Svaki drugi ispitanik nije zadovoljan brojem dana godišnjeg odmora

Godišnji odmor se ne iskorištava najviše zbog previše posla (43 posto) i pritiska nadređenih (19 posto), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena, straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza

Prema istraživanju portala Moj posao 59 posto od 600 ispitanika ne može na godišnji kada želi, a zaposlenik ima prosječno 23,4 dana godišnjeg odmora.

Oko 40 posto igodišnjeg odmora se , prema istraživanju, ne iskoristi a 81% ispitanika na odmoru razmišlja o poslu.

Gledajući regionalno najviše dana godišnjeg odmora imaju redom u Istočnoj Hrvatskoj (24,1 dan), u Središnjoj Hrvatskoj (23,8 dana), u Sjevernoj Hrvatskoj (23,6 dana), u Zagrebu i okolici (23,4 dana), u Dalmaciji 23, dok najmanji broj dana godišnjeg odmora imaju ispitanici s područja Istre i Kvarnera i to u prosjeku 22,9 dana.

Ispitanici s plaćom manjom od 2.000 kuna imaju prosječno 19,6 dana odmora, oni s plaćom od 2.001 do 3.000 kuna 18,9 dana, s plaćom od 3.001 kuna do 4.000 kuna imaju prosječno 22,6 dan.

Osobe s plaćom plaćom od 4.001 kuna do 6.000 kuna imaju prosječno 22,7 dana a one s plaćom od 6.001 kuna do 8.000 kuna imaju prosječno 25,5 dana. Najviše godišnjeg imaju zaposlenici s plaćom većom od osam tisuća kuna.

Kao i prošle godine, ovogodišnje istraživanje je pokazalo da se broj dana godišnjeg odmora naravno povećava s godinama radnog iskustva, a u prosjeku tri godine radnog iskustva donose jedan dan godišnjeg odmora više.

Ispitanici zaposleni u manjim tvrtkama (do 19 zaposlenih) imaju manje dana godišnjeg odmora (prosječno 21,7 dana) od onih u srednje velikim tvrtkama (23,3) i velikim tvrtkama (preko 200 zaposlenih) koji imaju prosječno 24,9 dana.

Polovica ispitanika nije zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora

Svaki drugi ispitanik (51%) nije zadovoljan brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo 2% misli da je to previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 47% smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor.

16 posto ispitanika bi, da mogu birati između povišice i slobodnih dana u visini godišnje povišice, izabrali slobodne dane. Ipak, većina ispitanika, njih 86 posto izabralo bi povišicu. Slobodne dane bi izabralo podjednako muškaraca i žena.

Većina ispitanika, njih 81 posto, na godišnji odmor će ići dva ili više puta, 15 posto ispitanika godišnji će iskoristiti jednokratno (što ne znači da će iskoristiti sve dane), a 4 posto ispitanika izjavilo je da uopće neće ići na godišnji odmor.

Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko dijeljenja godišnjeg odmora u više dijelova. Samo 8 posto ispitanika izjavilo je da godišnji odmor mora iskoristiti jednokratno u cjelini dok 76 posto ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem. 16 posto ispitanika godišnji odmor ima pravo podijeliti na dva dijela te se ne može dogovoriti drugačije s poslodavcem.

Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 32 posto ispitanika neće iskoristiti u potpunosti prošlogodišnji godišnji odmor. U prosjeku, 9 dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno (10 dana muškarcima, 9 dana ženama) što je 40 posto dana cijelog godišnjeg odmora.

Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska na godišnji odmor u poželjno vrijeme. Za 45 posto ispitanika odlazak na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem, a za 14 posto ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju odobrenje za odlazak na godišnji odmor. Ostali ispitanici, njih 42posto nemaju problema s odlaskom na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara.

Godišnji odmor se ne iskorištava najviše zbog previše posla (43 posto) i pritiska nadređenih (19 posto ), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena, straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza.

O poslu dok su na odmoru često razmišlja 25 posto a samo 19 posto ispitanika na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao.

Za vrijeme godišnjeg odmora 15 posto ispitanika svakodnevno provjerava službeni e-mail, povremeno 35 posto (više muškaraca, 40 posto, nego žena, 29 posto), a nikad njih 50 posto.
Po povratku s godišnjeg odmora, svakom trećem ispitaniku (32 posto), potrebno je prosječno 2-3 dana za uhodavanje u posao dok se preostalih 68 posto uhoda u posao odmah ili najviše za jedan dan.

Za 49 posto ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres, prosječan iznos regresa je 1.716 kuna. Nema prevelike razlike u iznosu regresa koji dobiju muškarci i žene. Uspoređujući rezultate ovogodišnjeg istraživanja sa rezultatima istog istraživanja iz 2007. te 2006., može se uočiti lagani porast prosječnog iznosa regresa kojeg ispitanicima isplaćuje njihov poslodavac. Pa je tako u 2006. prosječan iznos regresa iznosio 1.638 kuna, a u 2007. godini 1.665 kuna.
S obzirom na veličinu tvrtke, regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama ili institucijama - 71 posto ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama dobiva regres za razliku od samo 26 posto ispitanika zaposlenih u manjim tvrtkama.

 Izvor: Vjesnik