|
Poslodavac je dužan organizirati edukaciju iz pružanja prve pomoći
Prema Zakonu o zaštiti na radu objavljenom u Narodnim novinama 59/96 od 17.07.1996. godine u članku 62 u stavcima od 1 - 4, poslodavac je dužan organizirati edukaciju iz pružanja prve pomoći za slučaj ozljede na radu ili iznenadne poremećaje zdravstvenog stanja, do upućivanja na liječenje. Na radilištu ili na radnom prostoru, gdje boravi istodobno do 20 zaposlenika, najmanje jedan od nih treba biti osposobljen i u tom slučaju određen kao odgovorna osoba za pružanje prve pomoći. Kada postoji više radnih prostora s manjim brojem zaposlenika ovo pravilo se prilagođava potrebama. Poslodavac je nadalje obavezan osigurati propisani sanitetski materijal, pohranjen u kutijama za prvu pomoć i dostupan odgovornoj osobi koja je položila takvo medicinsko obrazovanje. Prva se pomoć pruža «po pravilima medicinske doktrine», iako je u ovom slučaju ne pruža stručno medicinsko osoblje. Usvojeno teoretsko znanje i praktične vještine namijenjene su primarno saniranju povreda na radu, no koristit će svakome i u raznim životnim situacijama, kada bude ugrožen život ili zdravlje nas samih ili drugih osoba Ne pružanje prve pomoći unesrećenima, može rezultirati Zakonom propisanim sankcijama, no svatko će to učiniti prije svega zbog čovječnosti. Zato, stjecanje medicinskog znanja na ovakvim seminarima, može u danoj situaciji biti od životne važnosti. No, ako se zateknemo, npr, noću sami u automobilu na nepoznatom području (a svjedoci smo neke nesreće) i bojimo se izići van zbog raznih nepredviđenih okolnosti, tada nazovimo s prvog dostupnog telefona Hitnu medicinsku pomoć (u Hrvatskoj je broj Hitne medicinske pomoći 94 ili Policiju, telefonski broj 92) i kratko objasnimo: - Što smo na mjestu nesreće vidjeli,
- Najbliže lociramo mjesto gdje se nesreća dogodila.
Tako se nismo izložili eventualnoj opasnosti a opet smo iskazali humanost. Ponekad se osobe pitaju što učiniti u raznim situacijama i okolnostima? Možda ćemo vješto primijeniti stečeno znanje, možda samo pozvati stručnu medicinsku pomoć ili povrijeđenog odvesti do liječnika. To uvijek s posebnom pozornošću prosuđujemo. POJAM I ZNAČENJE PRVE POMOĆI OZLIJEĐENIM OSOBAMA Prva pomoć je usvajanje osnovnog medicinskog i teoretskog znanja i praktične vještine, radi spašavanja života i zdravlja ozlijeđene osobe. Od najvećeg je značenja, da osoba koja pruža prvu pomoć, sačuva prisebnost i razboritost, kako i sama ne bi postala bespomoćnom žrtvom ili svojini postupanjem pogoršala zdravstveno stanje ozlijeđenoga ili skrivila njegovu smrt. Pravilo «Primum nihil noeerc» ili u prijevod s latinskog «prije svega ne štetiti» uvijek treba imati na umu. Posebice treba svrsishodno postupati ako je više ozlijeđenih, te istodobno usmjeriti pozornost na osobe, kojima je pomoć zaista najpotrebnija, dakle kojima je ugrožen život a tek onda zdravlje. Nakon pružanja prve pomoći uvijek potražimo liječnika, bez obzira dali je nužno potrebna stručna pomoć ili samo pregled ozlijeđene osobe i daljnje smjernice. Neke ozlijede čine se u prvim trenucima bezopasne, no uvijek postoji mogućnost kasnijih komplikacija Zato, neka liječnik bude taj koji odlučuje o daljnjem tretmanu.
Temeljna pravila prve pomoći - utvrditi stanje svijesti ozlijeđenih;
- umiriti i ohrabriti ozlijeđenog ako je pri svijesti;
- brzim zapažanjem utvrditi postoji li neposredna životna opasnost na mjestu nesreće
(rušenje zgrade, požar, otrovni plinovi i pare u okolini, prijeteća eksplozija,
neprekinuti tijek električne struje, urušavanje tla itd. ) - prvu pomoć pružamo ozlijeđenoj osobi ako je ikako moguće na mjestu nesreće i u
položaju u kojem smo zatekli; - okrenuti osobu u stabilni bočni položaj (da se ne uguši) osim ako po prirodi ozlijede
pretpostavljamo daje ozlijeđena kralježnica ili su nastali prijelomi drugih kostiju: - tekućinu, to znači vodu ili bezalkoholne napitke dajemo u gutljajima samo kad je
osoba pri svijesti ili samo joj zaustaviti krvarenje.
Autor: Vladimir Đurovski dipl.ing.sig. |
Zaštita na radu 
