Osvrt na novi Zakon o zdravstvenom osig.

Od 2. kolovoza 2006. godine na snazi je paket zdravstvenih zakona objavljenih u Narodnim novinama br. 85/2006, među kojima je i Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na  radu. Budući da dosad uspostavljeni mehanizmi osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalnih bolesti nisu ostvarili očekivane rezultate, u sklopu zdravstvene reforme donesen je navedeni novi zakon koji cjelovito uređuje sustav obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu i to formiranjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.

Prema novom Zakonu, obveznim zdravstvenim osiguranjem zaštite zdravlja na radu osigurava se specifična zdravstvena zaštita radnika, kao i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Prava koja se ostvaruju su pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade. Pravo na novčane naknade u slučaju  ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti obuhvaća pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (u iznosu od najmanje 100% od zakonski utvrđene osnovice), naknadu troškova prijevoza (za pacijente koji do zdravstvene ustanove putuju više od 30 km) i naknadu troškova pogreba u slučaju smrti.

Zakonom se posebno uređuje postupak utvrđivanja privremene nesposobnosti osiguranika za rad, uzrokovane ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću. Za razliku od osnovnog zdravstvenog osiguranja u kojem pravo na bolovanje utvrđuje izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, nesposobnost za rad uzrokovanu ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću utvrđuje liječnik specijalist medicine rada, odnosno liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za medicinu rada.

Osiguranik koji je doživio ozljedu nema pravo na naknadu plaće ako je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad, ako namjerno sprječava ozdravljenje, ako radi za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, ako se ne pridržava uputa za liječenje ili ako bez suglasnosti doktora otputuje iz mjesta prebivališta.

Zakonom je uređen i postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. Postupak pokreće poslodavac podnošenjem prijave Zavodu u roku od 8 dana. Primjerak prijave o ozljedi na radu i profesionalnoj bolesti obvezno se podnosi i Hrvatskom zavodu za obvezno zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za medicinu rada, kao i izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite osiguranika. Odbija li poslodavac prijaviti ozljedu na radu, osiguranik može radi ostvarivanja svojih prava pismenim zahtjevom zatražiti od Zavoda da se pokrene postupak priznavanja i utvrđivanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Zakonom se konačno uvodi sustav materijalnog motiviranja poslodavca kod kojih su troškovi za ozljede manji u odnosu na državni prosjek koji vrijedi za njegovu djelatnost. Naime, poslodavcu kojem izdaci za ozljede na radu i profesionalne bolesti u prethodnoj godini ne prelaze 50% prosječne visine troškova za njegovu granu djelatnosti, utvrđuje se za iduću godinu do 25% manji doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje za zaštitu zdravlja na radu. Isto tako, kada izdaci za ozljede na radu i profesionalne bolesti pojedinog poslodavca u prethodnoj godini prelaze prosječnu visinu po osiguraniku, tom se obvezniku uplate doprinosa utvrđuje za iduću godinu do 50% veći doprinos.

Hoće li taj sustav stimulirati poslodavce za ulaganje u zaštitu na radu u cilju poboljšanja uvjeta rada i stvaranja zdravih radnih mjesta ili će onim poslodavcima koji dosad nisu bili skloni prijavljivanju ozljeda na radu biti dodatan razlog da ih ne prijavljuju niti ubuduće, pokazat će vrijeme.

Provođenjem zaštite na radu (ispitivanjem sredstava rada, provedbom osposobljavanja radnika za rad na siguran način, izradom procjena opasnosti, osiguravanjem propisanih uputa, obavljanjem redovitih lječničkih pregleda na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada itd.) stvaraju se sigurniji radni uvjeti i pretpostavke za smanjenje broja ozljeda na radu. Zahvaljujući novom "bonus-malus" sustavu u kome se dopinos za obvezno zdravstveno osiguranje za zaštitu zdravlja na radu plaća u skladu s ozljedama u prethodnoj godini,  to vodi prema toliko željenom stanju uz kojem će poslodavci početi zaštitu na radu doživljavati kao potrebu, a ne samo kao obvezu. 

Za nadati je da provedba predloženih rješenja u smislu razdvajanja obveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti neće rezultirati povećanim administriranjem i smanjenom učinkovitošću već točnijim praćenjem i analizom podataka u svezi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te namjenskim trošenjem sredstava za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.

Borivoj Žmegač, dipl. ing.