Povećana opasnost nastaje kada "pritisnu rokovi"

Ozljede na radu su najviše uzrokovane neprimjerenom zaštitom na radu, točnije izvođenjem operacija protivno pravilima ZNR (na razini svih djelatnosti u 2006. godini imaju visoki udio od 69,4% uzroka svih ozljeda). Neka viša sila bila je ¨krivac¨ je za nesreću tek kod nekoliko promila od svih ozljeda do kojih je došlo, što dokazuje da se najveći broj bez sumnje mogao izbjeći.

Na gradilištima negativan utjecaj od strane radnika dolazi zbog neodgovornosti i nediscipline, te njihove neobučenosti, što rezultira nepoštivanjem pravila sigurnog rada, kao što je izbjegavanje korištenja zaštitnih sredstava ili njihova pogrešna primjena i nepravilno rukovanje s alatom i strojevima (suprotno uputstvima za upotrebu ili pravilima struke). Događa se i da radnici znaju samoinicijativno skinuti zaštitnu napravu s nekog stroja jer im je ona ¨baš smetala¨ u radu. Tu je u pitanju jedna dosta specifična vrsta radne snage.

Danas postoji potreba za radnicima koja je veća od broja izučenih građevinskih radnika kod nas, a i oni su uglavnom nižeg stupnja obrazovanja (priučeni u praksi).  Radna snaga se često mijenja, a poznato je kako na radu najčešće stradavaju novozaposleni radnici. Često je riječ o mlađim osobama (zbog potrebnih fizičkih predispozicija za obavljanje poslova na gradilištu) koje podcjenjuju opasnost i precjenjuju svoje sposobnosti, nisu svjesni važnosti zaštitnih mjera i skloni su pojednostavljivanju procesa.

Povećanju rizika pridonose poslodavci koji zapošljavaju radnike na određeno vrijeme ili ih ne prijavljuju, tako da radnici prije početka svog rada nisu upoznati s opasnostima na radnom mjestu, a ne prolaze ni propisanu obuku za siguran rad. Posebno je rizično kada poslove koji su ionako među najopsanijima (tablice 1. i 2.), kao što je postavljanje ili rad na skelama, korištenje pokretnih skela ili rad na krovovima rade neosposobljene osobe koje prije dolaska na taj posao nisu prošle ni zdravstvene i psihološke kontrole kod specijalista medicine rada.

Poslodavci poslovično teže brzoj zaradi, pa je gotovo uobičajena stvar da se improviziranim mjerama zaštite na radu pokušava brže i jeftinije odradi posao, a obveze prema vlastitim radnicima se zanemaruju. Raspadom velikih građevinskih tvrtki nastao je veliki broj manjih poslodavaca (pretežito do 50 zaposlenih), među njima i dosta obrtnika, koji ne pokazuju dovoljno interesa za kvalitetnu provedbu i primjenu pravila ZNR i obično nemaju stručnjake za to. Tako nitko niti ne obavlja interni nadzor na gradilištima, a obzirom na manji broj zaposlenika ¨svi rade sve¨ (bez obzira na njihovu struku), obavljajući često i više poslova s posebnim uvjetima rada.

Povećana opasnost nastaje kada ¨pritisnu rokovi¨, pa se od radnika traži više, a da se pri tome ne razmišlja  o njihovoj sigurnosti. Tako se zna dogoditi da radnici rade i po 16 sati dnevno, čime im se uskraćuje nužan dnevni odmor i smanjuje koncentriranost, pa lakše dolazi do ozljeđivanja (obično se dozna tek kada se dogodi neka nesreća). Rizik od nastajanja ozljeda povećava se s brojem radnika na gradilištu, koji istodobno obavljaju različite poslove.

Očito je da zapravo i naši poslodavci i zaposleni učestalo krše zakon i propise o ZNR, prvi, ponajviše svjesno, iz želje za većom zaradom, a drugi uglavnom zbog neznanja i nužde (socijalne situacije), ne želeći ugroziti svoje zaposlenje.

Neodgovarajuća priprema zaštinih mjera i nedovoljna kontrola njihove provedbe imati će za posljedicu loše uređenje gradilišta (radnih mjesta) i cijeli niz vjerojatnih problema sa zaštitom pri izvođenju radova. Sredstva rada na gradilištu koja nose dodatni rizik, poput dizalica, utovarivača, bagera, rovokopača ili dozera vrlo često nisu kvalitetno održavana, atestirana ili se neredovito kontroliraju, pa ih je dosta zastarjelo, oštećeno ili samo djelomično ispravno (mogu donekle izvršavati poslove, ali nisu sigurni koliko je potrebno).

Međutom, potreban je oprez i kod uvođenja novih tehnologija (novi, još nedovoljno upoznati materijali, strojevi, alati i druga oprema), što je u građevinarstvu nužno zbog sve jače konkurencije i rasta cijene sata rada radnika, a i izražene nestašice građevinskih radnika.

Građevinarska operativa sadrži radne procese u kojima nije moguće u potpunosti osnovnim pravilima zaštite na radu na sredstvima rada otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika, te zato naročitu pozornost treba usmjeriti na primjenu svih posebnih pravila zaštite na radu.

Od 19 grupa poslova koji Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada navodi veliku većinu obavljaju građevinski radnici:

Uz to na gradilištima rade i električari, a ponekad je potrebno i korištenje ekploziva, što se sve također smatra iznimno opasnim poslovima.