Opća načela zaštite na radu kod poslodavca

Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite:

• izbjegavanja opasnosti i štetnosti,
• procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,
• sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru,
• zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
• davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim,
• odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja zaposlenika,
• planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike,
• ustroja rada,
• uvjeta rada,
• ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,
• prilagođavanja tehničkom napretku,
• prilagodbe rada zaposlenicima,
• naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada,
• izbora opreme te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje.

Uređivanje i provedba zaštite na radu

Poslodavac je dužan izraditi procjenu opasnosti, na temelju koje primjenjuje pravila kojima se otklanjaju ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti te u tu svrhu osigurati sva potrebna materijalna sredstva.

Poslodavac je dužan u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i zaposlenika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega te kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. Podloga za izradu akta je prethodna procjena opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu, odobrena od nadležnog tijela inspekcije rada. Obveza donošenja akta ne odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju do 20 zaposlenika.

Poslodavac je dužan pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu. Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada radi njihovog korištenja. Ministar nadležan za rad propisat će uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci pri izradi procjene opasnosti, način njezine izrade, sadržaje obuhvaćene procjenom te podatke na kojima se mora temeljiti.

Poslodavac koji zapošljava do 50 zaposlenika

- može sam obavljati poslove zaštite na radu, može ih povjeriti svom ovlašteniku, na temelju ugovora o radu ili ugovoriti obavljanje tih poslova s ovlaštenom fizičkom osobom, ustanovom ili trgovačkim društvom za poslove zašite na radu. Ako poslodavac ili njegov ovlaštenik obavljaju poslove iz prethodnog stavka moraju biti osposobljeni za obavljanje tih poslova. Program i način provjere osposobljenosti propisuje ministar nadležan za rad.

Poslodavac koji zapošljava više od 50 zaposlenika

- dužan je zaposliti jednog ili više stručnjaka za zaštitu na radu sukladno broju zaposlenih te stupnju opasnosti utvrđenog procjenom. U smislu ovoga Zakona stručnjak za zaštitu na radu jest osoba koju poslodavac zapošljava radi obavljanja poslova unutarnjeg nadzora nad provedbom zaštite na radu i pružanja stručne pomoći poslodavcu, ovlaštenicima i povjerenicima zaposlenika za zaštitu na radu.

Inspektor rada

- može rješenjem narediti zapošljavanje stručnjaka za zaštitu na radu i poslodavcu koji zapošljava manje od 50 zaposlenika, na temelju opasnosti utvrđenih procjenom. Na zahtjev poslodavca ministar nadležan za rad može dozvoliti da se poslovi zaštite na radu obavljaju bez zapošljavanja stručnjaka za zaštitu na radu, iako je zaposleno više od 50 zaposlenika, ako je procjenom utvrđeno da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika.

Poslodavac koji zapošljava više od 250 zaposlenika dužan je ustrojiti službu za zaštitu na radu, sukladno broju zaposlenih te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom.

Poslodavac koji ima pogone na više mjesta izvan sjedišta osniva središnju službu zaštite na radu, čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u cijelom trgovačkom društvu te koja u tu svrhu objedinjava i usklađuje rad na poslovima provedbe zaštite na radu.

Inspektor rada može narediti poslodavcu na temelju procjene opasnosti da ustroji službu za zaštitu na radu i kod manjeg broja zaposlenih.

Poslodavcu koji zapošljava više od 250 zaposlenika, na njegov zahtjev, ministar nadležan za rad može dozvoliti da ne ustroji službu zaštite na radu ako na temelju procjene proizlazi da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika. 

Poslodavac je dužan stručnjacima za zaštitu na radu kao i službi za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i potrebnu opremu, a vanjskoj službi ili stručnoj osobi osigurati sve potrebne podatke.

Stručnjaci za zaštitu na radu

- imaju potpunu stručnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te zaposlenike i njihove povjerenike i ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj dok postupaju prema odredbama ovoga Zakona, drugih propisa zaštite na radu, kolektivnih ugovora i prema pravilima struke.

Obveze stručnjaka zaštite na radu, odnosno službi zaštite na radu su naročito:

stručna pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima te zaposlenicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu, unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu, poticanje poslodavca i njegovih ovlaštenika da nadležne službe poslodavca otklanjaju utvrđene nedostatke glede zaštite na radu, praćenje i rasčlamba podataka u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te izrada godišnjeg izvješća za potrebe poslodavca, suradnja s tijelima inspekcije rada, sa Zavodom za zaštitu na radu te ovlaštenim ustanovama i trgovačkim društvima koji se bave poslovima zaštite na radu, osposobljavanje povjerenika zaposlenika za zaštitu na radu i pomaganje u njihovom radu, rad u odborima za zaštitu na radu kod poslodavca, suradnja sa stručnim službama polodavca prilikom izgradnje i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, nabave strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava, suradnja sa specijalistima medicine rada.
 

Stručnjaci zaštite na radu i službe zaštite na radu na temelju praćenja stanja zaštite predlažu poslodavcu, njegovim ovlaštenicima, odnosno odboru zaštite na radu mjere za poboljšanje stanja.