U organizaciji, uređivanju i provođenju propisa iz zaštite na radu najznačajniju zadaću ima poslodavac

Cilj i svrha zaštite na radu, kao i propisa kojima se utvrđuju pravila ponašanja u tom području je poduzimanje mjera i radnji za spriječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša.

Zaštita na radu provodi se i poradi uočavanja nesmetanog duševnog i tjelesnog razvitka mladeži, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećivanja zdravlja i smanjenja njihove radne sposobnosti te poradi očuvanja radne sposobnosti zaposlenika starije dobi u granicama primjerenih njihovoj životnoj dobi.

Cilj i svrha zaštite na radu ostvaruje se u prvom redu otkrivanjem i otklanjanjem opasnosti koje u određenim okolnostima mogu izazvati ozljedu na radu, profesionalnu bolest ili drugu bolest u svezi s radom.

Otkrivanje i otklanjanje opasnosti postiže se primjenom pravila i mjera zaštite na radu. Ta pravila i mjere zaštite na radu dužni su provoditi, odnosno primjenjivati poslodavci, zaposlenici i država. Za sve učesnike u provođenju zaštite na radu propisima su utvrđena pravila ponašanja, to jest obveze, prava i odgovornosti.

U organizaciji, uređivanju i provođenju propisa iz zaštite na radu najznačajniju zadaću ima poslodavac, koji je odgovoran za njezinu organizaciju, uređivanje i provedbu. U ostvarivanju složenijih, stručnih i brojnih poslova zaštite na radu istaknutu ulogu imaju stručnjaci za zaštitu na radu, koje je poslodavac sukladno zakonu o zaštiti na radu RH dužan zaposliti kada je to zakonom utvrđeno.

Jedan od uvjeta koje mora ispuniti stručnjak za zaštitu na radu je i stručni ispit iz zaštite na radu čiji je program propisan i obuhvaća slijedeće:

Opći dio:

Opća načela zaštite na radu

Posebni dio:

• Propisi koji uređuju pravila zaštite na radu u djelatnosti u kojoj radi  kandidat
• Pravila zaštite na radu koja se obvezno primjenjuju u odnosu na karakteristične opasnosti, štetnosti i napore u djelatnosti u kojoj kandidat radi
• Procjena opasnosti kod poslodavca kod kojeg je kandidat zaposlen

DEFINICIJA ZAŠTITE NA RADU

Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje zaposlenika na radu, te utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti. Svrha zaštite na radu je u biti stvarati radne uvjete kako bi se spriječile ozljede na radu i profesionalne bolesti.

TEMELJNA POLAZIŠTA ZA ORGANIZACIJU, UREĐIVANJE I PROVEDBU ZAŠTITE NA RADU

Organizacija i izvođenje radnog procesa

Zaštita na radu je sustavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te zapovjedanih (naređenih) mjera i uputa poslodavca (članak 8. Zakona o zaštiti na radu RH, u daljnjem tekstu: ZZNR).

Odgovornost poslodavca

Za organizaciju i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome je li je u tu svrhu zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu, ili je ugovorio suradnju s ovlaštenom fizičkom osobom za zaštitu na radu, ustanovom ili trgovačkim društvom za poslove zaštite na radu (članak 13. ZZNR).

OPĆA NAČELA ZAŠTITE NA RADU

Poslodavac je obvezan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih naćela zaštite:

• izbjegavanje opasnosti i štetnosti
• procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu
• spriječavanja opasnosti i štetnosti na njihovu izvoru
• zamjene opasnog radnog postupka neopasnim ili manje opasnim radnim postupkom
• davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, te odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja zaposlenika
• planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto
• prilagodbi tehničkom napretku
• prilagodbe rada zaposlenicima, posebice u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom opreme te načina rada i proizvodnje, posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje (članak 17. ZZNR)

Svrha je općih načela zaštite pridonijeti promicanju, unapređivanju i bržem razvoju zaštite na radu.

Opća načela zaštite su okvir za utvrđivanje i provođenje cjelovitog sustava zaštite, ali i svekolika pomoć pri izvođenju poslova zaštite na radu, kad njihova provedba nije jasno određena bilo kojim propisom, ili je nedovoljno određena. Kad se rad obavlja sukladno mjerama i propisanim pravilima zaštite na radu, primjenom općih načela zaštite moguće je postići i bolje uvjete rada i zaštitu zaposlenika, što može posebice doći do izražaja pri zaključivanju kolektivnih ugovora kojima se pitanja uređenja u skladu s propisima zaštite na radu mogu urediti i povoljnije za zaposlenika.

Potrebno je procijeniti koje se opasnosti ne mogu otkloniti osnovnim pravilima zaštite na radu na sredstvima rada koja su određena zakonom, pa se onda primjenom općih načela mogu postići sigurniji uvjeti rada.

Poslodavac je obvezan opasni tehnološki proces zamijeniti manje opasnim ili neopasnim. To je jedno od značajnijih općih načela čijom se primjenom mogu postići najbolji uvjeti za rad zaposlenika na siguran način.