Glavni izbornik
Naslovnica
O nama
Kontakt
Marketing
Vijesti
Forum
webLinkovi
Događanja
Zakoni i pravilnici
Poslovni izbornik
Tvrtke i obrti
Katalog proizvoda
Pitanja i odgovori
Sponzorirani članci
Stručni izbornik
Zaštita na radu
Zaštita od požara
Zaštita okoliša
Tjelesno tehnička zaštita
Sigurnost općenito
Stručni članci, vijesti i osvrti
Tražilica
Ankete
Stanje u području zaštite i sigurnosti na radu u Republici Hrvatskoj je:
 
Prijava





Zaboravili ste šifru?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.
Gostiju online: 2
Naslovnica arrow Stručni članci, vijesti i osvrti arrow Zvučna izolacija zgrada - primjeri iz prakse
Zvučna izolacija zgrada - primjeri iz prakse PDF Ispis
Autor: Darije Varžić   
Četvrtak, 24 Travanj 2008

Zvučna zaštita u projektnoj dokumentaciji

 

 

Prekomjerna razina buke u radnom i životnom prostoru danas je jedan od najistaknutijih problema u zaštiti zdravlja i u zaštiti ljudi od ometanja. Uzroci prekomjernih razina buke u višestambenim objektima mogu biti različiti. Jedan od uzroka je izvedba pregrada (razdjelnih i fasadnih zidova) i međukatnih konstrukcija s nedovoljnim vrijednostima zvučne izolacije od zračnoga zvuka. Međukatne konstrukcije mogu zbog loše izvedbe plivajućih podova biti uzrokom pojave prekomjernih razina buke u susjednim prostorima.

Rad na zgradu vezanih servisnih uređaja (uređaji za dovod i odvod vode, uređaji za opskrbu energijom, uređaji za zagrijavanje, prozračivanje i klimatizaciju prostora, dizala, vrata na motorni pogon, i sl.) može isto tako biti uzrokom previsokih razina buke u samoj zgradi, ali i u susjednim stambenim objektima. Suvremeni materijali i tehnologija izgradnje omogućuje, uz poznavanje fizikalnih zakonitosti širenja zvuka, izvedbu zgrada u kojima je buka unutar dopuštenih razina. U radu su prikazani načini za sprječavanje pojave navedenih problema- izvedba pregradnih elemenata (jednostrukih, dvostrukih ili višestrukih) s odgovarajućim vrijednostima zvučne izolacije, pravila pri izvođenju plivajućih podova s primjerima iz prakse.

 

UVOD

Jedna od bitnih komponenti kvalitete stambenih zgrada je i akustička kvaliteta čiji značaj ovisi o namjeni zgrade i okruženju u kojem se nalazi. U najčešćim objektima - stambenim i poslovnim zgradama akustička kvaliteta je definirana Zakonom, pravilnicima i normama. Norma s obveznom primjenom HRN UJ.6.201. za stambene i boravišne prostorije u navedenim tipovima zgrada definira akustičke kriterije koji moraju biti zadovoljeni.

Zaštiti od buke potrebno je posvetiti dužnu pažnju već u fazi projektiranja zgrada. Odgovarajući projekt osnovna je pretpostavka za izgradnju zgrada kod kojih su zadovoljeni unaprijed definirani akustički kriteriji. Na činjenicu kolika je važnost tog segmenta ukazuje i činjenica da  projektna dokumentacija mora proći dodatnu provjeru - pregled od strane ovlaštenog revidenta.

Sama izgradnja je drugi odlučujući čimbenik od koje ovisi hoće li projektom definirani kriteriji biti zadovoljeni. Ključnu ulogu u ovom dijelu ima izvođač radova, ali i nadzor koji prati samu izgradnju i korigira moguće propuste izvođača općenito, pa i u segmentu akustike.

Temeljem dugogodišnjeg iskustva u obavljanju mjerenja zvučne izolacije zgrada utvrđeno je koji su elementi kod kojih nema odstupanja u odnosu na definirane kriterije, ali i gdje su najčešći propusti i problemi. Ovaj rad ima za cilj ukazati na najčešća odstupanja koja se javljaju kod izvedenih zgrada, uzrokovana lošim projektnim rješenjima ili lošom izvedbom.

 

ZVUČNA ZAŠTITA U PROJEKTNOJ DOKUMENTACIJI

Zvučna zaštita u projektnoj dokumentaciji mora imati svoje mjesto još na razini projektnog zadatka. Pri tom, u slučaju jednostavnijih zgrada, kao što su manji stambeni i stambeno-poslovni objekti, razina definiranosti akustičkih zahtjeva u normama iz područja akustike u građevinarstvu je takva da je, čak i ako se propusti spominjanje zvučne zaštite u projektnom zadatku, obveza projektanta sasvim jasna. Ipak i u takvim slučajevima postoji mogućnost da investitor postavi zahtjeve glede zvučne zaštite koji su stroži od onih minimalnih koje propisuju norme pa je projektni zadatak mjesto gdje se to utvrđuje.

 

Projektiranje zvučne zaštite građevinskih objekata predstavlja zadatak koji se u određenoj mjeri razlikuje od ostalih projektantskih poslova. Svi fizički elementi koji utječu na prolazak zvuka kroz građevinski objekt, odnosno, koji određuje kvalitetu zvučne zaštite u njemu, predstavljaju predmet rada drugih projektanata, izvan područja akustike. Sredstva kojima se podiže akustička kvaliteta sastavni su dio konstrukcije, arhitekture, interijera, strojarskih instalacija, vodovoda i kanalizacije. Svaki od njih može na svoj način narušiti kvalitetu zvučne zaštite.

Radi navedenog se može zaključiti kako projektiranje u području građevinske akustike nije nezavisan proces i kao rezultat ne daje dokument na razini glavnog projekta, nego se javlja kao užestručna konzultantska djelatnost u procesu rada ostalih projektanata. To nadalje znači kako nije moguće izolirano raditi na nečemu što bi se zvalo akustičko projektiranje. Projektant zvučne zaštite je savjetnik koji u procesu projektiranja treba usmjeriti ostale projektante, svakog u svom području, rješenjima koja osiguravaju zahtijevanu akustičku kvalitetu. On je ujedno i "policajac" koji mora kontrolirati sva rješenja relevantna za zvučnu zaštitu.

Ono što se pri izradi projekta zgrade izdvaja kao nezavisan rad akustičkog konzultanta je obrazloženje mjera kojima je postignuta tražena akustička kvaliteta, razni tehnički uvjeti za izvođenje radova i akustički uvjeti za pojedine specifične dijelove objekta. Sve se to treba nalaziti u posebnom dijelu projekta koji se naziva Elaborat zvučne zaštite. Ovaj se elaborat, uobičajeno, uvezuje s ostalim elementima građevinske fizike.

 

Kako bi Elaborat zvučne zaštite bio svrhovit dio projektne dokumentacije mora sadržavati nekoliko važnih poglavlja. To su:

  • - akustički kriteriji za pregradne konstrukcije u objektu,
  • - dokazi kako projektirani objekt zadovoljava traženim kriterijima,
  • - akustički kriteriji za prozore i vrata u objektu,
  • - akustički uvjeti za projektiranje i izvođenje instalacija koje se nalaze u objektu.

 

Ovo su obvezni dijelovi koje mora sadržavati svaki Elaborat zvučne zaštite. Svaki od ovih dijelova ima podlogu u određenim zahtjevima za informacijama koje projektna dokumentacija mora pružiti osobama koje provode tehnički nadzor i izvođačima radova na objektu.

 

Akustički kriteriji koji vrijede u dijelovima objekta ili u objektu u cjelini predstavljaju polazne podatke za projektiranje.

Skup akustičkih kriterija u elaboratu znači:

  • - minimalne zahtijevane vrijednosti vrednovanih indeksa zvučne izolacije pregrada,
  • - maksimalne dopuštene vrijednosti normaliziranih razina udarnog zvuka,
  • - maksimalno dopuštene razine buke u objektu,
  • - maksimalno dopuštene razine buke izvan objekta,
  • - akustičke zahtjeve za prozore i vrata,
  • - druge kriterije, ako postoje.

 

Potpuni skup akustičkih kriterija za objekte standardnih namjena utvrđen je relevantnim normama i pravilnicima. Zadatak akustičkog konzultanta je utvrditi koji od njih se odnose na predmetni objekt i u kojim njegovim dijelovima. U elaboratu se na samom početku svi oni moraju redom navesti.

Nakon navođenja kriterija u elaboratu trebaju biti prezentirani potrebni dokazi zadovoljavaju li, zidovi, međukatne konstrukcije i ostali projektirani pregradni elementi, postavljane kriterije. Postoje četiri načina dokazivanja akustične kvalitete zvučne zaštite: proračuni, podatci dobiveni mjerenjem, podatci iz literature i paušalne mjere koje je teško dokazati proračunom, ali su iskustveno provjerene.

Posebno poglavlju u elaboratu mora sadržavati sve akustičke zahtjeve koji se odnose na kvalitetu prozora i vrata. U tom smislu potrebno je redom nabrojati sve pozicije na kojima se javljaju vrata i prozori određene zvučne izolacije, navedeni prema kategorijama iz norme HRN U.J6.201.

Postoje okolnosti kada u Elaboratu zvučne zaštite moraju biti definirani svi akustički zahtjevi koji se odnose na instalacije, ponajprije strojarskih sustava, ako postoje u objektu. Ako u instalacijama postoje kritična mjesta potrebno je točno odrediti način montaže, način obrade prodora kroz pregrade i sl.

U nekim objektima javljaju se posebni zahtjevi koji se odnose na izvođenje radova na akustički osjetljivim specifičnim pozicijama u objektu. U praksi se to najčešće odnosi na plivajuće podove, pregradne zidove od lakih materijala i "sendvič" konstrukcije, spuštene stropove i sl. Na takvim dijelovima objekta zvučna zaštita često ovisi o načinu izvođenja detalja koji se ne mogu definirati u standardnim prezentacijama arhitektonsko - građevinskog projekta.

 

Autor:  

Darije Varžić,

Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek

 

Stručni rad za Međunarodni stručni skup „Zaštita na radu u graditeljstvu“ Bizovac, 2007.

 
« Prethodna   Slijedeća »