Upute o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinski nadzirana elektroenergetska postrojenja

Ove upute odnose se na posebne uvjete za zaštitu od požara koje se primjenjuju na daljinski vođena i daljinski nadzirana elektroenergetska postrojenja u čijem krugu se ne nalazi osoblje zaduženo za nadzor i upravljanje aparatima i uređajima i to:

IZRAZI U TEKSTU IMAJU SLIJEDEĆE ZNAČENJE:

Daljinsko vođenje (telecontrol):
opći je naziv koji se odnosi na daljinski nadzor i upravljanje aparatima i uređajima postrojenja iz jednog mjesta, koristeći prijenos informacija pomoću telekomunikacijske tehnike. Daljinsko vođenje podrazumijeva bilo koju kombinaciju komandi, alarma, indikacija, mjerenja, zaštite i slično.

Daljinskt nadzor (telemonitoring):
nadzor pogonskog stanja sustava (aparata i uređaja) ili njegovog dijela, posredovanjem telekomunikacijske tehnike.

Daljinsko upravljanje (telecommand):
promjena stanja aparata i uređaja u elektroenergetskom postrojenju posredovanjem telekomunikacijske tehnike.

Nadzor (monitoring):
nadgledanje sustava ili dijela sustava radi utvrđivanja ispravnog rada sustava uz otkrivanje neispravnog rada koje se ostvaruje mjerenjem veličina sustava i uspoređivanjem izmjerenih vrijednosti s odredenim vrijednostima tih veličina.

Ručno upravljanje (manualcontrol):
upravljanje koje zahtijeva direktno ili indirektno djelovanje čovjeka na izvršni uređaj.

Uređaj koji može prouzročiti požar:
smatra se svaki uređaj koji zbog oštećenja ili kvara na njemu tijekom eksploatacije može izazvati zapaljenje samog uređaja, medija u kojem se uređaj nalazi ili je njegov sastavni dio, te materijal na kome se uređaj nalazi ili ga takav materijal okružuje.

Automatski javljač požara:
je dio sustava koji neprekidno ili u određenim vremenskim razmacima prati odgovarajuće fizikalne i kemijske promjene omogućavajući otkrivanje požara u nadziranom prostoru.

Ručni javljač požara:
je uređaj za ručno (radnjom čovjeka) aktiviranje vatrodojavnog sustava u slučaju pojave požara.

Uređaj za nadzor i upravljanje:
komunicira s javljačima požara (ručni ili automatski), nadzire ispravnost primarnih vodova, obavlja svjetlosno i zvučno uzbunjivanje u određenom prostoru i prenosi informaciju o požaru na paralelne signalizatore (sinoptički tablo, CDU, vatrogasna jedinica i drugo).

Dvozonska ovisnost:
je mjera za sprečavanje lažnog alarmiranja. Aktiviranjem automatskog javljača požara iz jedne zone štićenja javlja se samo signalizacija koja ne znači požar. Međutim aktiviranjem drugog automatskog javljača požara iz iste zone štićenja, ali druge električne petlje, uključuje se opći alarm koji označava požar u nadziranom prostoru pa se mogu uključiti i upravljačke funkcije uređaja za nadzor i upravljanje (isključenje napajanja mjesta požara i/ili uključenje stabilnog sustava za gašenje požara).

Ukupno požarno opterećenje:
ukupna je toplina koja se može osloboditi iz kalorične moći svega upaljivog materijala u promatranom prostoru (soba, stan, skladište, etaža, zgrada itd.), bez obzira pripada li taj materijal konstrukciji ili ne.

Specifično požarno opterećenje:
Prosječan je iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine (sobe, stana, skladišta, etaže, zgrade itd.). Način proračuna ukupnog požarnog opterećenja i podjela prostora u grupe prema požarnom opterećenju određeni su HRN U.J1.030.

Požarni sektor:
je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se samostalno tretira s obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od požara, a odijeljen je od ostalih dijelova objekta protupožarnim konstrukcijama.

Dimni sektor:
je prostor ispod stropa ili krova što ga tvore zavjese koje služe za sprečavanje širenja dima i topline.

Teško zapaljiva tvar:
osobina je tvari da može gorjeti samo uz duže vrijeme prisutnosti izvora paljenja. Uklonimo li izvor paljenja prestaje gorjeti.

Negoriv materijal:
je svaki onaj koji tokom trajanja ispitivanja na pet uzoraka prema HRN U.J1.040. ne uzrokuje bilo koju od četiri dolje navedene pojave:

- povišenje temperature peći za 50 K (50^oC) ili više od početne temperature peći;

- povišenje temperature na površini uzorka od 50 K (50^oC) ili više od početne temperature peći;

- plamen koji bi trajao duže od 10 s neprekidno;

- gubitak mase uzoraka veći od 50% u odnosu na prosječnu početnu masu uzorka poslije hlađenja u eksikatoru.

Sigurnosno osvjetljenje:
zajednički je naziv za pomoćno i panično osvjetljenje.

Pomoćno osvjetljenje:
je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na pomoćni elektroenergetski izvor napajanja, a osigurava propisima određeno najmanje osvjetljenje.

Panično osvjetljenje:
je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na akumulatorske baterije (centralne ili pojedinačne), a osvjetljava najkraći put za izlazak iz elektroenergetskog objekta.