|
Alkoholizam kao ovisnost
Psihologija opijenosti Što ljudi traže u alkoholu i zbog čega piju?
Često se kao razlog pijenja n avodi kako uz pomoć alkohola konzument pokušava stupiti u dodir sa svojim indentitetom, sa svojim “ja”, sa svojim osnovnim ciljem u životu i razlogom postojanja. Alkoholizam je samo jedna od opijenosti jre mlađe generacije, nažalost, uz prekomjernu konzumaciju alkohola sve više zlorabe i ilegalne droge. Čovjekova potreba za opijenošću je vječna, mnogi konzumenti alkohola i oni koji su postali alkoholičari smatraju kako alkohol donosi osjećaj opuštenosti i mira, koji ne mogu pronaći u sebi i svom okruženju. Većina ljudi nije zadovoljna svojim svakodnevnim životom. Pod teretom starih neostvarenih želja, povezanih s potrebom i osjećajima, čovjek je u potrazi za osjećajem postojanja i prisutnosti koji nas istovremeno oslobađa osjećaja odgovornosti i krivice. Pijenje i prekomjerno pijenje alkohola čovjeku moderne civilizacije postaje ulaskom u taj “drugi svijet” gdje racionalni dijelovi psihe ustupaju mjesto osjećajnim dijelovima psihe.
Zbog čega koristimo alkohol? Posljedice konzumiranja alkohola daju različite ishode zbog kojih konzumenti nalaze razloge da alkohol nakon povremenog pijenja zamijene dugotrajnim ili stalnim pijenjem pa i razviju bolest ovisnosti: - raspoloženje kod konzumenta se poboljšava uslijed osjećaja opuštenosti, zbog djelovanja alkohola na mozak,
- konzument bježi iz psihičke neizdržive životne situacije,
- konzumiranjem alkohola (najčešće osamljena i labilna osoba) dobiva “ulaznu kartu” za određenu vrstu zajedništva,
- s razvojem navike pijenja i potrebe za većim količinama alkohola konzumacija alkohola je način da nestanu neizdržive patnje konzumenta (apstinancijska kriza), koje nastaju zbog ustezanja organizma od alkohola.
ALKOHOL – LEGALNO SREDSTVO OVISNOSTI Što je alkohol?
Alkoholna pića sadrže etanol ili etilni alkohol. Etilni je alkohol najraširenija i najstarija psihoaktivna tvar – droga. Psihoaktivne tvari mijenjaju stanje svijesti, u organizumu izazivaju stanje opijenosti, promjenu psihičkog i fizičkog stanja osobe. One štetno djeluju na organizam i uzrokuju bolest ovisnosti. Alkohol je sredstvo ovisnosti koje spada u skupinu depresora središnjeg živčanog sustava tj. tvari koje umiruju i usporavaju rad mozga. Uz alkohol, u skupinu depresora spada i grupa sedativnih lijekova. Ova sredstva imaju zajedničko obilježje da usporavaju i uspavljuju, izazivaju opuštenost i kod većih doza potpuni gubitak psihomotornih funkcija (pokreti, upravljanje vozilom, itd.).
Što je psihoaktivna tvar etilni alkohol C2H5O(CH3CH2OH)? Psihoaktivne tvari mijenjaju stanje svijesti osobe pa govorimo o mijenjanju duševnog stanja osobe. Sva alkoholna pića sadržavaju etilni alkohol ili etanol koji je psihoaktivna tvar. Etilni alkohol i etanol je bezbojna, lako zapaljiva tekućina intenzivna mirisa. Dobija se destilacijom, vrenjem otopine šećera uz pomoć kvasca.
Što su alkoholna pića? Alkoholna se pića dobivaju vrenjem i destilacijom iz grožđa, voća, žitarica, hmelja i drugih biljnih tvari.
Razlikujemo tri vrste alkoholnih pića: - PIVO – nastaje fermentacijom ječma i sadrži 3-7%,
- VINO – proizvodi se fermentacijom iz voća i sadrži 10-15%,
- ŽESTOKA PIĆA – proizvode se destilacijom iz vina, voća, kukuruza, raži i ječma, šećerne trske i sadrža 20-90% alkohola.
Kako djeluju alkoholna pića? Djelovanje alkoholnih pića ovisi o koncentraciji alkohola u krvi i sposobnosti jetre da prerađuje alkohol, te njegovoj koncentracijiu mozgu. Popijeni alkohol iz probavnog sustava (od usta do crijeva) ulazi u krvotok. Prijelaz alkohola u krva nazivamo resorpcijom a traje oko sat vremena. Resorpcija je brža ako je osoba popila alkohol na prazan želudac, ako je piće razrijeđeno, ako su pića topla i ako u piću ima uglične kiseline (pjenušci). Alkohol djeluje vrlo brzo i već nekoliko minuta nakon ispijanja pića dospijeva u različite organe i tkiva. Alkohol najviše resorbiraju jetra, mozak, bubrezi i mišići. U jetri se razgadi 90% počijenog alkohola i zato pri dugotrajnoj ponavljanoj uporabi alkohola postoji opasnost nastanka oštećenja jetre.
Stadiji djelovanja alkohola
Razlikujemo nekoliko stadija djelovanja alkoholnih pića: - Lagana obuzetost alkoholom – koncentracija do 0,5 promila alkohola u krvi , obilježena osjećajem bistrine uma (iako je koncentracija smanjena), umanjenom reakcijom na podražaje i umanjenom oštrinom vida.
- Pripito stanje – koncentracija alkohola od 0,5 do 1,5 promila u krvi čini da osoba nije u stanju kontrolirati vlastite pokrete i ponašanje, govor je otežan, poremećene su koncentracija, ravnoteža i vid.
- Pijano stanje – 1,5 do 2,5 promila alkohola u krvi uzrokuju da alkohol počine kočiti pojedine dijelove moždanog sustava, svijest je sužena, osoba je pospana, govor je otežan do nerazumljivosti, često dolazi do povraćanja i nekontroliranog mokrenja.
Posljedice pijenja i prekomjernog pijenja alkohola Alkohol ubrzo prolazi krvno-moždanu barijeru, te ulazi u mozak gdje ostvaruje svoj učinak. Alkohol konzumenta može oraspoložiti, učiniti pričljivim ili čak agresivnim. Nažalost, pijenje alkoholnih pića može potaći povlačenje u sebe, loše raspoloženje i rizična ponašanja. U psihološkom smislu, učinci alkohola sežu do euforije i opuštenosti, do agresije ili depresije. Također se usporavaju govor i pokreti, a kod većih koncentracija alkohola dolazi do poremećaja vida, sluha, ravnoteže. Alkohol, kao i sve psihoaktivne tvari, mijenja stanje svijesti (tzv. Suženje svijesti). |
Sponzorirani članci 
