Normativno uređenje sigurnosne rasvjete

U svrhu zaštite života i zdravlja radnika, a temeljem Zakona o zaštiti na radu i njegovih provedbenih propisa, poslodavci imaju obvezu izraditi procjenu opasnosti, a za objekte u kojima se radi potrebno je izraditi plan evakuacije i spašavanja. Ovisno o prirodi procesa rada poslodavac je dužan organizirati i osigurati evakuaciju i spašavanje za slučaj iznenadnog događaja koji može ugroziti njihovu sigurnost i zdravlje (elementarne nepogode, požari, eksplozije, ispuštanje opasnih tvari u količinama iznad dopuštenih i sl.). Planom moraju biti obuhvaćeni evakuacijski putevi i njihovo označavanje, a sve površine koje se tom prilikom koriste moraju biti osvijetljene sigurnosnom rasvjetom.

Zakonom o zaštiti i spašavanju  propisana je obveza izrade procjene ugroženosti na temelju koje su pravne osobe dužne organizirati zaštitu i spašavanje od prijetnji i posljedica nesreća, većih nesreća i katastrofa, provoditi pripreme, poduzimati mjere pripravnosti i aktivnosti u katastrofama i otklanjanju posljedica. Iz toga, uz ostale mjere, proizlazi obveza za poslodavce da osiguraju dovoljno vidljive evakuacijske puteve kako bi se spriječile eventualne nesreće zbog slabe osvjetljenosti.

Posljedice izvanrednog događaja često uzrokuju požar. Jedan od glavnih čimbenika protupožarne zaštite predstavlja pravovremena evakuacija zaposlenih iz prostora  u kojem je došlo do požara te sklanjanje u sigurne zone. Napuštanje objekta te provedbu evakuacije i sklanjanje ozlijeđenih, potrebno je provesti u što kraćem vremenu. Iz tih razloga, postojanje odgovarajuće rasvjete kojom je osvijetljen evakuacijski put te označavanje i osvjetljenje sigurnosnih izlaza, od vitalnog je značaja za sigurnost osoblja ugroženog požarom. Temeljem Zakona o zaštiti od požara i njegovih provedbenih propisa izrađuje se procjena ugroženosti od požara.

Nadzor nad provedbom mjera zaštite života i zdravlja radnika provode nadležni inspektori. Ukoliko se utvrdi propust u provedbi propisanih mjera, inspektor izdaje rješenje kojim se pravnoj osobi naređuje otklanjanje propusta, odnosno, pokreće se prekršajni postupak kojim su za prekršitelje predviđene visoke novčane kazne.

Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava. Ukoliko radnik nastrada prilikom izvanrednog događaja jer poslodavac nije osigurao označavanje evakuacijskog puta na primjereni način, odgovarati će ne samo radniku za nastalo oštećenje zdravlja, već i krivično. Sukladno odredbama Kaznenog zakona odgovarati će i ako se prilikom projektiranja ne provedu mjere kojima se sprečava opasnost za život ljudi.

Projektiranjem radnih i pomoćnih prostora i prostorija nameće se obveza projektanta da kao prilog glavnom projektu izradi elaborate koji se odnose na procjenu opasnosti po sigurnost i zaštitu zdravlja i procjenu ugroženosti od požara. Navedeni elaborati obuhvaćaju analizu usklađenosti projekta s provedbenim propisima iz područja zaštite na radu i zaštite od požara. Uobičajeno je da građevinski objekti bez obzira na svoju namjenu imaju glavni i pomoćni ulaz, a da višeetažni objekti uz dizalo posjeduju glavno i pomoćno stubište. U slučaju izvanrednog događaja, o brzini napuštanja objekta ovise i posljedice po osoblje koje se nalazi u objektu. Radi toga se nameće potreba označavanja i osvjetljavanja površina za kretanje – evakuacijskih puteva i izlaza iz prostora na način kako je to projektom predviđeno.

Označavanje i osvjetljavanje prostora sastavni je dio projektne dokumentacije, a proračun rasvjete vrši se u ovisnosti o djelatnosti koja se u prostoru obavlja. Osnova za projektiranje rasvjete je norma HRN U.C9.100 i propisi koji se pozivaju na tu normu. Analizirajući navedenu normu dolazi se do zaključka da s njom nije obuhvaćeno osvjetljavanje evakuacijskih puteva u slučajevima izvanrednog događaja. Kako je u slučaju požara, a zbog zaštite gasitelja obvezno isključenje električne energije –  pa prema tome i rasvjete, pojavio se problem projektiranja rasvjete koja će se uključiti u slučaju izvanredne situacije.

Analizirajući propise utvrđeno je da normom za rasvjetu nije obuhvaćena rasvjeta koja se koristi kod izvanrednog događaja (sigurnosna rasvjeta), a da pojedini pravilnici tek načelno upućuju na potrebu postavljanja protupanične i pomoćne rasvjete. Pri tome se nivo propisane rasvijetljenosti razlikuje od pravilnika do pravilnika. Takvi pravilnici uglavnom sadržavaju odredbe stranih propisa i normi a koji se zbog nedovoljnog poznavanja struke i potreba za osvjetljenjem koriste na neodgovarajući način.

Provedbeni propisi

Sigurnosna rasvjeta se postavlja u prostorima i hodnicima koji se koriste u evakuacijske svrhe. Ovisno o pravilniku ili uredbi, različite su vrijednosti kojima je ona definirana a u  nekim pravilnicima samo je naznačena potreba za njezinim postavljanjem bez posebnih zahtjeva.

Obveza postavljanja sigurnosne rasvjete proizlazi iz Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (Narodne novine br. 6/84.) i Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (Narodne novine br. 42/05.). Navedenim Pravilnikom i njegovim izmjenama i dopunama je određeno da instalacija rasvjete u prostorijama s mjestima rada i u prolazima mora biti izvedena na takav način da ne predstavlja opasnost od ozljede kao rezultat vrste postavljene rasvjete, a da mjesta rada, u kojima su radnici posebno izloženi opasnostima u slučaju kvara umjetne rasvjete, moraju biti opskrbljena s nužnom rasvjetom odgovarajućeg nivoa. Uređaji za umjetno osvjetljavanje trebaju biti projektirani i izvedeni u skladu s hrvatskom normom i tehničkim propisima.

Svjetiljke sigurnosne rasvjete spadaju u naprave koje se priključuju na električnu mrežu. U tom pogledu, instalacija kojom se svjetiljke priključuju na električnu mrežu mora biti izvedena sukladno propisima. Prema Pravilniku, električna instalacija se mora periodično ispitivati na propisani način.

Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Narodne novine br. 53/88.) regulirani su uvjeti pod kojima se električna trošila mogu priključiti na električnu mrežu te obveza kontrole i ispitivanja. Načelno je rečeno da je u radne prostorije potrebno postaviti sigurnosne sustave koji moraju funkcionirati u slučaju požara i imati autonomno napajanje.

Način verifikacije svojstva sigurnosne rasvjete i dinamika kontrole sigurnosnih sustava propisima nisu specificirani.

Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli (Narodne novine br. 48/02.) zahtijevano je da površine za kretanje gostiju i hodnici u slučaju nestanka električne energije budu osvijetljeni pomoćnom rasvjetom.

Pravilnikom o zaštiti od požara  ugostiteljskih objekata (Narodne novine br. 100/99.) definirana je obveza postavljanja pomoćne i panične rasvjete jakosti 1 lx koju moraju davati svjetiljke u trajanju od 2 sata.

Pravilnikom o sigurnosti dizala (Narodne novine br. 135/05.) određena je obveza postavljanja nužne rasvjete priključene na autonomni izvor napajanja.

Pravilnikom o sustavima za dojavu požara (Narodne novine br. 56/99.) uvjetovano je postavljanje protupanične rasvjete u prostoru gdje je smještena vatrodojavna centrala i na mjestima gdje se nalaze ručni javljači požara.

Pravilnikom o sigurnosnim znakovima (Narodne novine br. 29/05.) utvrđuju se obveze poslodavca u svezi s uporabom sigurnosnih znakova. Sigurnosni znakovi se smiju upotrebljavati samo za davanje uputa i obavijesti, koje su propisane ovim Pravilnikom. Prema Pravilniku, postavljanje sigurnosnih znakova obvezno je na mjestima na kojima radnici ne mogu izbjeći rizike. Stalni natpisi na tablicama (pločama) moraju se upotrebljavati za označavanje puteva i izlaza u slučaju nužde te prostorija za pružanje prve pomoći. Svjetlosni znakovi se koriste kada to zahtijeva situacija i u slučaju evakuacije iz prostorija.

Uputama o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinski nadzirana elektroenergetska postrojenja (Narodne novine br. 41/91.) pobliže su određeni zahtjevi za sigurnosno osvjetljenje te uvjeti kojima ono mora zadovoljavati. Uputama je zahtijevano sljedeće:

" Svi izlazni putovi moraju biti osvijetljeni paničnim osvjetljenjem s najmanje 1 lux, mjereno 0,8 m od ravnine poda. Iznimno prostori u kojima se nalaze uređaji za upravljanje i nadzor u slučaju rada s posadom u prijelaznom razdoblju dok se elektroenergetsko postrojenje ne privede sustavu daljinskog vođenja i nadziranja, moraju biti osvijetljeni pomoćnim osvjetljenjem s najmanje 15 luxa, mjereno 0,8 m od ravnine poda.

.......

Svjetiljke paničnog osvjetljenja moraju biti posebno vidljivo označene i postavljene iznad vrata, na stubištima, izlazima i prolazima tako da se omogući nesmetana evakuacija najkraćim putem iz objekta.

Svjetiljke sigurnosne rasvjete moraju biti trajno povezane u strujne krugove (pomoćna rasvjeta). Sklopka za uklop rasvjete cijele zgrade ili posebnih prostora mora biti na unutarnjoj strani u blizini glavnih ulaznih vrata u zgradu ili posebne prostore. Sklopka mora istodobno upravljati sa sigurnosnom i općom rasvjetom.

Svaka svjetiljka sigurnosne rasvjete mora na posebnoj crvenoj pločici ili naljepnici imati označen broj strujnog kruga i redni broj u strujnom krugu (takva naljepnica može se nalaziti u samoj svjetiljci ako je prozirno zaštitno staklo). Sigurnosna rasvjeta mora biti projektirana i izvedena u skladu s važećim propisima i uputama proizvođača svjetiljki. "

Iz navedenog je vidljivo da je Uputama definiran nivo pomoćne i nivo panične rasvjete i njihovo označavanje. Međutim, nije definirano u kojem vremenskom roku svjetiljke moraju osiguravati traženi nivo rasvijetljenosti.