|
Popis termina korištenih u području teorije gorenja i gašenja
Gorenje
- egzotermni kemijski proces kod kojeg se u postupku oksidacije goriva tvar mijenja pri čemu nastaju produkti te oksidacije uz oslobađanje topline, te plinovitih, tekućih i krutih produkata.
Egzotermne reakcije
- reakcije u kojima se oslobađa toplina.
Oksidacija
- smanjenje broja elektrona u vanjskoj ljusci nekog atoma (broj elektrona može biti maksimalno 8, odnosno 2 kad se radi o heliju).
Relativna vlažnost
- odnos količine vode pri određenoj temperaturi i maksimalne vlage pri istoj temperaturi.
Relativna masa atoma
- pokazuje koliko je neki atom teži ili lakši od 1 / 12 atoma ugljika C12.
Kovalentni spojevi
- oni koji nastaju oksidoredukcijom, izmjenom ( primanje i davanje elektrona ) pri čemu nastaju zajednički elektronski parovi. oksidacija kao kemijski proces nije moguća bez istovremene redukcije, pa se takav proces zove oksido – redukcijski proces.
Toplina izgaranja
- oslobađanje energije u obliku topline QD, QG.
Požarni sektor
- prostor za kojeg se predviđa da se požar može zadržati u tom prostoru da se ne prenese na drugi prostor.
Požarno opterećenje
- količina topline koja se može stvoriti izgaranjem svih gorivih tvari u jednom požarnom sektoru.
Specifično požarno opterećenje
- ako se ukupno požarno opterećenje svede na jedinicu površine. dvije vrste: mobilno, imobilno.
Difuziono gorenje
- ono kod kojeg brzina izgaranja ovisi o brzini difuzije zraka u zonu izgaranja.
Kinetičko izgaranje
- ono izgaranje čija brzina ovisi o toplinskim efektima te reakcije pri čemu se podrazumijeva da je goriva tvar prije početka izgaranja pomiješana sa zrakom. (eksplozije gorivog plina sa zrakom, para zapaljive tekućine sa zrakom i sl.).
Stehiometrijska koncentracija
- nekog plina sa zrakom ili pare zapaljive tekućine sa zrakom je idealan kemijski odnos gorive tvari sa zrakom.
DGE
- najniža koncentracija nekog plina ili pare zapaljive tekućine pomiješane sa zrakom koja može eksplozivno izgorjeti.
GGE
- najveća koncentracija nekog plina ili pare zapaljive tekućine pomiješane sa zrakom koja još uvijek može eksplozivno izgorjeti.
Područje eksplozivnosti - između donje i gornje granice eksplozivnosti.
Izračunavanje volumena produkata izgaranja
- složenih kemijskih tvari kod kojih nam je poznat njihov sastav bazira se na reakcijama izgaranja atoma ugljika, vodika i sumpora koji su najčešći atomi u gorivim tvarima.
Temperatura izgaranja
- toplina koja se oslobodi u fazi izgaranja. ovisi o načinu izgaranja, o kaloričnoj moći gorive tvari koja izgara i količini zraka koja se troši.
Samozapaljenje
- proces nastanka gorenja kod kojeg se temperatura samozapaljenja ne postiže vanjskim izvorom topline, nego ta toplina nastaje unutar same tvari kao posljedica fizikalnih i kemijskih reakcija.
Kinetika izgaranja
- kinetika općenito kemijskih reakcija, a isto tako i gorenja predstavlja naučnu disciplinu o brzini kemijskih reakcija, odnosno o brzini gorenja.
Utjecaj temperature na brzinu kemijske reakcije
- porast temperature izaziva povećanje kinetičke energije molekula plina, a samim time dolazi do većeg broja sudara molekula reaktanata, a samim time i do povećanja brzine reakcije.
Energija aktivacije
- energija ( toplina ) koja je dovoljna da izazove sudare takvih brzina koji rezultiraju početkom kemijske reakcije.
Katalizatori
- tvari koje omogućuju i ubrzavaju kemijsku reakciju, ali u njoj ne sudjeluju u konačnom obliku.
Retardenti ili inhibitori
- djeluju suprotno od katalizatora – usporavaju ili onemogućuju kemijsku reakciju.
Zapaljive i gorive tvari - dijele se po agregatnom stanju na:
- zapaljive plinove,
- zapaljive tekućine,
- zapaljive krutine.
Zapaljivi plinovi
- tvari koje su u plinovitom stanju i pri normalnim okolnostima imaju tlak veći od 1 bara.
Zapaljive tekućine
- tvari koje su zapaljive i u normalnim okolnostima su u tekućem stanju: ugljikovodici, aromatski ugljikovodici, ciklički zasićeni ugljikovodici, organske kiseline, biljna ulja, alkoholi, aldehidi, ketoni.
Krute zapaljive tvari
- elementi - ugljik, sumpor, fosfor, prirodni materijali, sintetički proizvodi, sintetička vlakna, proizvodi životinjskog porijekla.
Vatroopasna svojstva plinova
- dge, gge, područje eksplozivnosti, temperaturni razred, temperatura zamozapaljenja, minimalna energija paljenja, minimalna brzina izgaranja, temperatura plamena kod kinetičkih i kod difuznih izgaranja, max tlak eksplozije u uvjetima adijabatskog kinetičkog izgaranja, kritični dijametar gašenja.
Vatroopasna svojstva tekućina
- temperatura plamišta, temperatura paljenja, temperatura samozapaljenja, gornja i donja temperaturna granica eksplozivnosti, gornja i donja granica eksplozivnosti, stehiometrijska koncentracija, brzina izgaranja, temperatura plamena kinetičkih izgaranja, temperatura plamena difuzionih izgaranja, max tlak eksplozije, minimalna energija paljenja, kritični dijametar gašenja.
Vatroopasna svojstva krutina
- temperatura paljenja ili samozapaljenja, minimalna energija paljenja, granica eksplozivnosti, donja i gornja kalorična moć.
Termodinamika gorenja
- izučava toplinske odnose u procesu izgaranja što obuhvaća i difuziona i kinetička izgaranja.
Specifična toplina
- toplina koju treba dovesti nekoj tvari da bi joj se temperatura povećala za 10C.
Postupak gašenja
- faza razvitka požara koja nastaje u momentu stupanja sredstava za gašenje u žarište požara. gašenje je postupak kojim se iz požara eliminira jedan od 3 potrebna uvjeta za gorenje.
|