REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU,

S TEKSTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje predloženog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4., a u svezi s odredbom članka 54., 56., 58., 64. i 69. Ustava Republike Hrvatske.

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI

ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

Zakon o zaštiti na radu donesen je 28. lipnja 1996. i objavljen je u Narodnim novinama broj 59/96 od 17. srpnja 1996., nakon čega je u Narodnim novinama broj 94/96, od 08. studenog 1996. objavljen Ispravak Zakona o zaštiti na radu; izmijenjen je i dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je donesen 14. srpnja 2003., a objavljen u Narodnim novinama broj 114/03, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je donesen 15. srpnja 2008., a objavljen u Narodnim novinama broj 86/08. Posebnim zakonom i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, objavljenim u Narodnim novinama broj 100/04, stavljen je izvan snage članak 94. stavak 1., 2. i 4. Zakona o zaštiti na radu, te je Zakonom o državnom inspektoratu objavljenim u Narodnim novinama broj 116/08, prestao važiti članak 94. stavak 3. i 5., članak 95. i članak 96. Zakona o zaštiti na radu.

U okviru pretpristupnih aktivnosti Republike Hrvatske za ulazak u punopravno članstvo Europske unije, Vlada   Republike Hrvatske je u cilju potpunog ispunjenja dodatnog mjerila za otvaranje pregovora u pregovaračkom poglavlju 19. Socijalna politika i zapošljavanje, usvojila 30. kolovoza 2007. godine Akcijski plan za usklađivanje

zakonodavstva i stvaranje potrebnih administrativnih kapaciteta za usvajanje i provedbu pravne stečevine Europske unije, a 04. travnja 2008. usvojena su i pregovaračka stajališta Republike Hrvatske u tom poglavlju.

Za provedbu Akcijskog plana i preuzetih obveza iz pregovaračkog stajališta, te za privremeno zatvaranje poglavlja, bilo je potrebno, između ostalog, izvršiti izmjene Zakona o zaštiti na radu.

Sukladno dinamici zakonodavnih aktivnosti utvrđenih navedenim dokumentima, pokrenuta je zakonodavna inicijativa za izmjene Zakona o zaštiti na radu, radi usklađenja Zakona s Direktivama, odnosno nužnog dodatnog   implementiranja, pojašnjenja ili redefiniranja pojedinih pravnih instituta.

Nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 86/08) te ocjene Europske komisije o usklađenosti navedenog Zakona s pravnom stečevinom Europske unije, uslijedila je kadrovska promjena u pregovaračkom timu Opće uprave za zapošljavanje, socijalnu politiku i jednake mogućnosti Europske komisije, s dodatnim zahtjevima u odnosu na potpunu usklađenost u smislu ispunjenja mjerila za privremeno zatvaranje navedenog Poglavlja.

U cilju postizanja potpunog usklađivanja Zakona o zaštiti na radu s Direktivom vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju poticajnih mjera za unapređivanje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, a prema dodatnim zahtjevima predstavnika Europske komisije, potrebno je redefinirati ili dodatno pojasniti neke od već ranije ugrađenih pravnih instituta. U tom smislu su na području dosadašnjeg pravnog uređenja, dodatno precizirani i dopunjeni neki

pravni instituti kao i postupci vezani uz obavješćivanje, savjetovanje i suodlučivanje radnika.

U tom smislu su precizirane obveze poslodavca na području zaštite sigurnosti i zdravlja radnika te utvrđene osobe koje su zadužene za provedbu svih aktivnosti zaštite na radu, te uvjeti koje moraju ispunjavati osobe zadužene za zaštitu na radu. Također je dodatno naglašena svrha ovoga Zakona odnosno prevencija zaštite zdravlja na radu, u kom smislu je uređeno pravo svih radnika, ne samo onih koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada,

da u određenim vremenskim razdobljima, imaju pravo zatražiti zdravstveni pregled, radi ocjene možebitnog utjecaja uvjeta rada na njihovo zdravlje. Sukladno tome je radnicima koji nisu obuhvaćeni obvezom redovnih zdravstvenih pregleda po posebnom propisu, utvrđeno pravo da u vremenskom razdoblju od svake tri godine, mogu zatražiti takav preventivni zdravstveni pregled.

Nadalje je dodatno uređen način na koji su poslodavci dužni organizirati i provoditi zaštitu na radu. U tom smislu je sada propisana obveza da svaki poslodavac mora imati osobu zaduženu za provedbu aktivnosti zaštite na radu, te je s druge strane propisano i pravo radnika da kod svakog poslodavca, bez obzira na njegovu veličinu, mogu imati povjerenika za zaštitu na radu. Uvažavajući potrebu da o zaštiti sigurnosti i zdravlja radnika moraju voditi računa svi poslodavci, bez obzira da li imaju ili nemaju poslove s posebnim uvjetima rada, uređuje se i dužnost poslodavca da kontinuirano procjenjuje opasnosti i štetnosti uvjeta rada na zdravlje i sigurnost radnika. Isti su dužni izraditi i posjedovati procjenu opasnosti i istu pratiti te po potrebi odnosno izmjeni nekih uvjeta i mijenjati, bez obzira na svoju veličinu, zbog čega će sada tu procjenu moći izraditi i sami.

Dodatno su precizirane dužnosti poslodavca, ali i radnika koje imaju na području izvanrednih okolnosti, odnosno u slučajevima neposrednih opasnosti na području pružanja prve pomoći, te gašenja požara i spašavanja.

Također je dodatno uređeno područje odgovornosti poslodavca za možebitno nastalu štetu radniku, koja je sada u cijelosti horizontalno usklađena s načelima obveznog prava. U cilju promicanja i jačanja samostalnog bipartitnog socijalnog dijaloga na području zaštite sigurnosti i zdravlja radnika, dodatno je uređeno i usklađeno s radnim zakonodavstvom područje obavješćivanja, savjetovanja i razmjernog suodlučivanja radnika na području zaštite na radu, te su u tom pravcu proširene i ovlasti povjerenika radnika.

Osim usklađivanja, Zakonom je bilo potrebno urediti mogućnost dodjele posebnih nagrada i priznanja za zasluge u razvoju i provedbi sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a kaznene odredbe Zakona u cijelosti su usklađene s predloženim izmjenama i dopunama Zakona.

Zakonom se ostvaruju pretpostavke za ispunjenje mjerila za privremeno zatvaranje Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, a ujedno i osiguranje stvaranja učinkovitijeg sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA

ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu cjelokupnog sustava zaštite zdravlja na radu i osiguranja izvora sredstava za financiranje troškova provedbe zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, u srpnju 2006. godine, donesen je Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu („Narodne novine“ br. 85/06, 67/08) temeljem kojeg je osnovana nova institucija, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, s osnovnim ciljem da prikuplja sredstva i provodi obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. Slijedom navedenog, u tu svrhu Zavod ostvaruje prihod od posebnog doprinosa ostvarenog temeljem posebnog doprinosa za ozljede na radu i profesionalnih bolesti, kojeg su dužni uplaćivati poslodavci. Iz prikupljenih sredstava uplaćenih doprinosa, osiguravaju se sredstva za provedbu specifične zdravstvene zaštite radnika.

Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu je za 2009. godinu, u okviru ukupno osiguranih sredstava od 365.998.609,00 kn, za provedbu specifične zdravstvene zaštite radnika namijenjeno 194.798.200,00 kn. 

Na opisani način, osigurana su sredstva za provedbu zdravstvene zaštite radnika u Republici Hrvatskoj.

Što se tiče sredstava potrebnih za provedbu Zakona o zaštiti na radu, pa i ovog Zakona, njih nije potrebno osiguravati u Državnom proračunu iz razloga što troškove provedbe mjera prema tom Zakonu terete poslodavca i troškovi su poslodavaca. Međutim, zbog potrebnog usklađivanja radnog zakonodavstva na ovom području s relevantnom pravnom stečevinom Europske unije, ovim se Zakonom djelomično proširuje opseg prava

radnika.To stoga što su do sada pravom ali i obvezom na periodične preventivne liječnike preglede, bili obuhvaćeni samo oni radnici koji su radili na poslovima s posebnim uvjetima rada, dok ovaj Zakon pravo na periodični zdravstveni pregled u razdoblju od svake tri godine, omogućuje i drugim radnicima koji to zatraže.

Obzirom da ovi liječnički pregledi nisu obveza poslodavca, već nužno moraju biti uređeni kao pravo radnika, oni će se u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju zdravlja zaštite na radu, obavljati u sustavu preventivnih pregleda radnika na trošak prikupljenog doprinosa. U tom smislu, moglo bi doći do povećanog troška sredstava namijenjenih za posebnu zdravstvenu zaštitu zdravlja na radu i za provedbu propisanog prava radnika, ali tek nakon što Republika Hrvatska pristupi u punopravno članstvo Europskoj uniji, sukladno prijelaznim odredbama ovoga Zakona. Pri tome treba voditi računa i o tome da će ovi preventivni zdravstveni pregledi vjerojatno i utjecati na poboljšanje općeg zdravstvenog stanja radno sposobnog stanovništva, sprječavati možebitne ozljede na radu i profesionalne bolesti, u kom pravcu bi ovo pravo moglo istovremeno utjecati i na smanjenje troškova bolovanja i liječenja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te produžiti radno sposobni vijek radnika. 

Obzirom da se ovog trenutka ne može točno predvidjeti kada bi Republika Hrvatska mogla postati punopravnom članicom Europske unije, te koliki će broj zaposlenih u prvoj godini primjene ovoga Zakona imati, odnosno koliko će biti radnika koji će se koristiti propisanim pravom, nije moguće točno predvidjeti potrebna dodatna sredstva, budući ista ovise i o broju onih radnika koji to pravo ne ostvaruju u ovom sustavu. 

IV. PRIJEDLOG DONOŠENJA ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Temelj za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u odredbi članka 61. Poslovnika Hrvatskog sabora, a to su osobito opravdani državni razlozi, obzirom da se radi o Zakonu kojim se usklađuje zakonska regulativa s propisima Europske unije, jer čini nezaobilazni, sastavni dio izmjena radno-socijalnog zakonodavstva, te je usko povezan s već usvojenim Pregovaračkim stajalištima Republike Hrvatske u pregovaračkom poglavlju 19. - Socijalna politika i zapošljavanje.

V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA

I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU

Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu možete preuzeti na slijedećem linku:

http://www.zastita.com.hr/component/option,com_remository/Itemid,78/func,fileinfo/id,322/