Provedba mjera zaštite na našim gradilištima

Svako je gradilište nalik na svojevrsnu tvornicu, pa je nužna svakodnevna organizacija i kontrola poslova, kako bi se izbjegle poteškoće i zastoji u građenju, a prije svega ozljede i nesreće pri radu. Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnih procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite, te nadređenih mjera i uputa poslodavaca.

Zaštite na radu je multidisciplinarno područje, pa primjena i provedba svih njenih oblika obvezuje svakog poslodavca (imaju najveći raspon dužnosti), ovlaštenike poslodavaca, stručnjake ZNR, sve radnike, povjerenika radnika, kao i specijalistu medecine rada i inspektore rada.

No, treba razlikovati odgovornost koja obvezuje poslodavce i/ili ovlaštenike ili stručnjake ZNR od provedbe mjera zaštite na radu koja svakodnevno obvezuje sve sudionike radnih procesa. Svaki poslodavac mora osigurati provedbu zaštite na radu, neovisno o broju zaposlenih na svim mjestima i prostorima pod neposrednim i posrednim nadzorom poslodavca na kojima se zaposlenici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada.

Odgovornost se može u određenim slučajevima delegirati, ako nisu u pitanju posebno rizične tehnologije (prenošenje ovlasti i poslova na ovlaštenika ili ugovorna suradnja s ustanovom za poslove zatite na radu za poduzeća do 50 zaposlenih, zapošljavanje stručnjaka zaštite na radu za poduzeća s 50 do 250 zaposlenih ili organziranje službe zaštite na radu u poduzećima s više od 250 zaposlenih), ali ni to potpuno ne isključuje poslodavca od odgovornosti.

Pri organizaciji gradilišta postoje pravila ZNR koja uvijek treba nastojati poštivati:

 
Na gradilištima na kojima ne postoji mogućnost za uskladištenje građevinskog materijala u potrebnim količinama, treba ga dopremati samo toliko koliko se može složiti bez zakrčavanja prilaza i prolaza i bez opasnosti od rušenja.

Ako su pomoćni pogoni na gradilištima izrađeni u cjelini ili djelomično od zapaljivog materijala, sukladno postojećim propisima, moraju se na gradilištu poduzeti potrebne mjere za zaštitu od požara.

Eklektrični uređaji moraju biti zaštićeni od atmosferskih nepogoda, a sklopke za isključivanje i isključivanje pogonske struje moraju biti postavljene u ormarima na pristupačnom mjestu.

Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu detaljno propisuje pravila sigurnog rada za sve vrste građevinskih radova (zemljane, zidarske, tesarske, skelarske, armiračke, betonske, krovne, montažne, rušenja, te posebno cestogradnju, mostogradnju i tunelogradnju), te općenito za rad sa strojevima i ručnim alatima, kao i radove s opasnim tvarima i u svezi električnih instalacija na gradilištu.

U cilju uspješnijeg provođenja i praćenja zaštite procesi unutar sustava građevinskog izvoditelja trebaju biti jasno definirani (suglasno ISO normama).

Uvijek je poželjno vođenje dokumentacije s podacima o radnicima, strojevima i drugom važnom za zaštitu na radu.

U tu svrhu postoje tipizirani obrasci kao što su evidencijski kartoni o osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način (EK –1), o radniku raspoređenom na poslove s posebnim uvjetima rada (EK –2), o ispitivanju oruđa za rad s povećanim opasnostima (EK –4), o ispitivanju radne okoline (EK –5) i o ispitivanju osobnog zaštitnog sredstva (EK –6), te obavijest o promjeni na sredstvu rada (OIR –3).

Za evidenciju u svezi skela služe kontrolni listovi za pregled skele i kontrolna knjiga za skelu.

Pismeno treba regulirati i obveze izvršavanja ZNR sa svim podizvoditeljima na gradilištu. Oni trebaju dostaviti glavnom izvoditelju podatke o svojim radnicima i strojevima koji će sudjelovati na projektu.

Podatci o radnicima podrazumjevaju identitet radnika, radno mjesto na kojemu radi, broj uvjerenja za rad na siguran način, broj uvjerenja za pružanje prve pomoći, te broj liječničke svjedodžbe za poslove s posebnim uvjetima rada (ukoliko radnik iste obavlja).

Podatci o strojevima s povećanom opasnošću sastoje se od identiteta stroja, tvorničkog broja, broja uvjerenja ispitivanja, datuma provođenja ispitivanja i datuma kada je ponovno potrebno provesti ispitivanje. Ako glavni izvoditelj želi dio odgovornost u organiziranju, provođenju i nadzoru nad ZNR prenjeti na svoje kooperante potrebno je ostaviti odgovarajući ¨pisani trag¨.

Da bi se sve odvijalo kako je predviđeno pomaže interna kontrola od strane stručnjaka ZNR. Interni nadzor u obilasku gradilišta, zajedno s voditeljem građenja, provjerava rade li radnici u skladu s ZNR i ispravnost strojeva, te kompletnost i ažurnost dokumentacije u svezi zaštite.

Uočeni nedostaci se bilježe u knjigu nadzora iz područja zaštite na radu, koja se vodi za svako gradilište sve do njegovog zatvaranja. Nažalost, obično postoji problem u odnosu voditelja građenja sa stručnjacima ZNR, koje oni doživljavaju kao neku vrstu inspektora, ne vole njihov dolazak i općenito imaju s njima lošu komunikaciju .

Vanjski nadzor nad provedbom propisane zaštite na gradilištu trebao bi isto u prvom redu biti prevencijski. Inspekcija rada (Državni inspektorat) obavlja redovne nadzore na gradilištu, pregled projektne dokumentacije, procjenu opasnosti, drugostupanjski nadzor i tehničke preglede izgrađenih objekata za rad, ali i uviđaj povodom nastalih ozljeda na radu (uključujući i one smrtnog ishoda). Problem u djelovanju inspektora je što imaju vrlo slabe povratne informacije o ishodima pokrenutih postupaka, a oni kod nas uobičajeno traju po nekoliko godina.

K tome, kazne se izriču u znatno manjem iznosu od onog propisanog zakonom, često samo kao uvjetne, a znatan broj postupaka ulazi u obustavu zbog zastare (2001. godine na prekršajnim sudovima u Hrvatskoj iz ovog područja bilo je 690 rješenja s kaznama i 157 rješenja o zastarama).

U pregovorima pristupanja EU otvoreno je poglavlje o zaštiti na radu, prema kojemu bi se kod nas trebao povećati broj inspektora .

Stručni rad za Međunarodni stručni skup „Zaštita na radu u graditeljstvu“ Bizovac, 2007.