Svrha zaštite na radu je očuvanje zdravlja radnika na način da se spriječe ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u svezi s radom. U tom pogledu organizirano se provode mjere zaštite na radu a koje su regulirane zakonskim i podzakonskim aktima i tehničkim normativima, odnosno pravilima zaštite na radu(u nastavku: pravila).
Pravila se primjenjuju pri projektiranju i izradi sredstva rada, pri održavanju i ispitivanju sredstva rada i radnog okoliša, pri određivanju uvjeta koji se odnose na radnike i njihovo osposobljavanje. Primjenu pravila kontroliraju ustanove i institucije ovlaštene za nadzor nad provedbom pravila zaštite na radu.
Pravila se donose na nacionalnoj razini a djelomično su uvjetovana ratificiranim međunarodnim ugovorima. Približavanjem Europskoj uniji nastala je potreba dosljednije provedbe međunarodnih ugovora iz područja sigurnosti na radu i zaštiti zdravlja radnika.
Kao naučna disciplina, zaštita na radu spada u područje tehničkih znanosti. Tako gledajući, može se reči da je to multidisciplinarno područje, odnosno svako područje rada ima svoja pravila koja su vezana za područje zaštite na radu. Za ona područja kod kojih su iskazane povećane i specifične opasnosti, izrađena su posebna pravila zaštite na radu. O poznavanju propisanih pravila ovisi i uspješnost u provedbi mjera zaštite.
Područje zaštite na radu u RH uređeno je s više od stotinu pisanih pravila čija obveza provođenja je propisana važećim Zakonom o zaštiti na radu i pratećim propisima donesenim još davnih četrdesetih godina prošlog stoljeća. Zbog toga je do pojedinih propisa vrlo teško ili nemoguće doći. Propisi su objavljeni u službenim listovima ili narodnim novinama a nalaze se pohranjeni u podrumskim ili tavanskim arhivskim prostorima. Iz tih razloga javila se potreba sistematiziranja propisa i njihova pohrana na jedno mjesto. Svi propisi navedeni u ovoj knjizi snimljeni su na CD a njihovo pretraživanje omogućeno je pomoću autoriziranog računalnog programa.
Kod pripreme ove zbirke propisa, osim propisa koji direktno obrađuju područje sigurnosti i zaštite zdravlja, prikazani su i oni zakonski i podzakonski propisi koji su u direktnoj vezi s provedbom zaštite na radu, bez želje za detaljnijom obradom drugih područja (kao što je zaštita od požara, zaštita okoliša i dr.). Zakonski i podzakonski akti objavljeni u službenim listovima bivše Jugoslavije, navedeni su u izvornom obliku.
Sastavni dio ove knjige je compakt disk (CD), koji sadrži cjelovite izvorne tekstove obrađenih propisa. Propisi su doslovno prepisani iz dostupnih zbirki propisa. Radi lakšeg pregleda, uz svaki propis koji sadrži više poglavlja, posebno je izdvojen sadržaj. Za pregledavanje propisa izrađen je računalni program koji omogućuje pregled propisa prema vrsti, odnosno grupi propisa a sortiranje je omogućeno prema broju i godini usvajanja ili nazivu propisa. Također je omogućeno pronalaženje i pretraživanje propisa prema nazivu, broju, godini ili ključnoj riječi.
Radi kontinuiranog ažuriranja propisa CD se ne nalazi u kompletu s knjigom već se posebno naručuje. Na taj se način korisniku omogućuje da na CD-u budu sadržani svi propisi koji su objavljeni do dana isporuke CD-a.
UVOD
Nezaobilazan čimbenik modernog menadžmenta je zaštita zdravlja na radu i sigurnost u radnom okolišu. U tom pogledu sve značajnije mjesto zauzimaju metode sprečavanja ozljeda na radu i bolesti u svezi s radom. Za uspješnost provođenja tih mjera nužna je dobra organizacija i svrhovito ulaganje utemeljeno na jasnim i učinkovitim pravilima. Dakle, polazišna je osnova u zakonskoj i podzakonskoj regulativi.
Ulaskom stranog kapitala u nacionalnu privredu, nametnula se potreba standardiziranja mjera zaštite sukladno europskim standardima. Osnova za donošenje nacionalnih propisa postaju ratificirani međunarodni ugovori i prihvaćene konvencije.
U prvom dijelu knjige nalazi se popis konvencija i direktiva Europske unije koje se odnose na područje zaštite na radu. Dan je pregled 22 konvencije s njezinim brojem, nazivom i godinom donošenja. Uz dvadeset dvije nabrojane direktive dan je i njihov izvorni naziv na engleskom jeziku. U nastavku je iznijet popis pravilnika koji su doneseni na temelju važećeg Zakona o zaštiti na radu (N.N., br. 59/96., 94/96. i 114/03.) ali i sva ona pravila donesena po starom Zakonu a primjenjuju se kao provedbeni propisi. Primjena provedbenih propisa utvrđena je člankom 113. i 114. Zakona o zaštiti na radu a propisi objavljeni u Službenom listu bivše Jugoslavije preuzeti su Zakonom o preuzimanju saveznih zakona koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi, a objavljeni su u Narodnim novinama br. 53/91.
Propisi su podijeljeni u 4 grupe i 14 podgrupa, ovisno o području koje obrađuju. Uz svaki je propis navedeno gdje i kada je objavljen te područje koje obrađuje. Ukupno je obrađeno 147 propisa.
Na kraju knjige nalazi se indeks ključnih riječi s pripadajućim propisima.
U prilogu se nalaze upute za instalaciju i rad s računalnim programom, snimljeno na zasebnom CD-u. Pokretanjem programa, omogućen je uvid u izvorne tekstove obrađenih propisa.
Isječak iz knjige 23-25 strana….
1.VAŽEĆI PROPISI REPUBLIKE HRVATSKE S PODRUČJA ZAŠTITE NA RADU / SIGURNOSTI I ZDRAVLJA PRI RADU /
4.1 Osnovni propisi o zaštiti na radu
4.1.1 Državni inspektorat
Zakon o inspekciji rada (N.N. 59/96.)
Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo, poslovi, ovlasti, dužnosti i način rada inspekcije rada ministarstva nadležnoga za rad i posebni uvjeti za postavljenje u zvanje inspektora i višega inspektora.
Zakonom je određeno da je inspektor rada dužan razmotriti zahtjev u svezi s ostvarivanjem zaštite na radu te prava i obveza iz radnoga odnosa koji mu podnese poslodavac, radnik, radničko vijeće, sindikat, udruga poslodavaca, tijelo mirovinskoga, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, služba zapošljavanja te druge pravne osobe s javnim ovlastima i obavijestiti podnositelja zahtjeva o svome stavu i o mjerama, ako ih je poduzeo.
Zakon o državnom inspektoratu (N.N. 76/99.)
Ovim se Zakonom uređuju inspekcijski poslovi, ustrojstvo i način rada Državnog inspektorata.
Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na nadzor obavljanja poslova i provedbu propisa o: prometu robom, radu i zaštiti na radu, elektroenergetici, rudarstvu, posudama pod tlakom, stočarstvu i vinarstvu, slatkovodnom i morskom ribarstvu, šumarstvu i lovstvu, šumskom sjemenu i šumarskom sadnom materijalu, obračunu, naplati i uplati boravišne pristojbe i o ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti.
Državni inspektorat u području rada i zaštite na radu nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i radnika (radni odnosi i zaštita na radu), a posebice primjenu propisa koji se odnose na:
obvezu poslodavca da radnike u propisanim rokovima prijavljuje nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,
radno vrijeme, plaće, zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i dr.,
uvjete rada, zaštitu radnika, sigurnost i zaštitu zdravlja radnika,
osobito zaštitu zdravlja malodobnika, žena i invalida.
Radi obavljanja poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, ovim Zakonom ustrojavaju se područne jedinice Državnog inspektorata, i to:
područna jedinica sa sjedištem u Rijeci u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Istarske, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije,
područna jedinica sa sjedištem u Splitu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije,
područna jedinica sa sjedištem u Osijeku u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije,
područna jedinica sa sjedištem u Varaždinu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije,
područna jedinica sa sjedištem u Zagrebu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektora državnog inspektorata (N.N. 38/00.)
Pravilnik se primjenjuje na temelju članka 56. stavak 2. Zakona o Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 76/99.).
Ovim je Pravilnikom propisan sadržaj, oblik i način vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama koje su obavili, odnosno poduzeli inspektori Državnog inspektorata.
Naputak o načinu pečaćenja kada se rješenje inspektora državnog inspektorata izvršava pečaćenjem (N.N. 38/00.)
Naputak je donesen na temelju članka 56. stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu (»Narodne novine« broj 76/99).
Naputkom se propisuje način i postupak pečaćenja inspektora Državnog inspektorata, kada se:
izvršno rješenje, kojem je predmet nenovčana obveza i koje se prema naravi obveze može izvršiti neposrednom prinudom, izvršava pečaćenjem,
istim rješenjem, kojim je izrekao određenu mjeru, privremeno do otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, može pečaćenjem zatvoriti prostorije i onemogućiti korištenje postrojenja, uređaja i opreme za rad u kojima se ili kojima se obavlja djelatnost i
u svrhu osiguranja provedbe izrečene zabrane, može zapečatiti radne prostorije i prostore, odnosno strojeve i uređaje.
Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata (N.N. 70/01.)
Ovom Uredbom uređuju se: unutarnje ustrojstvo Državnog inspektorata, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica u sastavu Inspektorata i njihov djelokrug rada, način upravljanja tim jedinicama, te okvirni broj državnih službenika i namještenika potreban za obavljanje poslova iz djelokruga rada Inspektorata.
Knjiga (meki uvez): 50,00 kn Komplet (knjiga+CD-ROM): 300,00 kn
Sponzorirani članci 
