obzirom na brzinu nastanka postoje akutni umor nakon jednokratnog rada te kronični, dugotrajni, umor koji se neprimjetno nakuplja tijekom dužeg vremena rada. Često je teško odrediti prve znakove umora što je vrlo važno u zanimanjima za koja se traži velika koncentracija.

Znakovi umora

Umor se očituje subjektivnim i objektivnim znakovima. Subjektivni znakovi ne moraju biti povezani sa smanjenjem radnog učinka, a očituju se opadanjem kritičnosti u radu, slabljenjem pozornosti, promjenom ponašanja i raspoloženja. Zbog poremećaja emocionalne ravnoteže umoran čovjek češće dolazi u sukobe s okolinom, razdražljiv je i lako se uzbuđuje.

Objektivni znakovi umora očituju se u smanjenju radnog učinka. Smanjenje kvalitete i kvantitete radnog učinka izravni su pokazatelji umora. Umor se može mjeriti različitim psihološkim testovima.

Drugi objektivni pokazatelji umora su spontani prekidi radne aktivnosti i nehotično, neplansko, ubacivanje odmora, učestalo mijenjanje brzine rada kao i povećana potrošnja energije u organizmu. Umor također smanjuje spretnost pa čovjek slabije koordinira pokrete i radi suvišne kretnje tijekom rada.

Što pogoduje pojavi umora?

Pojavi umora pogoduje slaba organizacija rada, neprikladno radno mjesto, dugotrajan i intenzivan rad, nedovoljna stručna sprema radnika, slaba prehrana, različite bolesti, nemotiviranost za rad, nezadovoljstvo u privatnom životu i loši međuljudski odnosi u radnom kolektivu.

Odnos između duljine radnog vremena i umora

Brojna su istraživanja pokazala da je brzina obavljanja posla veća što je radni dan kraći. Tijekom dugog radnog dana radnik se od umora aktivno brani češćim i dužim pauzama te sporijim tempom rada.

Produživanjem radnog vremena značajno se povećava negativno djelovanje umora. Kad se radnik umori, učinkovitost mu je niska, a troši mnogo energije. Zato je korist od skraćivanja radnog vremena veća što je rad teži i što više umara.

Dugotrajno umaranje troši organizam i skraćuje radni život

Nagomilavanje učinka umora tijekom godina dovodi do povećanog trošenja organizma i skraćenja radnog života. Na to djeluju i društveno-ekonomske prilike u kojima radnik živi.

Ne preporučuje se prekovremeni rad

Zbog svih navedenih razloga ne preporučuje se prekovremeni rad jer on neizbježno uzrokuje nagomilavanje umora i iscrpljenje organizma.

Sprječavanje umora

Sprječavanje umora je među najvažnijim problemima rada. Umor se može suzbiti: odmaranjem, uzimanjem određenih tvari koje manjkaju radnikovu organizmu te primjenom različitih stimulatora.


Odmaranje

Suzbijanje umora odmaranjem sastoji se od prekidanja, usporavanja ili promjene radnih aktivnosti. Na te načine organizam se oporavlja i obnavlja.

Planiranje odmora treba biti organizirano i tu su važna četiri elementa: vremenski raspored odmora, trajanje, broj i oblik odmora.

Oporavak je brži što je rad prekinut u ranijoj fazi umora što ukazuje na potrebu planiranja odmora prije nego se pojave znakovi umora. To je vrijeme najvećeg radnog učinka.

Znanstvenici preporučuju, na temelju istraživanja, više kraćih nego manji broj dužih odmora. Odmor, međutim, ne smije trajati prekratko jer se u tom slučaju ne može postići potpun oporavak od umora.

Razlikujemo pasivno i aktivno odmaranje.

Pasivno odmaranje podrazumijeva mirovanje i prekid aktivnosti, sjedenje, ležanje ili spavanje.Pasivni je odmor koristan kad se obavljaju jednostavni, a teški poslovi, jer se na taj način odmaraju mišićne skupine koje su za vrijeme rada bile opterećene.

Spavanje se koristi između pojedinih radnih perioda. Odrastao čovjek spava prosječno 6-7 sati, pri čemu duljina uvelike ovisi o navici.

Pokazalo se da je za biološki ritam čovjeka korisno ići spavati u određeno vrijeme i isto tako redovito ustajati u isti sat. Spavanje je vrlo značajno i osim oporavka od umora predstavlja potrebu organizma bez koje se ne bi mogao nadoknaditi ni potrošak energije za vrijeme mirovanja.

Aktivni odmor se sastoji od prekidanja rada i prelaska na neku drugu aktivnost. Aktivan je odmor pogodan kod lakših aktivnosti, posebno nakon intelektualnog rada. Može se provoditi razgibavanjem, šetnjama, sportom, itd.

Uzimanje tvari koje manjkaju radnikovu organizmu

Umor nastaje, između ostalog i zbog trošenja energije, vode, kisika i hranjivih tvari te je dodavanje tekućine, vitamina i šećera korisno za normalni nastavak rada organizma.

Stimulatori

Stimulatori su sredstva koja poboljšavaju radnu sposobnost ljudi djelujući na organizam kemijski, fizički ili psihološki.

Neke tvari trenutačno poboljšavaju radnu sposobnost i odgađaju pojavu umora.

Najčešće je u uporabi kofein u obliku kave ili kola napitaka i tein u indijskom čaju. Kofein i tein se ubrajaju u neopasne stimulatore, a ubrzavaju procese u mozgu, pojačavaju rad srca i šire krvne žile čime se olakšava intelektualni i fizički rad.

Postoje i opasni stimulatori (benzedrin, fenamin, pervitin) koji u prvom redu uklanjaju osjećaj umora što navodi čovjeka na prelazak granice svoje radne sposobnosti i dospije u teško stanje premorenosti nakon kojeg je oporavak dugotrajan.

Najuspješniji stimulatori

Najuspješniji su psihički stimulatori kao što su pohvale, nagrade, natjecanja koji podižu motivaciju i interes za rad te prirodnim putem stvaraju obrambene mehanizme organizma.

To su i jedina sredstva koja ne oštećuju niti slabe organizam bez obzira na duljinu primjene.

Dobra motiviranost radnika za posao koji obavlja i njegovo zadovoljstvo na poslu najuspješniji su čimbenici suzbijanja umora.

Izvor: Medicina.hr