Na donošenje novog Zakona o zaštiti na radu čekalo se punih 5 godina. Naime 1992. godine bila je najavljena izrada novog zakona, kao zamjena za Zakon iz 1983. godine. Svi mi koji smo se u to vrijeme bavili zaštitom na radu, s veseljem i nestrpljenjem smo očekivali taj zakon. Kao što je poznato, u to smo vrijeme bili međunarodno priznata država i za očekivati je bilo da se svi hrvatsko-srpski propisi zamijene. Pa tako i Zakon o zaštiti na radu. Prve verzije tog zakona već su bile dostupne (ali ne javno jer nije bilo interneta) u određenim krugovima, što je budilo nadu da je pitanje dana kada će se isti objaviti u Narodnim novinama. Tada su počele kružiti priče da bi ga ipak trebalo uskladiti s europskim propisima i međunarodnim direktivama i konvencijama, da je isti prepisan iz austrijskog zakonodavstva i t.d. Tako je prošla '92. pa '93……, pa smo  napokon dočekali 1996. godinu. Sretni i veseli, vjerujući da je (napokon) tekst Zakona usklađen i dopunjen sa svim onim što bi u jednom suvremenom zakonu i trebalo da piše. Kad tamo, nisu prošla niti dva mjeseca, a već su objavljene izmjene Zakona. Dakle, prvi hrvatski Zakon o zaštiti na radu objavljen je u "Narodnim novinama broj 59, a njegovi prvi ispravci objavljeni su u broju 94. od 1996. god.

            Nove Izmjene i dopune Zakona donesene su 2003. godine (N.N. 114/03 - u nastavku: Izmjene i dopune). S obzirom na najavu, bilo je za očekivati da će biti donesen novi zakon, a ne samo njegove izmjene. U 49. članaka navedeno je što se sve treba mijenjati, odnosno dopuniti. S obzirom na tako velik broj izmjena i dopuna, dana je obveza Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o zaštiti na radu (čl. 48.).

            Nije jednostavno komentirati sve promjene u Zakonu. Stoga je možda bitno izdvojiti one dijelove koji su do današnjih dana stvarali probleme u provedbi ili su utjecali na tijek razvoja sustava zaštite na radu.

            Člankom 6. Izmjena i dopuna pokušalo se pojasniti tko se smatra stručnjakom zaštite kada poslodavac ima obvezu zapošljavanja takve osobe. U tom je pogledu rečen: " U smislu ovoga Zakona stručnjak za zaštitu na radu je osoba koja ispunjava posebne uvjete za obavljanje tih poslova, te s kojom poslodavac sklapa Ugovor o radu, radi obavljanja poslova zaštite na radu." Iz citiranog proizlazi da je ključna riječ ugovor o radu ali se ne kaže da li to može biti i skraćeno radno vrijeme. Temeljem toga je dana mogućnost poslodavcima da zaposle stručnjaka na skraćeno radno vrijeme od jednog sata dnevno, što je u praksi i bilo slučajeva. Još je veći apsurd neizmijenjena odredba članka 19. Zakona po kojoj ovlaštene tvrtke s 4 zaposlena stručnjaka zaštite na radu vode poslove zaštite za 200 i više poslodavaca (koji zapošljavaju od 5 do 250 radnika), a da pri tome isti obavljaju i sva ispitivanja za koja su po Zakonu ovlašteni.

            Iz Izmjena i dopuna možda je još značajno za istaknuti ulogu koordinatora za zaštitu na radu (čl. 17.). Temeljem članka 21. dana je mogućnost sindikatu da neposredno odredi povjerenika za zaštitu na radu (postavlja se pitanje  što je sa zaštitom prava radnika koji nisu članovi sindikata) i dr.

            Zaštita na radu je multidisciplinarno područje. I to je jasno i razumljivo. Ali nije jasno i razumljivo kada odredbe jednog zakona stavljaju izvan snaga odredbe drugog zakona (ispravnije rečeno vrše izmjene i dopunu odredbe drugog zakona). Još je manje jasno kada taj zakon prestane važiti, a mjerodavni ga još uvijek primjenjuju. Tako se Izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (N.N. 100/04) stavljaju se izvan snage odredbe Zakona o zaštiti na radu (N.N. 59/96., 94/96. i 114/03.) i to članak 94. stavka 1., 2. i 4. Donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (N.N. 76/2007.) odredbe Zakona o gradnji više se ne primjenjuju. Ali ne i u službenim dokumentima osoba ovlaštenih za provedbu Zakona o zaštiti na radu.

            S obzirom na promjene u drugim djelatnostima (radno pravo, zdravstvena i socijalna zaštita), te njihov direktan utjecaj na provedbu Zakona o zaštiti na radu, bilo je za očekivati da se donese novi zakon. Umjesto toga, po hitnom je postupku donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu koji je objavljen u Narodnim novinama broj 86/2008 (u nastavku: Zakon). Posebna značajka ovog Zakona je što on na direktan način utječe na promjene Zakona o državnom inspektoratu ("Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 59. u cijelosti kao i odredbe članka 63. Zakona o državnom inspektoratu, a koje se odnose na inspektore rada u području zaštite na radu u svezi s člankom 59. Zakona o državnom inspektoratu."). Da li je to pravno ispravno da jedan zakon mijenja drugi, neka kažu pravnici (pa ih autor teksta ovim putem poziva da o navedenom JAVNO iznesu svoje mišljenje).

            Osim što je usklađen sa postojećim zakonima, od možda najznačajnijih dijelova Zakona za istaknuti bi bile one odredbe koje se odnose na koordinatore zaštite na radu (taj dio Zakona sada bi trebao biti usklađen sa Zakon o prostornom uređenju i gradnji, N.N. 76/07) te "ozakoniti" Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (N.N. 51/08) koji je objavljen prije ovog Zakona. S obzirom da je rečeni Pravilnik ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donio "na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 59/96, 94/96, 114/03 i 100/04)", ostaje nejasno na koji se to zakon misli kada se navode N.N. br. 100/04. Nadamo se da će Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora vrlo brzo utvrdi i izdati pročišćeni tekst Zakona, kako je to navedeno u članku 41.

            Za istaknuti je članak 5. Zakona, a u svezi s čl. 25. kojim se zahtjeva trajno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu. Člankom 7. (napokon) su definirani subjekti u provedbi i ocjeni osposobljenosti za rad na siguran način. Bitne izmjene odnose se na obvezu participacije investitora u zaštiti na radu i njegovom imenovanju koordinatora zaštite na radu.

Do donošenja pročišćenog teksta Zakona od strane Odbora za zakonodavstvo, sa željom da se pomogne stručnjacima i svima onima koji se bave zaštitom na radu, u nastavku je naveden pročišćeni tekst Zakona a koji se odnosi na tekstove objavljene u Narodnim novinama broj 59/96, 94/96, 114/03 i 86/08.

Skinite pročišćeni tekst Zakona o zaštiti na radu