Opasnosti na radnom mjestu su činjenice i stanja koja pod određenim uvjetima mogu ugroziti život i zdravlje radnika

Pod samohodnim strojevima za dizanje ili prenošenje tereta ili za utovar ili istovar tereta podrazumijevaju se strojevi na vlastiti mehanizirani pogon za kretanje u radnom prostoru i mehanizirani pogon za dizanje tereta. Za ovu grupu strojeva nema posebnih propisa, pa se za njihovu izradu i upotrebu primjenjuje opći propis - Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad (Sl br. 18/91), te posebni prometni propisi, ako je samohodne strojeve potrebno registrirati za cestovni, željeznički ili vodni promet.

Zajednička karakteristika samohodnih strojeva je da imaju pogon na motor s unutarnjim izgaranjem ili na električnu struju (akumulatori), a uređaji za dizanje tereta uglavnom su na hidraulični pogon.

Samohodni strojevi s uređajem za dizanje ili prenošenje tereta se uvrštavaju u strojeve kod kojih su prisutne velike opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika uglavnom mehaničkog karaktera, a one su:

• mehaničke opasnosti od udara radnika pri manipulaciji teretom ili gaženja radnika strojem u pokretu zbog neispravnih uređaja za upravljanje i zaustavljanje ili zbog boravka radnika u radnom djelokrugu stroja;
• mehaničke opasnosti od pada tereta ili dijelova stroja na radnika zbog preopterećenja ili nepravilnog rukovanja ili zbog neispravne hidrauličke instalacije;
• mehanička opasnost od pada radnika sa stroja pri penjanju na stroj ili zajedno sa strojem zbog prevrtanja stroja na neravnom terenu.

U želji da se što prije i učinkovitije obave svakodnevne radne zadaće, ponekad se događa da se zanemaruju mjere zaštite na radu. Katkad je tako i jeftinije. No, kad se dogodi nezgoda, a ona vreba na svakome radnom mjestu, gube se radni dani, novac, a katkad nažalost i zdravlje i životi.

Opasnosti na radnom mjestu su one činjenice i stanja koja pod određenim uvjetima mogu ugroziti život i zdravlje radnika te mogu uzrokovati uglavnom fizičke ozljede. Konačno, odgovorne osobe i poslodavci snose i kaznenu odgovornost zbog zanemarivanja zaštitnih mjera koje propisuje zakon i koje čuvaju ne samo zdravlje radnika već i račune tvrtki.

U slučaju nezgode na radu ili profesionalnog oboljenja prvi cijenu plaćaju oni čije je zdravlje izravno ugroženo i njihove obitelji, no trošak bolovanja, izgubljenih radnih dana i odšteta za trajnija oštećenja u praksi uvijek uvelike nadmašuje uštedu koja se na papiru ostvaruje neadekvatnim provođenjem zaštitnih mjera, a i kazne za propuste utvrđene inspekcijskim nadzorom otežavaju poslovanje čak ako do nezgoda i ne dođe.

Nepotpunim i nestručnim sagledavanjem mogućih opasnosti koje se javljaju pri obavljanju radnih zadaća i mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se razina opasnosti svela na što niži stupanj, često se uz navedene ozljede, odnosno nezgode i nesreće na radu javljaju i veliki zastoji u tehnološkim procesima ili aktivnostima rada.

Pravilnom primjenom mjera zaštite na radu broj ozljeda svodi se na najmanju moguću mjeru ili se potpuno uklanja, a poslodavac, poduzetnik i odgovorna osoba oslobađaju se nepotrebnih troškova, grižnje savjesti i kaznene odgovornosti.

Potreba za izvođenjem zemljanih radova velikog obujma danas je sve veća i češća. Paralelno s razvitkom industrije i prometa sve više rastu i potrebe za zemljanim radovima velikog obujma. Ti radovi su od posebnog značaja kad su u pitanju objekti niskogradnje, poput prometnica, vodovodne i kanalizacijske mreže, hidrotehničkih objekata, melioracija i sl.

Tehnologija izvedbe zemljanih radova svakako je osobit zadatak za svaki pojedini objekt u odnosu prema njegovoj vrsti, veličini, složenosti i posebnosti, te lokaciji na kojoj se izvodi. Rješenje tehnologije izvedbe zemljanih radova za svaki pojedini objekt znači poseban zadatak koji valja riješiti u okviru pripreme rada u projektu organizacije građenja. Pri izvedbi masovnih zemljanih radova, tehnološko rješenje za određeni objekt je konkretan zadatak koji zahtijeva dobro poznavanje znanstveno-stručne discipline toga područja.

Građenje objekata još donedavno je bilo manje-više obrtnička djelatnost u koju tek sad razvitkom industrijskoga načina građenja prodire sve više strojni rad. Zemljani radovi i njima slični masovni radovi razvili su primjenu visoke mehaniziranosti velikih učinaka pojedinih strojeva. Zato je proučavanje tehnologije zemljanih radova zapravo proučavanje primjene pojedinih građevinskih strojeva i uređaja u međusobno povezanom djelovanju koje na kraju daje određeni (željeni) proizvod ili građevinu.

Zemljani radovi se uglavnom izvode s upotrebom građevinske mehanizacije, koja je zahvaljujući intenzivnom razvoju proizvodnje građevinskih strojeva dostigla vrlo visoke učinke, što je uvelike olakšalo, ali i znatno ubrzalo izvođenje radova.

Udio fizičkog rada u izvedbi zemljanih radova neznatan je i postoji jedino kod vrlo malih objekata, gdje zbog prostornih ograničenja nije moguće koristiti strojeve. Kad su posrijedi radovi u čvrstom materijalu i stijeni na raspolaganju nam stoji širok izbor strojeva visokog učinka.

Povećano rabljenje strojeva u gotovo svim aktivnostima u graditeljstvu povećava i potražnju za njima i konačno nabavku. Povećana nabavka strojeva potiče opet njihovu proizvodnju, stvarajući konkurentnost na tržištu, prisiljavajući proizvođače da proizvode sve praktičnije i svrhovitije strojeve. Povećanje potražnje za građevinskim strojevima na tržištu povećava i broj njihovih proizvođača, pa se često proizvode iste vrste strojeva uz razlike koje nisu plod tehničke inovacije i ekonomičnosti, već su tu u prvom redu komercijalni interesi.

Povećanje proizvodnje i po količini i po vrsti, težnja da se uz što manji utrošak energije uradi što više, uvjetovali su uvođenje i primjenu odgovarajućih sredstava i mehanizacije u svim djelatnostima.

U području unutarnjeg transporta i manipulacije materijalima, ta je primjena od izuzetnog značaja. Mnoštvo najrazličitijih sredstava koristi se u svim fazama rukovanja materijalima, od iskopa i transporta sirovina preko procesa obrade i skladištenja do krajnjeg potrošača. U cijelom tom lancu rukovanja materijalima, industrijska vozila i sredstva pretovarno-transportne mehanizacije sa osposobljenim rukovateljima, predstavljaju nezamjenjivu kariku.

Poznavanje vrsta i karakteristika transportno-manipulativnih sredstava, konstrukcije i sklopova, načina funkcioniranja pojedinih uređaja, načina rukovanja i upravljanja i drugo, preduvjeti su uspješnog i sigurnog rada.

Pod pojmovima transportno-manipulativna vozila, te pretovarno-transportna i građevinska mehanizacija podrazumijevaju se najrazličitija sredstva namijenjena svim fazama manipulacije materijalima kao što su:

• zahvat,
  
• podizanje,
  
• prijenos,
  
• pomicanje,
  
• slaganje,
  
• utovar iskop i ukop,
  
• graditeljstvo i ostalim djelatnostima.

Gotovo je nezamislivo spomenuti graditeljstvo, a ne pomisliti odmah i na građevinske strojeve, bez kojih graditeljstvo ne bi uopće moglo opstati. U početku su se rabile poluge, kotači i užad, a budućnost graditeljstva je u elektronici, daljinskom upravljanju, automatima i robotima. Primjena građevinskih strojeva zahtijeva temeljito poznavanje njihovih mogućnosti te poznavanje područja u kojima se radovi obavljaju, vrste radova i tehnologije što će se u radu primjenjivati.

U graditeljstvu postoji nekoliko temeljnih razloga koji utječu na korištenje građevinskih strojeva, primjerice:

• porast obujma radova, kao rezultat građenja suvremenih objekata potrebnih civilizacijskom društvu za njegov razvoj i daljnji napredak;
  
• zahtjev za ujednačenu kvalitetu, kao jamstvo za stabilnost, sigurnost i trajnost izgrađene građevine;
  
• socijalno-kulturni razlog, koji zahtijeva da se čovjeka oslobodi nehumanih i teških radova, kao što su radovi po kiši, hladnoći, blatu, u vodi i slično;
  
• ekonomski razlog, kao posljedica velikih potreba i želja, većih od mogućnosti, pa se racionalizacijom radova nastoji smanjiti taj raskorak;
  
• razvojni napredak industrijske proizvodnje, koja može proizvesti snažne, precizne i ekonomične građevinske strojeve, prilagođene zahtjevima tehnologije rada i ostalim potrebama.

Autor: Vladimir Đurovski dipl.ing.sig.