Kategorije potrošnje vode, vodovodni i kanalizacijski sustavi, zagađene otpadne vode

VODOOPSKRBNI I KANALIZACIJSKI SUSTAVI

Vodoopskrbni sustav je sustav objekata i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s osnovnim ciljem osiguranja dovoljne količine kvalitetne vode na što ekonomičniji način.

Vodoopskrbni sustavi sastoje se od slijedećih objekata:

Podjela vodoopskrbnih sustava prema vrsti vodoopskrbe:

Kategorije potrošnje vode:

Dakako, da bi se postigla odgovarajuća sigurnost sustava i iskoristile  sve  prednosti pojedinog materijala, cijevi koje se ugrađuju u vodovode, bez obzira na materijal izrade, moraju biti  zadovoljavajuće  kakvoće.  Pojam  kakvoće  često  se  krivo  razumije  i  rabi.

Kakvoća je u ovom slučaju, sposobnost cijevi da zadovoljava postavljene zahtjeve. Zahtjevi su obično regulirani normama, pravilnicima, projektima. Postavljanje viših zahtjeva na proizvod ne znači da je proizvod kvalitetniji. Zbog  velike  važnosti vodovodnih sustava, osnovni preduvjet kod nabave cijevi za vodovode trebala bi biti potvrda o ispitivanju ili potvrda o kvaliteti, i to za svaku šaržu ugrađenih cijevi. Uz to bi, što u  Hrvatskoj  nije  praksa,  pri  preuzimanju  proizvoda  valjalo  ustanoviti  provjeru  bar najosnovnijih karakteristika (dimenzije, površina, oštećenja).

Kod projektiranja vodovodnih sustava posebnu pažnju treba obratiti materijalima koji se u njega ugrađuju. Dobar izbor materijala rezultat je promišljenog sagledavanja zahtjeva koji se postavljaju na budući vodovodni sustav, od njegovih radnih karakteristika (radni tlak, temperatura, vanjska opterećenja, očekivano trajanje) do ukupne ekonomičnosti sustava. Ni jedan materijal za vodoopskrbne sustave koji postoji na tržištu nije besprijekoran.

Prednosti i mane svakog od postojećih materijala treba staviti u odnos sa zahtijevanim (projektiranim) karakteristikama cjevovoda i odabrati i ekonomski i glede sigurnosti najbolje rješenje. Svakako treba imati na umu da je pri tome kakvoća ugrađenog materijala jedini imperativ.

Pod pojmom kanalizacije podrazumijeva se skup inženjerskih građevina i mjera koje služe za:

Važno je da se pri transportu i dispoziciji otpadne vode ne ugrozi ekološka stabilnost područja sa kojeg se sakuplja otpadna voda i kojim se ona transportira te prijemnika u kojeg se disponira.

Prema porijeklu i karakteru zagađenja otpadne vode možemo podijeliti u:

Odvođenje otpadnih voda kanalizacijskim sustavom funkcionalno je povezano s vodoopskrbom, odnosno vodoopskrbnim sustavom.
 

Kanalizacijski sustav čini:

Smještaj kanalizacije u prometnici treba se sagledati u sklopu razmještaja svih instalacija u prometnici.

Kada se promatra samo smještaj kanalizacije treba se:

Izgradnja i priključenost stanovništva na javnu kanalizacijsku mrežu pokazuju trend rasta. U 2005. godini  ukupna dužina zatvorene kanalizacijske mreže iznosila je 5.996 km, a glavnih kolektora 1.314 km. U Hrvatskoj, priključenost na kanalizacijski sustav iznosi više od 40% (u prosjeku  70% u velikim gradovima te ispod 40% u naseljima s manje od 10 000 stanovnika). Priključenost stanovništva na uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je u porastu (ukupno 83 uređaja).

Prikupljene otpadne vode odvode se do uređaja za pročišćavanje ili se ispuštaju direktno u vodotoke i more, bez pročišćavanja. Pročišćavanjem otpadnih voda smanjuje se opasnost po zdravlje ljudi, onečišćavanje okoliša i ugrožavanje živoga svijeta.

U Hrvatskoj se samo 25% komunalnih otpadnih voda pročišćava. Uglavnom se provodi prvi, mehanički, stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda kojim se uklanja najmanji postotak onečišćujućih tvari. Udio mehaničkog pročišćavanja otpadnih voda znatno je povećan puštanjem u pogon uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba. Izgrađena su 34 uređaja s drugim stupnjem pročišćavanja. Pročišćavanje otpadnih voda trećeg stupnja, nažalost se još uvijek ne provodi. Kanalizacija je najkruća i po veličini najveća infrastruktura pa treba imati prednost nad ostalim instalacijama.