|
Izvod iz Pravilnika o tehničkim propisima o gromobranima
Predmet propisa Ovim propisima određuje se koje objekte treba štititi gromobranom i način izgradnje i održavanja gromobrana. Područje primjene Gromobranom se moraju zaštititi: - visoke kuće, tvornički dimnjaci, silosi, osmatračnice i drugi objekti koji znatno nadvisuju okolinu,
- objekti za preradu drveta, mlinovi, tvornice i skladišta boja, lakova, eksploziva, zapaljivih tekućina i plinova, kao i drugi objekti koji su lako zapaljivi ili u kojima lako može doći do požara ili eksplozije,
- kazališta, kinematografi, sportske i druge dvorane, cirkusi, sajamske hale, robne kuće, bolnice, domovi zdravlja, škole, kasarne, lučke, pristanišne i aerodromske zgrade, željezničke i druge saobraćajne stanice, bogomolje, velike stambene zgrade i drugi objekti u kojima se skuplja ili boravi veći broj ljudi,
- muzeji, biblioteke, spomenici, arhivi, elektrane, transformatorske stanice sa transformatorima pojedinačne snage preko 1000 kVa, pogonske zgrade vodovoda, tvornice i drugi objekti koji predstavljaju osobitu kulturnu, historijsku ili ekonomsku vrijednost,
- objekti za koje se posebnim propisima odredi da moraju biti zaštićeni gromobranom.
Objašnjenje pojmova Niže navedeni izrazi u smislu ovih propisa znače, i to: Grom - je direktno električno atmosfersko udarno pražnjenje, ili niz takvih pražnjenja prouzrokovanih razlikom između električnog potencijala atmosferskog elektriciteta i zemlje odnosno objekta na zemlji, a koja su pražnjenja dovoljna da oštete objekte ili ugroze ljude.
Udarno pražnjenje - je strujno pražnjenje pri čemu struja pražnjenja najprije poraste od nule do maksimalne jačine (čeono vrijeme) i zatim, iza određenog vremena (vrijeme polovine vrijednosti), dobije polovinu maksimalne jačine.
Normalno atmosfersko udarno pražnjenje - je ono pražnjenje čije čeono vrijeme, zatim vrijeme polovine vrijednosti i maksimalna jačina struje (tjemena vrijednost) odgovaraju krivulji na slici 1.
Slika 1
Pri tome prosječno čeono vrijeme pražnjenja iznosi 2 µs, vrijeme polovine vrijednosti 50 µs, a maksimalna jačina struje 60 kA. Direktni udar groma - je onaj udar pri kome struja groma prolazi u zemlju kroz građevinske objekte, drveće, ljude ili životinje.
Indirektni udar groma - je onaj udar koji djeluje indirektno na električne vodove i metalne dijelove na zgradi i u njoj, izazivajući pojave prenapona u električnoj mreži i na tim metalnim dijelovima.
Preskok - je nepoželjno preskakanje groma između pojedinih tačaka gromobrana odnosno sa gromobrana na dijelove zaštićenog objekta.
Specifični otpor zemlje - je otpor 1 m3 zemlje izmjeren između dvije naspramne strane kocke čiji je rub 1 m.
Provodnost zemlje - S/m je recipročna vrijednost specifičnog otpora zemlje.
Otpor rasprostiranja - Rr je otpor zemlje između uzemljivača i referentne zemlje.
Udarni otpor rasprostiranja - Ru je otpor koji se suprotstavlja udarnoj struji stranog čela pri prolazu kroz uzemljivač.
Otpor uzemljenja - je zbroj otpora rasprostiranja uzemljivača i otpora zemljovoda.
Referentna zemlja - je područje zemljišta a osobito njegova površina koja je od pripadajućeg uzemljivača udaljena toliko da se između ma kojih tačaka tog područja ne pojavljuju značajnije potencijalne razlike.
Dijelovi gromobranske instalacije Gromobran - je električna instalacija izvedena tako da mogućnost udara groma u zaštićeni objekt bude svedena na minimum. Ta instalacija je sastavljena od: hvataljki, odvoda, uzemljivača i dopunskog pribora (prema potrebi)
Hvataljke - su metalni štapovi, vodovi na krovu (krovni vodovi), kao i metalni dijelovi krova uopće, čiji je zadatak da prihvate grom odnosno atmosfersko pražnjenje.
Odvod - je dio instalacije gromobrana, koji spaja hvataljku sa uzemljivačem odnosno sa zemljovodom, a sastoji se od metalnog voda ili metalnih masa (dijelova) zaštićenog objekta.
Glavni odvodi - su odvodi koji po materijalu i dimenzijama odgovaraju odredbama ovih propisa.
Pomoćni odvodi - su ostali odvodi, naročito odvodi premalenog presjeka, žljebovi i sl.
Spoj, stezaljka, var - su dijelovi koji služe za međusobno provodno spajanje dijelova gromobrana, kao i za spajanje gromobrana sa metalnim masama zaštićenog objekta.
Mjerni spoj - (rastavna spojnica) je spoj u odvodu, koji se može rastaviti radi mjerenja otpora rasprostiranja.
Priključni vodovi - su vodovi koji spajaju hvataljke ili metalne mase u zgradi i na njoj, među sobom ili sa krovnim vodovima.
Uzemljivači - su u zemlju ukopani metalni dijelovi koji su s njom u provodnoj vezi. Dijelovi dovoda do uzemljivača, koji leže neizolirano u zemlji, smatraju se dijelovima uzemljivača.
Zemljovodi - su vodovi koji povezuju odvode (od mjernog spoja) sa uzemljivačem ili sabirnim zemljovodom, i položeni su izvan zemlje ili izolirano u zemlji.
Sabirni zemljovod - je podzemni vod koji spaja najmanje dva uzemljivača priključena na glavne odvode.
Uzemljenje - je skup uzemljivača spojenih provodno među sobom pomoću zemljovoda ili sabirnih zemljovoda.
Dopunski pribor - je pribor specijalnih gromobranskih instalacija koji u normalnim pogonskim prilikama električno odjeljuje elektroenergetske instalacije od gromobranske instalacije, ali ih dobro spaja s njom prilikom atmosferskih pražnjenja (odvodnik prenapona, iskrište i sl.).
Vanjske ili unutrašnje metalne mase su veće metalne mase na zaštićenom objektu iIi u njemu, koje po svojoj prvobitnoj namjeni nisu sastavni dio gromobranske instalacije (čelične konstrukcije, metalni krovovi i dimnjaci, cijevi za ventilaciju itd., odnosno dizalice, strojevi, rezervoari, cjevovodi, električni vodovi itd.). |
Zaštita od požara 
