Uvod u pojam alkohola i alkoholizma

VOŽNJA POD UTJECAJEM ALKOHOLA

Članak je namijenjen upoznavanja činjenica o djelovanju i štetnim učincima alkohola, posljedicama prekomjernog pijenja alkohola i opasnostima kojima sebe i druge izlažu vozači upravljajući motornim vozilom pod utjecajem alkohola.

Namjera ovog materijala je sagledavanje pijenja alkohola kao rizičnog ponašanja koje ugrožava sigurnost u prometu građana Republike Hrvatske.

Informacije i korisni savjeti trebaju vas uputiti na rješenja kako na prihvatljiv način izbjeći neželjena ponašanja i situacije.

Naš je cilj podići svijest građana da je pijenje alkohola izbor, a ne tradicionalna nužnost, te da vozači u prometu ne smiju biti u alkoholiziranom stanju zbog ugrožavanja osobne sigurnosti i sigurnosti ostalih sudionika u prometu.

Namjera je ovog članka skretanje pozornosti na problem pijenja, prekomjernog pijenja i alkoholizma zbog kojeg zdravstvene i socijalne poteškoće trpi oko 900.000 građana Republike Hrvatske.

Alkohol je jedan od glavnih uzročnika prometnih nezgoda, i zato odgovorno ponašanje u prometu isključuje prisutnost alkohola u organizmu vozača motornih vozila, motociklista, biciklista i pješaka.

Obaveza je djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova služiti i štititi svakog građanina, pa kako posljednji statistički podaci o uzrocima smrtnosti građana na visoko četvrto mjesto svrstavaju nezgode, tako je sustavno povećanje sigurnosti u prometu i smanjenje broja prometnih nezgoda jedna od najznačajnijih preventivnih aktivnosti policije.

Posljednji statistički podaci pokazuju da se u Europi bilježi kontinuirani trend porasta pijenja, prekomjernog pijenja i alkoholizma.

Nažalost, taj negativan trend prati i Republika Hrvatska.

Stoga se povećava i broj sudionika u prometu koji upravljaju motornim vozilima pod utjecajem alkohola.

Željeli bismo da ponuđene informacije i savjete prihvatite s povjerenjem kao način da se poveća sigurnost u prometu i pridonese općem dobru – prevenciji alkoholnih problema.

 
Alkohol od početka svijeta

Alkoholizam nije suvremena bolest. Alkohol u različitim oblicima postoji od starih vremena. Najstarijim pićem smatra se medovina, koja se dobiva miješanjem meda, vode i kvasca.

Vino i fermentirana pića pili su se još u vrijeme egipatskih faraona i državni su se porezi prikupljali u glinenim amforama i ćupovima vina.

Stari Grci i Rimljani bili su poznati uživaoci vina.

Prekomjerno pijenje, od prigodnih gozbi i slavlja kojima su se obilježavali pobjednički ratni pogodi, s vremenom postalo dio svakodnevnih obreda.

Štetne su posljedice konzumiranja alkohola bile poznate i proroku Muhamedu koji je svojim sljedbenicima u Kuranu zabranio konzumiranje fermentiranih pića.

U 21. je stoljeću, zbog socijalno-zdravstvenih posljedica kronično opijanje alkoholnim pićima postalo društveno neprihvatljivim ponašanjem.

Međutim, povremeno opijanje odnosno prekomjerno pijenje alkoholnih pića, prigodom proslava i sličnih prigoda, tolerira se kao društveno prihvatljiv način zabave i opuštanja.

Ovisnost o alkoholu tj. alkoholizam problem je uznemirujuće aktualnosti, kako s medicinskog tako i društvenog aspekta. U svjetskim razmjerima alkoholizam bilježi trend kontinuiranog porasta, i ako je njegova raširenost uvjetovana posebnim sociogeografskim prilikama.

 
Tri različite tradicije

Krajem srednjeg vijeka vino i pivo bili su gotovo jedino piće u Europi. Čista voda bila je rijetkost, kao i kravlje mlijeko.

Opijanje alkoholnim pićima pratilo je mnogobrojne blagdane. Alkohol je bio sredstvo za uživanje i lijek u isto vrijeme.

Revolucionarni događaji u povijesti alkohola bilo je uvođenje tehnologije destiliranja, a time i proizvodnja rakije. Prva destilacija počela je u Irskoj u 11. i 12. stoljeću i brzo se proširila u Škotsku. U 14. stoljeću pojavila se industrijska proizvodnja piva.

U novije vrijeme su se izdvojile tri alkoholne tradicije u Europi, i svaka tradicija je povezana s određenim geografski područjem.

Pod “vinskim pojasom” smatra se područje oko Mediterana, gdje je vino dominirajuće alkoholno piće. Kroz srednju Europu se proteže “pivski pojas,” dok “rakijski pojas” pripada Skandinavskim zemljama, Poljskoj i Rusiji.

Različite alkoholne tradicije, osim karakteristične proizvodnje određenih alkoholnih pića, prate i različite navike pijenja alkohola. 

U “vinskom pojasu” i djelomično “pivskom pojasu” alkohol se konzumira gotovo svakodnevno, u manjim količinama uz obroke. U “rakijskom pojasu” alkohol se konzumira rjeđe, uglavnom vikendom ali u većim količinama.

Tako se vino više proizvodi i konzumira u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu jer ove zemlje imaju liberalniju alkoholnu politiku kad se radi o društvenom poimanju pijenja alkohola i cijeni alkohola (vino je prehrambena namirnica).

Velika Britanija, Irska i skandinavske zemlje vode restriktivnu politiku koju provode izuzetno visokim cijenama alkoholnih pića, kao preventivnim mjerama prekomjernog pijenja i opijanja vikendom i novijih trendova “pijenja radi opijanja” među mlađom populacijom.

Trend povećanja potrošnje alkoholnih pića i prekomjernog pijenja u Europi nije samo posljedica tradicije pijenja i uzgoja alkoholnih kultura, već i povišenog životnog standarda, te ponekad agresivne promocije od strane međunarodne alkoholne industrije.