Zaštita na radu je primijenjena znanost, odnosno znanost budućnosti

Zaštita na radu je izvedena znanstvena disciplina iz ergonomije, ergologije i drugih znanosti, odnosno skup suvremenih tehničkih, zdravstvenih , socijalnih i drugih mjera i sredstava sa svrhom da se spriječe i otklone uzroci povreda i zdravstvenih oštećenja radnika pri radu, ili da se bar umanje njihove štetne posljedice.

Osnove zaštite na radu

Cilj provedbe zaštite na radu i njezinih mjera je nastojanje da se izbjegnu moguće nezgode.

Da bi se taj cilj ostvario potrebno je poznavati određene zakonitosti koje bi mogle dovesti do neželjenih posljedica, tj., nezgoda na radu.
 

Nezgoda je svaki neželjeni i nepredviđeni događaj koji za svoju posljedicu može imati povredu ili materijalni gubitak.
 

Potrebno je imati na umu da svaka povreda do koje dođe, namjerno ili slučano, predstavlja velike gubitke za pojedinca, njegovu obitelj i ljude koji ga okružuju, odnosno za cjelokupnu društvenu zajednicu jer se u obzir svakako trebaju uzeti golemi troškovi liječenja i odstranjivanja posljedica. Slučajevi iz prakse često govore o tome da su obitelji povrijeđenih redovito dolazile u različite poteškoće, a najčešći problemi su bili vezani uz financije.
 

Važno je napomenuti da nezgode mogu prouzročiti povrede s lakšim ili težim posljedicama, a do većih materijalnih gubitaka dolazi iz više razloga. Npr.:

Razne povrede koje radnici dožive pri radu dijelimo na:

Da bi se lakše prihvatio pojam ''nezgode'' i ''nesreće'' na radu koriste se neke od teorija:

Statistički podaci vezani uz zaštitu na radu:

Prosječan broj ozljeda u svijetu:

Prosječan broj ozljeda u Hrvatskoj:

Gore navedenim statističkim rezultatima željeli smo prikazati ozbiljnost situacije, ali i brojke koje na neki način same govore o važnosti zaštite na radu, ali ujedno nas tjeraju na razmišljanje, odnosno pitamo se dali se u našoj zemlji toj temi pridaje dužna pozornost (korišteni podaci iz 1997. godine). Ostvarenjem cilja smanjivanja broja ozljeda na radu neminovno dolazi do porasta produktivnosti i isplativosti radnog procesa, ali isto tako neminovna je i obrnuta situacija, tj., povećanjem broja ozljeda na radu i vezanih uz njih zastoja na radu, produktivnost i isplativost radnog procesa proporcionalno opada. Razmišljajući o problematici zaštite na radu, ovim činjenicama trebala bi se posvetiti velika pažnja.
 

Prikaz rezultata istraživanja Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na privremenu nesposobnost za rad za 2002. godinu, 2003. godinu i 2004. godinu:

Privremena nesposobnost za rad u 2002. godinu iznosila je:

Privremena nesposobnost za rad u 2003. godinu iznosila je:

Privremena nesposobnost za rad u 2004. godinu iznosila je:

Prikaz rezultata istraživanja Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na broj ozljeda na radu za 2002. godinu, 2003. godinu i 2004. godinu:

Prikaz rezultata istraživanja Državnog zavoda za statistiku koji se odnose ukupne izdatke (rezultati su izraženi u milijunima), za 2002. godinu, 2003. godinu i 2004. godinu:

U trećoj točki prikaza rezultata navedeni ukupni izdaci podrazumijevaju izdatke za osnovno zdravstveno osiguranje.