Državni inspektorat kreće s provjerama radnih mjesta nakon lipnja 2009. g

Osnovni sigurnosni zahtjevi za radnike koji većinu svog radnog vremena provedu pri radu na računalima propisani su Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom ("Narodne novine" br. 69/2005). »Radnik« je osoba koja pri obavljanju poslova koristi računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana.

Od sredine 2005. godine kad je donesen, Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika pri radu s računalom, još uvijek nije aktiviran. Ne radi se o tome da se zakon ne provodi, već je hrvatskim tvrtkama dano vremensko razdoblje u kojem bi se trebala provesti evaluacija stanja. Tek bi se nakon toga trebalo krenuti u promjene, koje će spriječiti narušavanje zdravstvenog stanja zaposlenika. Iako još imaju vremena, poslodavci bi se trebali požuriti.

Državni inspektorat kreće s provjerama radnih mjesta nakon lipnja 2009. godine.

Mnogi od nas vjeruju da je rad s računalom potpuno siguran, bez nekih osobitih opasnosti po zdravlje radnika. Nažalost, situacija je bitno drugačija, rad na računalu može biti iznimno opasan ukoliko se ne poštuju standardi koje predviđa zakon.

Ovaj problem je specifičan jer se ne radi o kratkotrajnoj posljedici, poput pogibije, loma ili amputacije pri obavljanju posla. Pitanje dugoročnog zdravlja zaposlenika dolazi u prvi plan upravo u radu s računalom. Jer, iako će poslodavac rijetko imati kratkotrajnu povredu na radu zaposlenika s računalom, posljedice neadekvatnog radnog mjesta ostavit će dugoročne posljedice na njihovo zdravlje, čime će se smanjiti i dugoročna efikasnost tvrtke. Najčešće stradaju kralježnica, oči, zglobovi i dijelovi šake.

Pitanja o djelovanju na ljudsko zdravlje uglavnom se odnose na tri područja:

• opasnost od zračenja,

• štetno djelovanje na vid,

• oštećenje mišićno-koštanog sustava.

Elektromagnetsko zračenje VDT sustava

Pri radu s računalom često se naglašava problem elektromagnetskog zračenja koji potječe od raznih komponenti kao što su monitori ili u posljednje vrijeme uređaji na bežično povezivanje (wireless sustavi), koji rade na principu radio valova.

Kad su u pitanju računala, krivac za zdravstvene probleme koji se vežu uz elektromagnetsko zračenje je monitor. U području zaštite na radu monitore često nazivamo videoterminalima (VDT Video Display Terminals).

Elektrostatska polja koja se stvaraju prilikom rada VDT–a smatraju se ozbiljnijom prijetnjom po zdravlje korisnika računala ukoliko se radi o poljima visoke frekvencije (štetna djelovanja elektromagnetskih polja visokih frekvencija dokazana su npr. kod mobilnih aparata). Ukoliko su u pitanju polja niske frekvencije (podrazumijeva se dugotrajnija izloženost izvoru zračenja), novija istraživanja pokazuju kako se takva vrsta elektromagnetskog zračenja smatra potpuno ravnopravnim, čak i opasnijim od onoga s visokim poljima frekvencije.

Važno je napomenuti da u struci ipak prevladava mišljenje kako elektromagnetska polja koja se stvaraju prilikom rada monitora računala ne predstavljaju veći rizik po zdravlje korisnika računala, ali podrazumijeva se preporuka za što kraći i oprezniji rad.

Štetno djelovanje na vid

Pri radu na terminalu javlja se naprezanje očiju, simptomi tzv. „Sindrom računarskog vida“ (Computer Vision Syndrome - CVS) obuhvaćaju zamor očiju, suhe oči ili pretjerano lučenje suza, crvenilo i peckanje, osjetljivost na jako osvijetljenje, mutan vid, usporeno fokusiranje objekta, glavobolje, poremećaj percepcije boja itd.

Osim kvalitete računalnog monitora, što je očigledna stavka kad govorimo o čuvanju očiju pri radu s računalima ili videoterminalima, veliki je značaj pravilnog osvjetljenja prostorije i radnog mjesta.

Najozbiljniji od uzroka ovog problema smanjena je učestalost treptanja oka dok osoba radi na računalu. Treptanjem u principu razmazujemo suze preko površine oka i stvaramo glatku i optički čistu površinu koja nam omogućava dobar i bistar vid. Često dolazi do potrebe da sadržaj koji obrađujemo prijeđemo i obradimo u što je kraćem mogućem roku (pri radu na računalu), te pri tome trepćemo i do tri puta manje nego što je to uobičajeno i upravo zbog toga dolazi do sušenja oka i osjećaja peckanja. Drugi po značaju uzročnik problema povezanih s tegobama vida su refleksija i blještanje monitora računala od kojih se oko automatski brani žmirkanjem, „škiljenjem“. Za zaštitu od bliještanja i refleksije, video terminal mora biti postavljen na mjesto na kojem na njega neposredno ne pada dnevno svjetlo od prozora ili umjetno svjetlo od svjetiljke.

Okolina u kojoj se radi s videoterminalima mora biti dobro osvijetljena, s najmanje 200 do 300 luksa. Radni stol mora biti odgovarajuće visine i takve izvedbe da površina ne bliješti i da nema refleksije. Pri radu je potrebno održavati pravilan razmak između očiju i zaslona te između očiju i tipkovnice. Taj razmak je u praksi dosta velik i iznosi od 45 do 70 cm, ali je optimalan razmak oko 50 cm.

Oštećenje mišićno-koštanog sustava

Ljudsko tijelo je stvoreno za pokret, pa produženi statički položaj tijela operatera za vrijeme sjedenja izaziva određeni umor. Zadržavanje bilo koje skupine mišića u istom položaju dulje vrijeme uzrokuje pojavu umora.

Prema stručnoj literaturi, najznačajnije i najopasnije su bolesti kralježnice.

Mjesto rada s videoterminalom, odnosno računalom mora biti opremljeno u skladu s ergonomskim zahtjevima, kako bi se tijelo pri radu što je moguće manje umaralo. Kako se radi o poslovima koji se obavljaju u sjedećem položaju, najvažniji dijelovi namještaja su stol, koji naravno mora biti određene visine, te pokretni stolac ergonomske izvedbe na kojem je moguća prilagodba sjedala i naslona. Ruke pri tome moraju biti tako postavljene da nadlaktica i podlaktica čine kut oko 90° ili više.

Na stolu mora biti dovoljno mjesta za rad, a sav pribor smješten tako da se spriječi prisilni položaj tijela. Ispod stola mora biti dovoljno mjesta za noge. Tipkovnica postavljena na stol ne smije biti viša od 3 cm. Za radnike se preporučuju češći kraći odmori tijekom radnog vremena, izvan radnog mjesta ili s isključenim ekranima, npr. svaka 2 sata, uz moguću primjenu lakih tjelesnih vježbi.

Kao i kod svih opasnosti, prevencija je najdjelotvorniji oblik zaštite. Ispravnim i pravodobnim preventivnim mjerama ne dopušta se nastanak oštećenja zdravlja radnika i omogućava se da se znakovi bolesti otkriju u početnoj fazi.

Za MagazinPlus - www.zastita.com.hr